"OPROSTITE što smetam, ne mogu disati" naziv je prosvjeda koji će se održati 5. veljače, u nedjelju, točno šest mjeseci od smrti novinara Vladimira Matijanića. Organizator prosvjeda je Hrvatsko novinarsko društvo (HND), a prosvjed počinje u 12 sati okupljanjem ispred Novinarskog doma, nakon čega u 13 sati kreće povorka prema Markovu trgu. Prosvjeduje se protiv sistema koji je ubio Matijanića te sve druge žrtve zdravstvenog sustava, koji u Hrvatskoj ne funkcionira.

>> U nedjelju prosvjed u Zagrebu: "Da se slučaj Matijanić više nikada ne ponovi"

Povodom prosvjeda razgovarali smo s pučkom pravobraniteljicom Tenom Šimonović Einwalter. Naime, pravobraniteljica Šimonović Einwalter očitovala se o slučaju Matijanić te je istaknula da ničiji život ili zdravlje ne smije ovisiti o tome koliko je uporan, snalažljiv, koje je političke orijentacije i je li utjecajan. 

Pravobraniteljica: Još uvijek nemamo sve informacije

Početkom listopada u posebnom je priopćenju osporila zaključak posebnog povjerenstva Ministarstva zdravstva. Ured pravobraniteljice smatra kako u tom slučaju nije bilo "detaljne analize, stručne ocjene ili utvrđenja mogućih propusta". Zatražila je proširenje nadzora u slučaju Matijanić, no ministar Beroš smatra da je slučaj Matijanić - zaključen.  

Podsjetimo da je Ured pravobraniteljice još u kolovozu pokrenuo poseban postupak vezan za okolnosti smrti Vladimira Matijanića, no taj postupak do danas nije dovršen. 

"Još uvijek nemamo sve informacije koje su nam potrebne za dovršetak postupka pa smo se opet obratili Ministarstvu zdravstva s pitanjima koja su u dosadašnjim očitovanjima ostala neodgovorena", kaže nam pravobraniteljica Šimonović Einwalter. 

Neodgovorena ključna pitanja

Ured pravobraniteljice tražio je informacije o tome koji je tada bio protokol postupanja s pacijentima zaraženima virusom SARS-CoV-2 koji imaju povećan rizik od lošijeg ishoda, s obzirom na prijašnje zdravstveno stanje i cijepni status, kao i koji su kriteriji za propisivanje lijeka Remdesivir, a koji za odluku o hospitalizaciji pacijenta zaraženog ovim virusom.

"Među ključnim pitanjima je i ono kako bi se stanje pokojnog Matijanića moguće razvijalo da mu je omogućen antivirusni lijek, posebno jer je, prema očitovanju Hrvatske liječničke komore, do njegove smrti dovela kombinacija više okolnosti - izostanak antivirusnog liječenja za covid-19, neuzimanje terapije za osobne kronične bolesti i činjenica da nije bio cijepljen protiv covida", smatra Šimonović Einwalter. 

Šimonović Einwalter se pita i bi li Matijanić uopće bio bolnički liječen tim lijekom ako, kao što se očitovao Klinički bolnički centar Split, u tom razdoblju lijek nije bio dostupan. Ministarstvo zdravstva je navelo da je lijeka Ronapreve u tom trenutku bilo za 820 pacijenata, ali KBC tvrdi da se taj lijek već duže ne preporučuje ni prema međunarodnim smjernicama i uputama samog proizvođača, ali ni prema smjernicama Ministarstva zdravstva. 

Niz primjera suprotnih tvrdnji 

"Ovakav primjer suprotnih tvrdnji pokazuje da je potrebno nastaviti inzistirati na temeljitoj i objektivnoj analizi ovog slučaja", naglašava u razgovoru Šimonović Einwalter. 

Ona smatra da je važno ustanoviti i po kojim kriterijima zdravstvena inspekcija odlučuje na koji će od dva načina postupati po pritužbama građana - hoće li čitavu dokumentaciju proslijediti Hrvatskoj liječničkoj komori, što je prema nama dostupnim informacijama najčešće slučaj, ili će nakon zdravstveno-inspekcijskog nadzora imenovati stručnjake koji će donijeti stručno mišljenje, kao što je u slučaju Matijanić bilo povjerenstvo.

Pravobraniteljica je poslala i posebnu preporuku Ministarstvu zdravstva vezanu za ispitivanje okolnosti smrti Vladimira Matijanića. 

