ZAPAD zapravo nije izričito rekao kako nikad neće poslati borbene zrakoplove Ukrajini, nego se samo prvo želi usredotočiti na pošiljku oružja Kijevu za prijeteću ofenzivu.

To je mišljenje koje se pojavilo nakon otvorenog "ne" američkog predsjednika Joea Bidena - koje su na razne načine ponovili lideri u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu - na pitanje hoće li Ukrajini poslati tražene borbene zrakoplove. Dok su dužnosnici javno ostali relativno nedvosmisleni da neće biti isporuke zrakoplova, privatne rasprave pokazuju da bi to zapravo moglo biti samo pitanje vremena, piše Politico.

U Pentagonu, visoki dužnosnici SAD-a priznaju da će Ukrajina u konačnici morati modernizirati svoje zastarjele zračne snage novim borbenim zrakoplovima, ali zasad su dužnosnici usredotočeni na slanje oružja potrebnog za borbu koja neposredno predstoji.

Isti razgovori vode se i u Europi. Zemlje poput Poljske, Nizozemske i Francuske pokazale su otvorenost prema ovoj ideji, ali dužnosnici naglašavaju da treba obaviti mnogo posla već kako bi Ukrajina dobila oružje obećano posljednjih tjedana.

"Mislim da je to pitanje dugoročnije perspektive. Moramo što prije isporučiti ono na što smo se obvezali u siječnju. Zaista je impresivno, ali vrijeme je ključno", rekao je jedan istočnoeuropski visoki diplomat.

Glasine ukazuju da je raspoloženje oko borbenih aviona zasad negativno, no problem će vjerojatno ostati iza kulisa i na kraju se ponovo pojaviti.

Obrazac koji se ponavlja

To je obrazac koji se uvijek iznova ponavlja u zapadnom savezu od početka rata. Nešto što je nekoć bilo nemoguće - od njemačkog oružja u ratnoj zoni do Ukrajine koja dobiva moderne tenkove - polako ide svojim putem prema stvarnosti kako se rat zahuktava, kako se predanost Zapada produbljuje i oprema koja zahtijeva značajnu obuku više se ne čini irelevantnom.

"Mnogi još uvijek ne shvaćaju da je rat daleko od kraja. Zapravo, čini se da Putin ima veći apetit nego ikad. Bez zračne potpore ne može se voditi moderan rat", rekao je za Politico zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrij Melnik.

Mogućnost slanja borbenih zrakoplova Ukrajini pojavila se još u ranim danima rata. U tjednima nakon što je Rusija poslala trupe preko granice, poljska vlada je ustvrdila da je spremna prebaciti borbene zrakoplove iz sovjetske ere u SAD kako bi oni potom mogli završiti kod ukrajinskih pilota.

Zaprepašteni Washington odbio je ovu ponudu. Obuka bi bila previše zahtjevna, rekli su američki dužnosnici, a slanje zrakoplova iz NATO-ove baze u Ukrajinu moglo bi dovesti do izravnog sukoba s Rusijom. Predmet je nestao s dnevnog reda.

Gotovo godinu dana kasnije, mnogo toga se promijenilo. Invazija na Ukrajinu pretvorila se u rovovski rat. Rat koji je trebao trajati danima ili tjednima sada bi mogao trajati godinama.

Probijanje crvenih linija

Usput su zapadni saveznici probijali jednu crvenu liniju za drugom. Teško naoružanje, haubice, raketni sustavi dugog dometa, oklopna vozila - sve je to na kraju stiglo do Ukrajine. I konačno, u prijelomnom trenutku u siječnju, saveznici su se udružili kako bi obećali oko 80 modernih tenkova zapadne proizvodnje.

Odjednom, ideja o borbenim zrakoplovima više se nije činila tako neobičnom. Ukrajina je iskoristila trenutak i ponovo iznijela svoj zahtjev. Činilo se da inicijativa raste. Tada su Biden i njegovi europski saveznici odlučili usporili stvari.

Njihov oprez odražava zakulisne argumente zapadnih diplomata, koji su rekli da je nemoguće poslati zrakoplove u Kijev i obučiti pilote na vrijeme za prijeteću rusku ofenzivu. Novi avioni, smatraju oni, ionako nisu presudni za te nadolazeće bitke.

Ipak, vojni savjetnik ukrajinske vlade kaže da je rasprava o avionima tek započela i izrazio je uvjerenje da će se stav Zapada razviti u nadolazećim tjednima.

"U Njemačkoj sam naučio da je korisno izvaditi ljude iz njihove zone udobnosti. Velik dio stanovništva nije imao pojma kakav sustav naoružanja vojska uopće ima u svom arsenalu. Pomogli smo im u školovanju", prisjetio se Melnik.

