GLOBALNA konkurentnost gospodarstva EU, deveti paket sankcija protiv Rusije te cijene energije pitanja su koja će dominirati sastankom na vrhu čelnika EU danas u Bruxellesu.

Globalnoj konkurentnosti europskog gospodarstva, koje je u poteškoćama zbog enormnog rasta cijena energije nakon ruskog napada na Ukrajinu, sada prijete i goleme subvencije kojima američka vlada potiče domaću proizvodnju. U EU strahuju da bi to moglo dovesti do bijega investitora u Sjedinjene Države koje svojim proizvođačima u području zelene tranzicije daju izdašne olakšice.

Macron poziva na europski odgovor Bidenovom planu

Administracija predsjednika Joea Bidena donijela je investicijski plan od oko 370 milijardi dolara, nazvan Akt o smanjenju inflacije (IRA) koji predviđa velike porezne povlastice za američke proizvođače.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na europski odgovor kako bi se osiguralo da i europska poduzeća imaju slične pogodnosti. "Potrebno je pojednostaviti naša pravila i imati makroekonomski odgovor i razinu pomoći koja na europskoj i nacionalnoj razini omogućuje ekvivalentan odgovor onome što rade Amerikanci", rekao je Macron po dolasku na summit.

Šefica EK poslala pismo, ima plan za suprotstavljanje američkom protekcionizmu

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je uoči summita pismo u kojem najavljuje da će predložiti labavija pravila o državnim potporama u području obnovljivih izvora energije i zelene tehnologije. U tom pismu Von der Leyen je navela plan u četiri točke o tome kako se suprotstaviti američkom protekcionizmu.

Prva točka je pokušati uvjeriti Bidena i američki Kongres da promijene IRA, druga je olabaviti pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo subvencioniranje poduzeća, zatim znatno povećati investicije u obnovljive izvore energije i kao četvrtu točku uspostaviti Europski suvereni fond, koji bi se punio zajedničkim zaduživanjem kako bi se financirala europska poduzeća.

Pitanje sankcija Rusiji neplanirano na dnevnom redu

Države članice nisu su se na nižim razinama uspjele usuglasiti o devetom paketu sankcija protiv Rusije tako da se to pitanje vjerojatno neće moći izbjeći na najvišoj razini. Glavno je pitanje mogu li trenutačna pravila o sankcijama spriječiti izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i gnojiva u zemlje u razvoju.

Njemačka, zajedno sa zemljama kao što su Francuska i Nizozemska, poziva na prilagodbe kako bi se isključili potencijalni izvozni problemi i pružila veća pravna sigurnost.

Ali druge zemlje poput Poljske, Litve i Latvije to ne žele, smatrajući da bi se to moglo shvatiti kao potvrda ruske propagande. Moskva tvrdi da zbog zapadnih sankcija ne može izvoziti hranu i gnojiva, što dovodi do povećanja cijena hrane u svijetu i rizika od gladi u siromašnim zemljama. 

Problem s Mađarskom

Poljska dovodi u pitanje paket koji uključuje pomoć Ukrajini i dogovor o Mađarskoj. Varšava ne želi da se pitanje minimalne stope korporativnih poreza stavlja u isti paket s prijedlogom o pomoći Ukrajini.

Veleposlanici država EU izglasali su u ponedjeljak odluku o zamrzavanju 6.35 milijardi eura iz kohezijskih fondova Mađarskoj, nešto manje od iznosa koji je predlagala EK, u zamjenu za uklanjanje veta Budimpešte na pomoć Ukrajini i oko minimalne stope korporativnih poreza.

Poljska ima primjedbe, iako nije jasno kakve, na dogovor o minimalnoj stopi korporativnih poreza. Globalni minimalni porez na dobit od 15 posto dogovorilo je 140 zemalja u organizaciji OECD-a  kako bi se spriječilo da velike međunarodne tvrtke prebacuju dobit diljem svijeta kako bi smanjile svoje porezne obveze.

"To je miješanje krušaka i jabuka"

Poljski premijer Mateusz Morawiecki izjavio je danas u Bruxellesu da je pogrešno to stavljati u isti paket i povezivati pitanje pomoći EU Ukrajini s pitanjem minimalne stope korporativnih poreza jer je to neka vrsta ucjene.

"To je miješanje krušaka i jabuka. Nepotrebno je povezivati tako različite stvari poput pomoći Ukrajini, što je moralno pitanje, s korporativnim porezima", izjavio je Morawiecki po dolasku na summit čelnika EU. Čelnici EU također bi, bez rasprave, trebali potvrditi kandidatski status Bosni i Hercegovini i usvojiti zaključke o procesu proširenja.