BUDUĆNOST obrane Ukrajine snažno je povezana s djelovanjem zapadnih saveznika i u tom kontekstu iznimno je bitan bio sastanak članica NATO-a u Ramsteinu proteklog tjedna. Najveći fokus ovog sastanka bio je na njemačkoj dozvoli za isporuku tenkova Leopard 2. Osim što se očekivalo od same Njemačke da odobri isporuku određenog broja tenkova, Njemačka bi time zeleno svjetlo dala Poljskoj, Finskoj i Danskoj, koje bi također isporučile spomenute Leoparde.

Fokus je na Njemačkoj i zbog nedavne smjene na čelu ministarstva obrane. Potezi koje će novi ministar Boris Pistorius povlačiti svakako će se gledati pod povećalom te ministar nema vremena za uigravanje, nego se očekuje da donese neke teške odluke.

Pritisak na Njemačku

Sastanku u Ramsteinu prethodio je pritisak određenih zapadnih saveznika na njemačku vladu da odobri slanje Leoparda. Poljski premijer je najavio da će tenkove poslati i bez njemačke suglasnosti, što bi bio politički skandal. Poljska je također kritizirala Njemačku zbog sporosti u pružanju vojne pomoći Ukrajini.

No tijekom vikenda se dogodio djelomični obrat Njemačke. Naime, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je kako Njemačka neće stati na put Poljskoj da pošalje tenkove Leopard u Ukrajinu. Ipak, to ne mora značiti da će Njemačka dati odobrenje, nego da neće raditi problem Poljskoj oko slanja njemačkih najmodernijih tenkova Ukrajini.

Njemačka vlada se u cijeloj priči o Leopardima držala prilično suzdržano, očekujući da SAD također odobri određenu količinu svojih tenkova Abrams, o čemu su kružile razne glasine. Međutim, kako SAD (zasad) ne želi poslati Abramse, u Ramsteinu nije došlo do dogovora oko slanja tenkova Ukrajini. Stav Njemačke je, prema zapadnim medijima, jasan - sve dok Washington ne odobri isporuku Abramsa, Berlin neće isporučiti Leoparde.

Velika Britanija je pokušala utjecati na tu situaciju tako što je najavila isporuku četrnaest svojih tenkova Challenger 2. Međutim, najava je u ukrajinskoj javnosti dočekana gotovo s bijesom. U očekivanju stotine tenkova, najava isporuke četrnaest tenkova je ostavila ukrajinsku javnost u nevjerici. 

Shvativši kako se radi o zaista smiješnom broju, u britanskim se medijima pokušalo smiriti ukrajinsku javnost te se poslala poruka kako se radi o tek simboličnom i političkom koraku, kako bi se time utjecalo na zapadne partnere (prvenstveno Njemačku) da bi odobrili slanje tenkova Ukrajini.

Zasad ništa od isporuke tenkova

Novi njemački ministar obrane Boris Pistorius je nakon sastanka dao izjavu da nije došlo do dogovora oko isporuke tenkova u Ukrajinu:

"Razgovarali smo o mogućoj isporuci tenkova Leopard 2, ali se nismo uspjeli dogovoriti. Ne postoji konsenzus među partnerima."

Osvrnuo se i na izjave pojedinih medija te zapadnih i ukrajinskih dužnosnika koji tvrde kako Njemačka blokira pomoć Ukrajini:

"Netočne su medijske tvrdnje da Njemačka stoji na putu stvaranja koalicije za slanje tenkova u Ukrajinu. Postoje dobri razlozi za slanje tehnike, ali postoje i razlozi da se to ne učini. Moraju se odvagnuti svi razlozi za i protiv. Mnogi saveznici dijele naše stajalište."

Pozadina sukoba

Nakon nekoliko dana širenja vijesti da je kancelar Scholz zahtijevao da SAD odobri isporuku Abramsa u Ukrajinu kao preduvjet za njemačku isporuku Leoparda, kabinet kancelara Scholza je odlučio opovrgnuti te tvrdnje.

"Teško mi je zamisliti da je njemački kancelar postavio uvjete američkom predsjedniku. Ni u kojem slučaju nije postojao zahtjev da, ako se dogodi jedna stvar, slijedi druga", rekao je glasnogovornik njemačke vlade.

Osvrnuo se i na spomenuti pritisak drugih zemalja koje u svojim oružanim snagama imaju Leoparde. Rekao je da Berlin nije zaprimio zahtjeve drugih zemalja za isporuku spomenutih tenkova Ukrajini. Ipak, osim ovog negiranja zahtjeva za isporukom tenkova, iz Njemačke se nije mogao čuti koji bi bio stvarni razlog neodobravanja isporuke osim šture izjave ministra Pistoriusa.