Uključeni američki dužnosnici i savjetnici priznali su da nastavljaju raditi na mogućim isporukama zrakoplova iza kulisa. "Sjećaju se da je neko vrijeme govorio 'ne' o Patriotu i Abramsu", rekao je jedan dužnosnik američkog ministarstva obrane, podsjećajući na Bidenove evoluirajuće komentare o protuzračnim obrambenim sustavima i tenkovima.

Doista, priča o isporuci borbenih zrakoplova nije zamrla.

Što bi Zapad mogao poslati?

Kijev je usmjerio svoje zahtjeve na takozvane mlažnjake četvrte generacije poput američkih F-16, koji su u službi od 80-ih godina. Ukrajinski vojni dužnosnici procjenjuju da bi obuka za F-16 mogla trajati šest mjeseci; neki američki dužnosnici kažu da bi se to čak moglo obaviti u samo tri do četiri mjeseca kad je riječ o iskusnim ukrajinskim pilotima. U međuvremenu, vrhunski avioni F-35 nikada nisu bili predmet razgovora.

Iako je malo vjerojatno da će SAD poslati vlastite borbene zrakoplove, za kojima postoji velika potražnja za sigurnosne misije diljem svijeta, dužnosnici bi mogli razmotriti dopuštanje drugim zemljama da prebace svoje F-16, rekao je visoki dužnosnik američkog ministarstva obrane govoreći pod uvjetom anonimnosti. SAD mora potpisati sve transfere F-16 zbog izvoznih ograničenja.

Neke europske zemlje s F-16 u svom arsenalu, poput Nizozemske, već su iskazale spremnost učiniti upravo to. Francuska također prelazi na Rafalee, što znači da će Pariz imati starije zrakoplove koje bi mogao poslati Ukrajini, a radi se o avionima za koje nije potrebna američka potvrda.

"Ima i drugih zemalja koje govore o tome. Dakle, kako budu izlazili s prijedlozima da to učine, mislim da ćemo morati razgovarati o tome. Ne protivimo se pitanju zrakoplova četvrte generacije, samo mislim da se moramo pobrinuti oko prioriteta", rekao je viši dužnosnik ministarstva obrane.

Trenutno su dužnosnici više usredotočeni na isporuku protuzračne obrane za zaštitu ukrajinskih gradova i infrastrukture, kao i oklopa i topništva za očekivanu proljetnu ofenzivu. Slanje borbenih zrakoplova u Kijev "ne rješava problem krstarećih raketa i ne rješava problem bespilotnih letjelica", objasnio je dužnosnik dodajući da još nije bilo razgovora na visokoj razini o slanju F-16.

Iza kulisa, službenici američke administracije paze da ne isključe isporuku zrakoplova. Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby odbio je višestruke zahtjeve da razjasni predsjednikove komentare u utorak. Glasnogovornik Pentagona rekao je da nema novih objava.

"Najveći rizik je produljenje sukoba. Zato nam je u interesu brzo oružjem okončati rat", rekao je bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen za Politico.

14. veljače - važan dan

Zapadni saveznici, smatra Rasmussen, moraju poslati Ukrajini sve što joj treba, i to bez odlaganja. "Ako isporučimo kompletno oružje koje Ukrajini treba, ona može pobijediti", ustvrdio je Rasmussen naglašavajući da to uključuje čak i ponovno preuzimanje Krima, regije koju je Rusija anektirala 2014. i koju mnogi zapadni saveznici trenutačno smatraju zabranjenom zonom.

Sljedeći važan trenutak u kalendaru ministara obrane je 14. veljače, kada se dužnosnici okupljaju u sjedištu NATO-a u Bruxellesu na sastanku u takozvanom formatu Ramstein - grupiranju saveznika za raspravu o isporukama oružja za Ukrajinu.

Iako će se pitanje borbenih aviona vjerojatno pojaviti na skupu, dužnosnici vide razgovor o tome kao dugoročni projekt, kako je rekao jedan visoki europski obrambeni dužnosnik. Ukrajina bi mogla pokrenuti tu temu na sastanku u veljači, rekao je dužnosnik, "ali fokus će i dalje biti na protuzračnoj obrani, tenkovima i streljivu".

U Parizu je raspoloženje ipak bilo optimistično u utorak kad se ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov sastao s francuskim dužnosnicima. Reznikov je predvidio da bi Ukrajina mogla dobiti F-16, Gripene švedske proizvodnje "ili nešto iz Francuske".

Tijekom nedavnih rasprava o tenkovima, Francuska je odmah pristala Ukrajini poslati lake tenkove - što je odluka za koju tvrdi da je postavila temelje kako bi saveznici kasnije odobrili slanje teških tenkova. Sada Francuska šalje zagonetne signale da bi mogla igrati sličnu ulogu.

"Pitam se što ta poruka znači. Ako Francuska želi zadržati vodstvo, nakon riječi moraju slijediti djela", rekao je Pierre Haroche, predavač međunarodne sigurnosti na Sveučilištu Queen Mary u Londonu.