UDRUGA Franak, koja ne okuplja samo dužnike u švicarskim francima nego i sve one koji se osjećaju prevarenima temeljem ugovora s kreditnim i financijskim institucijama, pozvala je danas u svom priopćenju vladu Andreja Plenkovića da "hitno i neodložno objavi javnosti tekst sporazuma s bankama na temelju kojega su se banke odrekle arbitraže u Washingtonu".

>> Vlada se dogovorila s bankama za švicarac, nagodba je teška 2.5 mlrd. kuna i tajna je

Udruga Franak smatra da je to nužno kako bi se otklonile sumnje da je taj sporazum bio povod nečasnoj i nemoralnoj ulozi vlade u postupku na Sudu EU po predmetu C-567/20, u kojemu je vlada neutemeljeno stala na stranu banaka, a protiv prava 55.000 hrvatskih potrošača s konvertiranim kreditima. No, krenimo redom. 

Dokument nagodbe vlade i banaka proglasili tajnom

Jučer smo objavili kako se vlada Andreja Plenkovića dogovorila sa šest banaka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova. Naime, riječ je nagodbi nakon što su banke tužile Republiku Hrvatsku zbog štete koja je nastala uslijed izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama iz 2013. godine i 2015. godine, a slijedom kojih je u konačnici izvršena konverzija kredita u švicarskim francima. 

Zatražili smo dokument te nagodbe na uvid, no naš zahtjev je odbijen jer je dokument proglašen tajnim, a prema tumačenju Ministarstva financija svako "neovlašteno otkrivanje podataka vezanih za navedene postupke moglo bi nanijeti štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske". U vladi tvrde da su zadovoljni nagodbom jer su se banke svojevoljno odrekle 2.5 milijardi kuna, kao i da hrvatska vlada nije morala, kako su naglasili, ništa napraviti zauzvrat.

Također, naveli smo kronološki bitne događaje u slučaju švicarac koji su uslijedili nakon nagodbe, iz kojih je vidljivo da je vlada na Europskom sudu svjedočila u korist banaka, što je na kraju dovelo i do nedavne presude Vrhovnog suda. Isto tako, nakon što smo objavili članak o nagodbi, oglasilo se i Ministarstvo financija, a u svom priopćenju ponovili su osnovne teze iz Indexova članka. Sada se oglasila i udruga Franak. 

Ako je dogovor koristan za Hrvatsku, zašto se taji?

"Zašto Vlada RH taji dogovor s bankama ako je dogovor koristan za Hrvatsku? Navodno bi objava odgovora naštetila gospodarstvu, iako Vlada ničim ne obrazlaže svoju tvrdnju da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji u odnosu na javni interes, što je potrebno utvrditi testom razmjernosti, za koji ne znamo je li proveden. Naime, nije dovoljna samo proizvoljna odluka ministra ili premijera da neki dokument dobije oznaku 'Povjerljivo!', već je prije klasificiranja potrebno provesti postupak ocjene razmjernosti u odnosu na interes javnosti", ističu iz Udruge Franak. 

Čelnici udruge Franak pitaju se zašto vlada nije javnosti dostavila obrazloženje iz testa razmjernosti kako bi svima bila razvidna opravdanost oznake „povjerljivo!“? Udruga Franak smatra da je interes hrvatskih građana znati pojedinosti sporazuma s bankama na temelju kojega su se OTP, RBA, PBZ, ZABA, Erste i Sberbank povukle iz arbitražnog postupka u Washingtonu.

Postoji dvojba baš zbog te tajne nagodbe

"Postoji dvojba je li taj sporazum bio povod da Vlada RH prilikom davanja Sudu EU-a mišljenja po hrvatskom predmetu C-567/20 u istome iznese potpuno neutemeljene i sporne stavove protivne hrvatskom i europskom pravu i nažalost u korist bankama, dok je Europska komisija dala mišljenje da hrvatski potrošači, jednako kao mađarski i poljski, imaju pravo na punu restituciju, čak i kada bi to zakonom bilo zabranjeno", ističu iz Udruge Franak. 

Kako dodaju, hrvatski zakon nije branio restituciju, dapače njime je bila propisana zabrana uvjetovanja konverzije bilo kakvim odricanjima potrošača od njihovih prava.