CNN je pisao o tome kako Njemačka ne namjerava odustati od svog glavnog uvjeta za isporuku Leoparda, a to je da SAD istovremeno isporuči Abramse. Glasnogovornik Bidenove administracije izjavio je da "Nijemci zahtijevaju tenkove za tenkove i neće popustiti, bez obzira na sve druge prijedloge koji dolaze iz SAD-a".

The Wall Street Journal je također bio na istoj ili sličnoj liniji. Spomenuto je da među članicama NATO saveza postoje oko 2000 tenkova Leoparda, koji se smatraju jednima od najsofisticiranijih na svijetu. U razgovoru s jednim od dužnosnika Pentagona navedeni su i operativni razlozi zbog čega SAD ne želi poslati Abramse.

Navedeno je kako je Abrams skup i kompliciran, da sustav nije lagan za održavanje i da se Ukrajini ne želi isporučiti oprema koju ne može popraviti i održavati ili si dugoročno ne može priuštiti. Stoga se gledajući moderne, mehanizirane i oklopne sposobnosti, SAD fokusirao na uvjeravanje Njemačke da pošalje Leoparde.

Njemačka strategija prema Ukrajini

Skoro godinu dana od početka rata u Ukrajini, Njemačka nije do kraja definirala odnos prema Ukrajini. Iako je Njemačka zaista napravila otklon od Rusije, što se uvelike vidi u kupovanju plina koje je značajno smanjeno u posljednjih godinu dana te je u mnogočemu pomogla Ukrajini tijekom rata, i dalje nije jasna strategija koju Njemačka vidi kao rješenje ovog sukoba. Nastavno na to, nije jasno ni kako bi Njemačka usmjerila svoje djelovanje prema tom rješenju.

Naročito se to vidi u odobravanju isporuke bilo kakvog oružja Ukrajini. Npr., za 50 oklopnih vozila Dingo, Njemačkoj je trebalo čak sedam mjeseci za odobrenje. Isto tako, protuavionski tenkovi Gepard su poslani tek nakon dugih svađa unutar Njemačke. Njemačka odbija poslati moderno oružje, a službeni narativ je da Ukrajina ne bi mogla uspješno rukovati modernim oružjem. Prema nekim njemačkim analitičarima, Njemačka zauzima stav kako bi Rusija i Ukrajina sukob trebale riješiti pregovorima, u kojima bi dio teritorija Ukrajine pripao Rusiji i da sukladno tom stavu djeluje prema Ukrajini. No, javno to nije uopće iskomunicirano.

Daljnji potezi Njemačke

Pitanje slanja tenkova za Njemačku otvara nekoliko pitanja i problema. Od početka rata u Ukrajini, SAD i Velika Britanija su izbili na čelo vojne podrške Ukrajini, a unutar Europske unije izdvojila se Poljska. Ostatak Europske unije je pratio korake Njemačke i Francuske koji su bili oprezni, naročito njemački. Ovim potezom bi se gurnulo Njemačku na čelo zapadnih saveznika, što Njemačka svakako želi izbjeći. Također, Njemačka od početka rata u Ukrajini stalno strahuje od eskalacije sukoba, što nije neobično jer Njemačka (od velikih zapadnih zemalja) najviše osjeća posljedice rata u Ukrajini.

Postoji tu još jedan aspekt, a to je neslavna turska epizoda s Leopardima. Turska je koristila njemačke Leoparde protiv ISIL-a, koji su prethodno protutenkovskim projektilima uništili mnoge tenkove M-60. Od Leoparda se očekivalo da izdrže takve projektile. No dogodilo se upravo suprotno. Pokazalo se da je ISIL uništio jedanaest Leoparda u borbama za sirijski grad Al-Bab. Iako vojni analitičari tvrde da je Turska djelomično sama odgovorna za gubitke tenkova, jer su bili raspoređeni bez ikakve potpore pješaštva, turska vojska nije bila sretna s tenkovima.

Očekivanja turske vojske su možda bila nerealna, ali u Siriji je razbijen mit o Leopardu kao neuništivom i najboljem tenku na svijetu. U tom kontekstu Njemačkoj nikako ne odgovara da isporuči veći broj tenkova Ukrajini jer bi uništenje većeg broja njih zaista potkopalo brend i ugled koje je Leopard stjecao godinama.

Jasno je da će pritisak Ukrajine, SAD-a i Velike Britanije na Njemačku biti sve veći, ali teško je vjerovati da će se Njemačka predomisliti bez obzira na pritiske. Njemačka je odlučna da, a što pokazuje od početka rata, napravi otklon od politike koju diktiraju SAD i Velika Britanija. Želi jasno pokazati da ne misle sve članice NATO-a isto i da je potrebno postići konsenzus te uvažiti mišljenja i drugih članica. Hoće li to uspjeti i kako će se takva politika odraziti na stanje u Ukrajini, ostaje za vidjeti.