Situacija na prvim linijama u istočnoj Ukrajini postala je teža otkako su ruske snage pojačale ofenzivu, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u još jednoj sumornoj vojnoj procjeni iz Kijeva.

>> Opširnije

Nekretnine bivšeg ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Arsena Avakova pretražene su u sklopu istrage pada helikoptera prošlog mjeseca u kojoj je poginulo 14 ljudi, uključujući tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Denisa Monastirskog.

Avakov je imao ulogu kada je helikopter koji je sudjelovao u nesreći kupljen kao dio ugovora od 2018. On je zanijekao bilo kakvu krivnju i rekao da je ugovore odobrio parlament.

Ukrajina je pokrenula istragu ubrzo nakon nesreće, rekavši da će ispitati sve moguće uzroke - uključujući pogrešku pilota, tehnički kvar i sabotažu.

Ministarstvo obrane Španjolske će sljedećeg ponedjeljka poslati 20 oklopnih transportera M113 Ukrajini u sklopu vojne pomoći za otpor ruskoj agresiji.

Navodno će Španjolska isporučiti Ukrajini i nekoliko tenkova Leopard 2A4, od četiri do šest komada. Unatoč tome što Španjolska ima veliku količinu ovih tenkova (preko 300), većina njih je u skladištu i neupotrebljiva.

Ruska granata ubila je 4 osobe i ranila jednu nakon što je pala u podrum kuće u selu Jeline. Selo se nalazi u regiji Černihiv na sjeveru Ukrajine, kod granice s Bjelorusijom. 

Ukrajinska služba sigurnosti (SBU) rekla je da je zaposlenik Ukroboronproma pokušao odavati povjerljive informacije o raspoloživom ukrajinskom naoružanju.

Također je navodno pripremao izvješća za Moskvu o posljedicama ruskih raketnih napada na Kijev.

Ruska policija zaplijenila je pacifističke znakove 77-godišnje slikarice u četvrtak, dan nakon otvaranja njezine izložbe u Sankt-Peterburgu, objavila je ruska oporbena stranka u čijim je prostorijama postavljena izložba.

Otvorena u srijedu navečer u prostorijama lokalnog ogranka oporbene stranke Jabuka, izložba se sastojala od dvadesetak znakova i slika koje je između 2014. i 2022. napravila Jelena Osipova. Poznata kao "savjest Sankt Peterburga" Osipova je žestoki protivnik svakog rata.

U četvrtak je "policija zaplijenila pacifističke slike Jelene Osipove", priopćila je stranka Jabuka. Dodaje da je policija upala u prostorije lokalnog ogranka stranke tvrdeći da je primila bombašku prijetnju.

Iako bomba nije pronađena, policija je pronašla crteže "koji vjerojatno sadrže lažne informacije o ruskim oružanim snagama", prema policijskom protokolu koji citira stranka.

JUGOZAPADNO od grada Bahmuta ukrajinski vojnici Andrij i Borisič žive u bunkeru osvijetljenom svijećama iskopanom u smrznutoj zemlji. Već nekoliko tjedana suočavaju se sa stotinama boraca ruske privatne vojske Wagner koji jurišaju protiv ukrajinske obrane.

>> Opširnije

UKRAJINA je pokrenula novi val antikorupcijskih akcija, a na meti je i jedan od najbogatijih ljudi u zemlji, Ihor Kolomojski.

>> Opširnije

PRIGOŽIN je stekao reputaciju okrutnog zapovjednika među onima koji vode rusku invaziju.

>> Opširnije

Međunarodna organizacija Human Rights Watch ustvrdila je da je ukrajinska vojska koristila zabranjene protupješačke mine u regiji Izjum u Harkivu. U svom posljednjem izvješću navodi da je dokumentirao "brojne slučajeve" ispaljivanja projektila na to područje dok je ono bilo pod ruskom okupacijom.