 "Dokaz da je Vlada neutemeljeno iskazivala svoje tvrdnje leži već u mišljenju kako je, citiramo 'potrošač izrazio volju da ništetne odredbe o valutnoj klauzuli… zamijeni novim odredbama i to s retroaktivnim učinkom, čime se odrekao od pozivanja na ništetnost odredbi uklonjenih iz ugovora'. Takvo što je bilo nemoguće, jer valutna klauzula u vrijeme konverzije još uvijek nije bila utvrđena ništetnom", ističu iz Udruge. 

Tko je sve sudjelovao u nagodbi? 

Kako ističu, potrošač nije nikako mogao izraziti volju da ništetnu odredbu o valutnoj klauzuli zamijeni valjanom. Osim toga, učinak konverzije nije retroaktivan, nego od dana potpisivanja aneksa tijekom 2015. i 2016. godine. Pritom je i dalje ostao na snazi temeljni ugovor, ali s izmjenama od dana konverzije, a ne od početka ugovora, kažu iz Udruge Franak. 

"Zašto je Vlada RH Sudu EU uputila očitovanje protiv potrošača, a u korist bankama, unatoč svim relevantnim i obvezujućim presudama EU suda? Ima li to veze sa sporazumom s bankama? Ima li politika Vlade RH veze s odlukom šestoro sudaca VSRH da potrošači nakon konverzije ne bi imali više nikakva prava?" pitaju se iz Udruge Franak. 

Udruga smatra kako vjerojatno nikad nećemo dobiti istinite odgovore na ova pitanja, ali nakon svega s pravom sumnjaju u postojanje pozadinskih dogovora svih navedenih aktera. 

"Ne možemo se oteti dojmu da su u tome sudjelovali isti oni pojedinci koji angažiraju PR agencije kako bi stvarale pritisak na suce, koji nedopušteno mijenjaju ugovorne odredbe, reketare i lihvare svoje klijente uz naklonost HNB-a, a po svemu sudeći i uz naklonost Vlade RH", ističu iz Udruge. 

Nečasna i nemoralna uloga vlade

Kako podsjećaju, potpisnica spornog mišljenja Sudu EU, za koje je vlada glasala na zatvorenom dijelu sjednice, bila je Gordana Vidović Mesarek.

"Pozivamo Vladu RH da hitno i neodložno objavi javnosti tekst sporazuma s bankama na temelju kojega su se banke odrekle arbitraže u Washingtonu, i tako otkloni sumnje da je taj sporazum bio povod nečasnoj i nemoralnoj ulozi Vlade RH u postupku na Sudu EU po predmetu C-567/20, u kojemu je Vlada RH neutemeljeno stala na stranu banaka, a protiv prava 55.000 hrvatskih potrošača s konvertiranim kreditima", ističu iz udruge Franak. 

To je nužno, smatra Udruga, u trenutku kad Vrhovni sud RH razmatra skandalozno 3. shvaćanje u vezi s obeštećenjem potrošača, a kojim se u suštini ide na ruku bankama. Ne možemo se ne zapitati, kažu iz Udruge Franak, na koje su sve načine povezani akteri iz članka te je li skriveni razlog zbog kojeg su se banke nagodile s državom povezan s očitovanjem vlade Sudu EU, kao i s aktualnim događanjima na Vrhovnom sudu gdje pojedini suci zagovaraju bankarske stavove na štetu građana. 

Percepcija javnosti o nepristranosti sudskog sustava je ključna

"Vjerujemo da su na Vrhovnom sudu svjesni kako je načelo pravne sigurnosti presudno za izgradnju povjerenja u sudski sustav i vladavinu prava, a percepcija javnosti o nepristranosti sudskog sustava ključna je za njegovo učinkovito funkcioniranje, stoga želimo naglasiti da bi posljedice eventualne faktičke implementacije nakaradnog 3. shvaćanja bile razorne po potrošače čija bi se prava potpuno dokinula. Nepobitna je činjenica kako je takvo shvaćanje nezakonito te prema tome već samo stoga nije podobno za prolazak potencijalne kasnije ustavnosudske kontrole", ističu iz Udruge Franak. 

Kakve bi još daljnje posljedice to imalo po ukupan pravosudni sustav te prije svega po autoritet i percepciju Vrhovnog suda ne treba uopće posebno naglašavati, ako se uzme u obzir da je percepcija građana o neovisnosti pravosuđa u RH na zadnjem mjestu u Europskoj uniji, zaključuju na kraju.