MOLDAVIJA sve više postaje akter u ratu između Rusije i Ukrajine, tvrde pojedini analitičari. Takve procjene, doduše, postoje još od početka rata, dakle već godinu dana.

Ključna regija Transnistrija

Raspravljalo se najviše o tome hoće li Rusija napasti Ukrajinu iz moldavske regije Transnistrije, gdje drži oko 1500 svojih vojnika. Priča je uključivala i mogućnost da Rusija krene na samu Moldaviju, ali i ruske aktivnosti oko izazivanja puča u Moldaviji kako bi se zemlja destabilizirala.

>>Putin bi mogao ići dalje na zapad nakon Ukrajine. Ova "država" je ključna za taj plan

Transnistrija, koju nije priznala ni Rusija, inače zauzima oko 12 posto teritorija Moldavije s Tiraspolom kao glavnim gradom. Po svojem neobičnom geografskom obliku - njen teritorij je izuzetno uzak pojas zemlje između rijeke Dnjestar i ukrajinsko-moldavske granice - ova paradržava pomalo podsjeća na Čile. 

Svaka sličnost tu prestaje jer dok Čile ima bruto domaći proizvod od 13.231 dolara po glavni stanovnika, Transnistrija ima jedva 1500 dolara po glavi stanovnika.

Moldavci, piše The Washington Post, s podsmjehom gledaju na svoju odmetnutu pokrajinu kao na komadić zemlje koji je ostao zaglavljen u sovjetskoj eri, gdje su Lenjinovi kipovi ostali posvuda, međunarodne bankovne kartice ne rade, a monopolistička tvrtka Sheriff kontrolira gotovo sve. Na njenoj zastavi i dalje se nalaze komunistički srp i čekić. 

Zelenski upozorio na "ruski plan"

Što se tiče izazivanja puča, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da su njegove obavještajne agencije otkrile "detaljan ruski plan za poticanje političke krize u Moldaviji".

>>Putin poništio važan dekret, gomila se vojska uz granicu. Što se događa u Moldaviji?

Analitičari kažu kako je sasvim moguće da Moskva koristi Moldaviju - i separatističke skupine u njezinom proruskom odmetnutom području Transnistriji - da posije razdor i razoruža Ukrajinu sa suprotne strane, a sve to uoči prve godišnjice rata.

"Rusi su stvorili inverziju onoga što su učinili prošle godine u Bjelorusiji, dovodeći Moldaviju i Transnistriju u poveznicu sa situacijom u Ukrajini", rekao je Clinton Watts, bivši suradnik na Institutu za istraživanje vanjske politike, za CNBC, misleći na gomilanje tenkova duž ukrajinske sjeverne granice uoči invazije.

Do sada su ukrajinske obrambene snage i zapadni saveznici procjenjivali da će nova ruska ofenziva biti koncentrirana na istoku zemlje. "Iz perspektive Kremlja to je prilično pametna strategija. Svaki put kad počnem podcjenjivati sposobnost Rusije da stvara nemire, događaju se ovakve stvari", dodao je Watts, koji sada vodi Microsoftov centar za analizu digitalnih prijetnji.

Ukrajinci tvrde da štite granicu

Ukrajinsko ministarstvo obrane potvrdilo je da je počelo raspoređivati snage na granici s Moldavijom kako bi je "zaštitile".

Dodatne tenzije diže politički neuredna situacije u Moldaviji. Naime, prije dva tjedna moldavska premijerka Natalia Gavrilita objavila je da njezina vlada podnosi ostavku, nakon 18 turbulentnih mjeseci na vlasti obilježenih gospodarskom krizom i posljedicama ruskog rata u Ukrajini.

Bivša sovjetska republika s 2.5 milijuna stanovnika pogođena je visokom inflacijom i pritiskom velikog broja ukrajinskih izbjeglica. Pogođena je i prekidima u opskrbi električnom energijom zbog ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pokušava se osloboditi ovisnosti o ruskom plinu.

Zbog rasta cijena, osobito plina iz Rusije, izbili su prosvjedi, što je vlada ocijenila dijelom ruske kampanje destabilizacije vlade.

Moldavski premijer Dorin Recean nije demantirao Zelenskog.