"Latičaste mine" ispaljene su u blizini ruskih vojnih objekata, ali su dovele do 11 civilnih žrtava, rekao je HRW. Organizacija je primijetila da su ruske snage, dok je Izjum bio pod okupacijom, otimale, mučile i u nekim slučajevima ubijale civile.

"Ruske snage opetovano su koristile protupješačke mine i počinile zločine diljem zemlje, ali to ne opravdava ukrajinsku upotrebu tog zabranjenog oružja", rekao je direktor odjela za oružje HRW-a Steve Goose. Više od 100 ljudi intervjuirano je u sklopu izvješća, uključujući svjedoke, žrtve mina, hitne službe, liječnike i ukrajinske pirotehničare.

NOVA bista sovjetskog vođe Josifa Staljina otkrivena je danas u Volgogradu uoči 80. obljetnice pobjede Crvene armije nad nacističkim okupatorima u najkrvavijoj bitci Drugog svjetskog rata.

>> Opširnije

Downing Street i dalje isključuje mogućnost isporuke britanskih zrakoplova Kijevu.

ŠVEDSKI ministar vanjskih poslova Tobias Billstroem kazao je da njegova zemlja provodi prvotni sporazum s Turskom o pristupanju NATO-u, ali da se kompromisi po pitanju slobode izražavanja ne nalaze u sporazumu.

>> Opširnije

ZEMLJE članice EU obučavat će dodatnih 15 tisuća ukrajinskih vojnika pa se ukupan broj vojnika koji će proći obuku povećao na 30 tisuća, kazali su izvori iz EU.

>> Opširnije

Ukrajinski graničari trenutno ne vide gomilanje trupa u Bjelorusiji, rekao je predstavnik Službe državne granične straže Ukrajine. Andrij Demčenko rekao je da, iako su ruske jedinice viđene na poligonima u Bjelorusiji, "nema stvaranja [vrste] ofenzivne skupine koja bi bila [potrebna] za invaziju s teritorija Bjelorusije".

"Ruske jedinice u Bjelorusiji nalaze se na poligonima gdje izvode vježbe ili su na obuci." Ukrajinske obavještajne jedinice pomno prate situaciju zbog straha da bi Rusija mogla izvesti novi napad s bjeloruskog teritorija.

Međutim, američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith ranije je rekla za Sky News da je obnova ofenzive sa sjevera malo vjerojatna u nadolazećim mjesecima.

Ukrajinski dužnosnici vjeruju da Rusija prikuplja svoju vojnu moć u istočnoj regiji Luhansk uoči ponovne ofenzive. Snage Kremlja protjeruju lokalno stanovništvo iz njihovih domova u blizini dijelova bojišnice koje drži Moskva kako ne bi mogli pružiti informacije o raspoređivanju ruskih trupa ukrajinskom topništvu, rekao je lokalni ukrajinski dužnosnik.

"Postoji aktivno prebacivanje [ruskih trupa] u regiju i oni se definitivno pripremaju za nešto na istočnoj bojišnici u veljači", rekao je guverner Luganska Serhij Hajdaj. Rusija već drži veći dio Luhanska, koji zajedno s Donjeckom čini regiju Donbas.

Vojni analitičari smatraju da je trenutno glavni cilj Kremlja steći punu kontrolu nad Donbasom. U međuvremenu, stručnjaci također vjeruju da će doći do novog pritiska snaga Moskve u nadolazećim tjednima. Institut za proučavanje rata rekao je u procjeni da je "neposredna ruska ofenziva u nadolazećim mjesecima najvjerojatniji način djelovanja".

Ruska državna novinska agencija RIA izvijestila je da se naftna crpna stanica Novozibkov naftovoda Družba u regiji Brjansk u Rusiji našla pod vatrom iz Ukrajine. Citira glasnogovornika Transnefta, koji upravlja naftovodom, koji je rekao: uslijed pogotka granate na području postaje nije bilo žrtava, štetu sanira tim za popravke. Naftovod Družba radi normalno.