Nadzor temeljen samo na iskazima zdravstvenih radnika 

"Naša preporuka Ministarstvu zdravstva je da se nadzor u ovom slučaju proširi tako da povjerenstvo u obzir uzme i druge izvore informacija, recimo izjave osoba izvan kruga zdravstvenih djelatnika, kao i da detaljno istraži sve okolnosti koje su bile čimbenici tragičnog ishoda. Ova preporuka je posljedica toga što je nadzor bio temeljen samo na iskazima zdravstvenih radnika, koji nisu dodatno provjeravani i poklonjena im je puna vjera, bez detaljne analize, stručne ocjene ili utvrđenja mogućih propusta", ističe pravobraniteljica, dodajući da nisu dobili službeni odgovor da je preporuka odbijena ni prihvaćena. 

"Kako nema zakonskih prepreka da se nadzor uistinu proširi, nema ni razloga da se preporuka ne provede", naglašava Šimonović Einwalter. Pravobraniteljica je kao problem istaknula način na koji se postupa s pritužbama na stručnost rada zdravstvenih radnika koje dođu do zdravstvene inspekcije, odnosno činjenicu da nisu propisani kriteriji prema kojima se odlučuje hoće li zdravstvena inspekcija imenovati stručnjake koji će donijeti stručno mišljenje o tijeku liječenja. 

Sustav postupanja po pritužbama pacijenata mora biti funkcionalan

"To je bitno jer sustav postupanja po pritužbama pacijenata mora biti funkcionalan, a to znači da treba biti objektivan i ujednačeno postupati po tim pritužbama. Za to je nužno da postoje propisani kriteriji i da ih se dosljedno primjenjuje jer, ako nije tako, onda imamo situaciju da se različito postupa prema građanima", objašnjava Šimonović Einwalter.

Kaže nam i da je to problematično jer, ako sustav rješavanja pritužbi nije učinkovit i objektivan, onda zdravstvo ne može učiti na svojim pogreškama i ispravljati stvari na bolje, a narušava i povjerenje građana, odnosno pacijenata. 

"Sustav rješavanja pritužbi pacijenata postoji da bi građani imali na raspolaganju učinkovito sredstvo zaštite, a ako se na njega ne mogu osloniti ili mu ne vjeruju, kao mogućnost im ostaje sudski postupak koji si mnogi ne mogu priuštiti i/ili nemaju snage ni volje za njega", upozorava Šimonović Einwalter.

Odbijen prijedlog 

Taj problem Ured pravobraniteljice istaknuo je kod izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, no pitanje je hoće li biti usvojen. 

"Upozorili smo kako je potrebno definirati kriterije prema kojima se odlučuje hoće li zdravstvena inspekcija imenovati stručnjake koji će donijeti stručno mišljenje ili će pritužbu ustupiti Hrvatskoj liječničkoj komori. Zakon je prošao prvo čitanje i ovaj naš prijedlog nije prihvaćen, ali za to još uvijek ima vremena u daljnjoj zakonodavnoj proceduri", zaključuje na kraju Šimonović Einwalter.

Sramotno Beroševo povjerenstvo 

Podsjetimo da je zdravstvena inspekcija u slučaju smrti Vladimira Matijanića utvrdila niz nepravilnosti, od toga da pregled pacijenta Vladimira Matijanića na Hitnom infektološkom prijemu KBC-a Split 2. kolovoza 2022. godine nije učinjen u potpunosti u skladu s pravilnikom, preko toga da je medicinska dokumentacija sačinjena tijekom ili nakon druge intervencije tima T1 Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije bila nepotpuna, do toga da je i obdukcija provedena uz proceduralne nepravilnosti. 

No, Povjerenstvo Ministarstva zdravstva, koje je oformio ministar Vili Beroš, utvrdilo je kako nisu uočeni značajni propusti u liječenju pokojnog Matijanića. Beroš je zaključak Povjerenstva predstavio na posebnoj konferenciji za novinare na kojoj se naglašavalo da činjenica kako pokojni Vladimir Matijanić u četiri dana nije dobio adekvatan zdravstveni pregled zapravo ne predstavlja pogrešku zdravstvenog sustava.  

Povjerenstvo nije uzimalo u obzir telefonske razgovore pokojnog Matijanića, već samo medicinsku dokumentaciju. I to ne svu. Isto tako, nije se bavilo ni činjenicom da Matijanić nije primio lijek za koji je bio kandidat, već mu je rečeno da tog lijeka nema.