Regija Brjansk graniči s Ukrajinom, a sjeverno je od regija Černihiv i Sumi. Naftovod Družba vodi iz Rusije u Bjelorusiju i dijeli se na ogranke koji dalje opslužuju različita odredišta u Europi.

Turska pozitivno gleda na zahtjev Finske za članstvo u NATO-u, ali ne podržava kandidaturu Švedske, rekao je turski predsjednik Tayyip Erdogan.

"Naše stajalište o Finskoj je pozitivno, ali, što se tiče Švedske, nije", rekao je Erdogan o kandidaturama dviju zemalja da se pridruže Sjevernoatlantskom savezu.

Dvije zemlje su prošle godine podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, no Ankara svoju potporu uvjetuje izručenjem "terorista", uglavnom Kurda.

Ankara traži da Helsinki i Stockholm posebno zauzmu oštar stav prema pripadnicima Radničke stranke Kurdistana (PKK) koju Turska i EU smatraju terorističkom organizacijom te drugoj skupini koju krivi za pokušaj državnog udara 2016.

Novi češki predsjednik Petr Pavel izjavio je u srijedu za BBC da bi se Ukrajina trebala priključiti NATO-u "čim rat bude gotov".

Pavel, umirovljeni general NATO-a, kazao je, u prvom intervjuu za strane medije nakon izbora za predsjednika, da će Ukrajina biti "moralno i praktički spremna pridružiti se NATO-u" jednom kada se rat završi. Novi je predsjednik oštro branio zapadnu vojnu potporu Kijevu rekavši da ne bi trebalo biti "gotovo nikakvih ograničenja" u tome što zemlje trebaju poslati.

Govoreći iz renesansne palače Hrzansky, nekoliko stotina metara od Praškog dvorca, Pavel je rekao da za njega slanje zapadnih borbenih zrakoplova poput F-16 "nije tabu", ali da nije siguran da bi se oni mogli isporučiti u roku koji bi se mogao pokazati korisnim za Kijev.

Američki predsjednik Joe Biden isključio je slanje F-16 ovog tjedna, iako je francuski Emmanuel Macron rekao da ništa nije isključeno.

"Ponosan sam što je moja zemlja jedna od prvih koja je Ukrajini pružila značajnu vojnu pomoć", rekao je novi češki predsjednik za BBC.

Češka je bila prva zapadna zemlja koja je poslala tenkove i borbena vozila pješaštva T72 i BMP1 sovjetske proizvodnje u Kijev, dio u nizu isporuka teškog naoružanja koje su počele u ožujku 2022.

Gotovo godinu dana kasnije zapadne zemlje, uključujući Britaniju, SAD i Njemačku, počele su odgovarati na opetovane pozive Kijeva da pošalju moderne tenkove zapadne proizvodnje kao što su Leopard 2, Challenger 2 i M1 Abrams.

Vjerojatno je malo ljudi moglo zamisliti da bi zapadne zemlje bile voljne Ukrajinu opskrbiti modernim borbenim tenkovima ili topništvom dugog dometa ili protuzračnim sustavima, no sada to postaje stvarnost, rekao je Pavel.

Dodaje, međutim, kako to još uvijek nije dovoljno da bi se suprotstavilo Rusiji u ljudstvu i naoružanju.

Novoizabrani predsjednik odbacio je mišljenje, koje se dugo isticalo u nekim europskim prijestolnicama, posebice u Berlinu, da se takve isporuke mogu smatrati "eskalacijom".

Rusija je upozorila da će povećane isporuke zapadnog oružja dovesti do toga da zemlje NATO-a budu sve više izravno uključene u sukob.

Nemamo alternativu, rekao je Pavel. "Ako ostavimo Ukrajinu bez pomoći, oni bi najvjerojatnije izgubili ovaj rat. A ako izgube - svi gubimo", ističe novi češki predsjednik.

Bjeloruske oružane snage sada autonomno kontroliraju mobilne navođene raketne sustave Iskander koji mogu nositi nuklearno oružje nakon završetka obuke u Rusiji, kao i vježbi u Bjelorusiji, priopćilo je bjelorusko ministarstvo obrane. Rakete Iskander sposobne su pogoditi ciljeve na udaljenosti do 500 km (310 milja), navodi ministarstvo.

Zapovjednik bjeloruskih raketnih i topničkih snaga, Ruslan Čehov, pohvalio je projektile zbog njihove "jednostavnosti upotrebe, pouzdanosti, manevarskih sposobnosti i vatrene moći" u komentarima objavljenim na Telegram kanalu vojne TV, a prenio Reuters.

U utorak je ministarstvo obrane Minska priopćilo da je na teritoriju zemlje započela jednotjedna zajednička vojna obuka s Rusijom, zbog zabrinutosti da Moskva vrši pritisak na svog najbližeg saveznika da se pridruži ratu u Ukrajini. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je da se neće pridružiti ratu, ali je njegov teritorij korišten kao lansirna rampa za neuspjeli napad na Kijev prošle godine, a ukrajinske vlasti kažu da se još uvijek koristi kao baza za napade dronovima i raketama.

VERSLUYS je kupio većinu svojih trenutnih zaliha tijekom posljednja dva desetljeća, nabavio ih je izravno od europskih vlada.

>> Opširnije

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg naglasio je u Japanu važnost uske suradnje NATO-a s partnerima u indo-pacifičkoj regiji, kazavši da Europa ne može ignorirati ono što se događa u istočnoj Aziji jer su države međuovisne kada je u pitanju sigurnost.

"Suradnja s partnerima diljem svijeta, osobito u indo-pacifičkoj regiji, dio je odgovora na opasniji i nepredvidljiviji svijet", rekao je Stoltenberg na skupu u organizaciji Sveučilišta Keio.

"Rat u Ukrajini dokazuje koliko je sigurnost međuovisna. Dokazuje da ono što se događa u Europi ima posljedice za istočnu Aziju, a ono što se događa u istočnoj Aziji važno je za Europu", rekao je, dodajući da "ideja da Kina nije važna za NATO ne stoji".

Stoltenberg je to rekao u sklopu posjeta Japanu, tijekom kojeg je obećao ojačati odnose s Tokijem u sve napetijem sigurnosnom okruženju izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu i jačanjem vojne suradnje Rusije i Kine. 

Premda Kina nije protivnik, rekao je, ona postaje "sve autoritarnija sila" koja se asertivno ponaša, prijeteći Tajvanu, i razvijajući vojne kapacitete koji bi mogli dosegnuti i zemlje članice NATO-a.

"Više smo nego spremni na daljnje jačanje i širenje partnerstva sa zemljama u ovoj regiji", dodao je.

Kina je odbacila Stoltenbergove tvrdnje, poručivši da oduvijek brani mir i stabilnost.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je rekao da bi razmislio o tome da bude posrednik u pregovorima Rusije i Ukrajine ako bi se to od njega zatražilo. Za CNN je rekao da će njegovo potencijalno sudjelovanje u pregovorima ovisiti o tome hoće li obje strane podnijeti zahtjev u "pravo vrijeme" i u "pravim okolnostima".

Netanyahu tvrdi kako je odbio poziv da posreduje nakon što je Rusija napala Ukrajinu u veljači prošle godine, kad je bio vođa oporbe. Naftali Bennett, Netanyahuov prethodnik, sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u ožujku i razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. 
 

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je upozorio da sve snažnija suradnja Rusije i Kine predstavlja prijetnju ne samo Aziji, nego i Europi. Stoltenberg je u govoru na Sveučilištu Keio u Tokiju naglasio važnost jače suradnje, dodajući da je rat u Ukrajini pokazao "kako je sigurnost međusobno povezana".

Tvrdi da Kina sve više ulaže u nuklearno oružje i projektile dugog dometa bez pružanja transparentnosti ili sudjelovanja u smislenom dijalogu o kontroli naoružanja za atomsko oružje. "Činjenica da se Rusija i Kina približavaju i značajna ulaganja Kine i nove napredne vojne sposobnosti samo naglašavaju da Kina predstavlja prijetnju i izazov za NATO saveznike. Sigurnost nije regionalna nego globalna", istaknuo je.

Bivši britanski premijer Boris Johnson pozvao je zapadne čelnike da isporuče borbene zrakoplove Ukrajini "što je prije moguće". Lideri zapadnih zemalja posljednjih dana nisu iskazali pretjeranu sklonost ideji isporuke borbenih zrakoplova Ukrajini. Međutim, Johnson smatra da bi ukrajinska vojska trebala dobiti svu potrebnu opremu.

"Sve što ću reći jest da svaki put kad smo rekli da će biti pogreška dati neko naoružanje, mi bismo to na kraju učinili i na kraju bi se pokazalo da je to ispravna stvar za Ukrajinu", rekao je Johnson za Fox News. 

Nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao "nove reforme", ukrajinske vlasti su danas provele niz pretraga diljem zemlje u sklopu antikorupcijske akcije. David Arahamija, šef parlamentarne većine, na Telegramu je objavio da vlasti provode “proljetnu raciju umjesto kampanje sjetve”.

Arahamija je potvrdio da su obavljene pretrage imovine bivšeg ministra unutarnjih poslova Arsena Avakova, poduzetnika Igora Kolomojskog i političara Vadima Stolara. "Zemlja će se promijeniti tijekom rata. Ako netko nije spreman za promjenu, država će doći i pomoći mu da se promijeni", dodao je. 

Zelenski je jučer objavio da se njegova administracija priprema za uvođenje promjena uoči pregovora između Kijeva i Europske unije zakazanih za petak. "Pripremamo nove reforme u Ukrajini. Reforme koje će promijeniti društvenu, pravnu i političku stvarnost na mnogo načina, čineći je humanijom, transparentnijom i učinkovitijom", poručio je Zelenski u video obraćanju, dodajući da će daljnji detalji biti objavljeni na kasniji datum.

Koji će broj tenkova biti poslan ovisit će o borbenoj spremnosti tenkova i o tome koliko će još drugih zemalja sudjelovati u opskrbi Ukrajine tenkovima, rekao je izvor za španjolski dnevnik El Pais.

>> Opširnije

Iz Kremlja su poručili kako će američka isporuka raketa dugog dometa "eskalirati" sukob. Pretpostavlja se da će navedene rakete biti uključene u nadolazeći američki vojni paket za Ukrajinu koji je vrijedan 2.2 milijarde dolara. 

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je također optužio Sjedinjene Države da su uništile pravnu osnovu za Novi START ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja između zemalja. Ipak, tvrdi da je navedeni sporazum i dalje "vrlo važan" za Rusiju, bez obzira na trenutnu situaciju.

Peskov je to komentirao nakon što su Sjedinjene Države optužile Rusiju za kršenje sporazuma zbog toga što nisu dopustili provedbu inspekcije. Pozdravio je najavu ruske tvrtke da će platiti pet milijuna rubalja (58.000 funti) prvim vojnicima koji su unište ili zarobe tenkove Abrams američke proizvodnje ili njemačke Leoparde 2. 

"Već smo rekli da će gorjeti. Uz takve poticaje, mislim da će biti još više entuzijasta", istaknuo je. 

Novoizabrani češki predsjednik Petr Pavel je za BBC izjavio da Ukrajini treba omogućiti da se pridruži NATO-u čim se rat završi. Umirovljeni general NATO-a je rekao da će Ukrajina biti "moralno i praktično spremna" postati dio Saveza nakon što sukob završi.

Pavel je također podržao Zapad u opskrbi Ukrajine oružjem. "Ponosan sam što je moja zemlja jedna od prvih koja je Ukrajini pružila značajnu vojnu pomoć. Vjerojatno je vrlo malo ljudi moglo zamisliti da bi zapadne zemlje bile voljne Ukrajinu opskrbiti modernim borbenim tenkovima ili topništvom dugog dometa ili protuzračnim sustavima", istaknuo je. 

Ipak, tvrdi kako "vidimo da to još uvijek nije dovoljno" s obzirom na resurse ruske vojske. "Nemamo alternative. Ako ostavimo Ukrajinu bez pomoći, oni će najvjerojatnije izgubiti ovaj rat. A ako oni izgube - gubimo svi", zaključio je. 

Moskovski sud je osudio u odsutnosti istaknutog ruskog novinara Aleksandra Nevzorova na osam godina zatvora nakon što je proglašen krivim za širenje "lažnih vijesti" o ruskoj vojsci. Istražitelji su pokrenuli slučaj protiv Nevzorova prošle godine zbog objava na društvenim mrežama u kojima je optuživao ruske oružane snage za namjerno granatiranje rodilišta u ukrajinskom gradu Mariupolju.

Sud je u priopćenju naveo da će novinar služiti svoju kaznu u kaznenoj koloniji ako se ikada vrati u Rusiju, te da će mu na četiri godine biti zabranjeno upravljanje internetskim sadržajem. Nevzorov, koji vodi YouTube kanal s blizu 2 milijuna pretplatnika, nazvao je istragu protiv sebe smiješnom i sa suprugom je napustio zemlju u ožujku prošle godine. Sada ima ukrajinsko državljanstvo.

Katrin Göring-Eckardt, potpredsjednica njemačkog Bundestaga, koja predstavlja stranku Zelenih, stigla je u Kijev.

"Ukrajinci brane svoju zemlju i našu zajedničku slobodu. Divim se njihovoj hrabrosti. U sljedećih nekoliko dana željela bih steći sliku o obnovi, humanitarnoj situaciji i teškoćama svakodnevnog života ovdje",  rekla je.

Najnoviji obavještajni podaci britanskog Ministarstva obrane kažu da su posljednjih dana zabilježena "neka od najintenzivnijih granatiranja u sukobu" duž rijeke Dnjepar.

"To uključuje kontinuirano granatiranje grada Hersona", napominje ministarstvo dodajući da je, izvan Donbasa, Herson grad koji je najkonzistentnije granatiran u sukobu.

“Rusko obrazloženje za trošenje svojih zaliha streljiva ovdje nije jasno. Međutim, zapovjednici vjerojatno djelomično ciljaju na degradaciju morala civila i odvraćanje svih ukrajinskih protunapada s druge strane rijeke”, dodaje ministarstvo.

Posljedice bi mogle biti opasne za cijeli svijet.

>> Opširnije

Europa se zasad dobro nosi s energetskom krizom koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali poduzeća i kućanstva već razmišljaju kako će preživjeti iduću zimu.

>> Opširnije

Ukrajina i Europska unija održat će sastanak na vrhu u Kijevu koji je ukrajinska vlada nazvala "snažnom porukom" upućenom Moskvi gotovo godinu dana od početka ruske invazije.

>> Opširnije

Ukrajina se priprema za veliku rusku eskalaciju koja bi se mogla dogoditi čak i u sljedeća dva do tri tjedna, rekao je Oleksij Danilov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine za Sky News.

Danilov kaže da najteže borbe tek dolaze te da će sljedećih nekoliko mjeseci biti ključni. Pozvao je zapadne saveznike da pošalju više oružja, uključujući britanski Typhoon i borbene zrakoplove drugih partnera.