"Već sam nekoliko puta rekao da postoji nekoliko scenarija destabilizacije Moldavije, a ovo što je rekao Zelenski samo je jedan od njih. Moldavija je spremna za sve izazove", rekao je Recean.

Opozvan dekret iz 2012.

Znakovito je i što je ruski predsjednik Vladimir Putin jučer opozvao dekret iz 2012. koji je djelomično podupirao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Transnistrije. Dekret koji je uključivao komponentu Moldavije ocrtao je rusku vanjsku politiku prije 11 godina, koja je pretpostavljala bliže odnose Moskve s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama.

Naredba kojom se poništava dokument iz 2012. objavljena je na web stranici Kremlja i navodi da je odluka donesena kako bi se "osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima".

To je dio niza protuzapadnih poteza koje je Putin najavio. Moldavski predsjednik zajedničke kontrolne komisije u sigurnosnoj zoni oko Transnistrije Alexandru Flenchea rekao je da otkazivanje ne znači da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta.

Ogorec za Index: Mala je šansa da Rusija preko Moldavije napadne Ukrajinu

Vojni analitičar Marinko Ogorec za Index govori da ne vjeruje da bi doista moglo doći do neke vrste napada, odnosno otvaranja novog fronta, što bi uvuklo Moldaviju u rat.

"Razmjerno je mala ta šansa, tu Rusija nema dovoljno vojnika. Praktički šanse za takvim nečim nema. Njihove snage su ograničene. Moglo je biti drugačije da su kad su se kretali izašli sjeverno do Odese. Tada su te snage mogle spojiti s Transnistrijom.

Ali to je prošlo svršeno vrijeme i ta opcija više ne postoji. Ukrajina bi sad tu lako izašla na kraj s Rusima. Ne bi se otvaranje nove fronte tu dobro završilo za Ruse", objasnio je Marinko Ogorec.

Inače, sama Rusija je jutros optužila Ukrajinu da planira invaziju proruske moldavske regije Pridnjestrovlje (Transnistrija) nakon tzv. false-flag operacije, objavila je ruska režimska novinska agencija RIA.

>>Rusija: Ukrajinci će inscenirati napad iz Moldavije, to će biti izgovor za invaziju

Službena Moskva tako tvrdi da Ukrajina planira inscenirati napad ruskih snaga iz Pridnjestrovlja "u bliskoj budućnosti" kao izgovor za invaziju, prenosi RIA.

"Rusiji ipak ne odgovara eskalacija sukoba"

No od početka rata u Ukrajini se govori i da bi Moldavija mogla biti ruska žrtva. Doduše, te priče su bile aktualnije dok se vjerovalo da je Rusija vojno snažnija nego što tijek rata u Ukrajini to za sada pokazuje.

"Da bi Rusija napala Moldaviju, ona bi morala prijeći preko velikog teritorija Ukrajine, teritorija koji nije pod njezinom kontrolom. Zato je o tome nemoguće za sada govoriti. Oni bi morali ići sjeverno od Odese, to Ukrajinci ne bi dozvolili, cijeli dio je u ukrajinskim rukama. Ono što je moguće, to je specijalna akcija ili pokušaj državnog udara. To je već druga priča, ali da se ide vojnim snagama, to nije moguće", objasnio je Ogorec.

Kome je onda cijela priča u interesu?

"To je očito po onim idejama - što je gore, to je bolje. Očito postoji skupina koja te signale odašilje kako bi provodila svoje partikularne interese neke vrste", rekao je.

"Geopolitički, to bi bila dodatna eskalacija sukoba u Ukrajini, dodatno kompliciranje problema. Ali mislim da za Rusiju to nije pametna odluka, vjerujem da joj eskalacija sukoba nipošto ne odgovara u ovom trenutku", objasnio je Ogorec.

Analitičarka Lautman: Situacija je vrlo slična ruskoj okupaciji regije Donbas

Suradnica u Centru za analizu europske politike Olga Lautman za The Moscow Times je napisala kako je prošlog proljeća Rusija razmišljala i o priznavanju neovisnosti Transnistrije.

"Iako naposljetku nije poduzela taj korak, iskoristila je svoju vojnu prisutnost u regiji kako bi izvršila pritisak na moldavsku vladu i pokrenula destabilizirajuće operacije u zemlji. Situacija je vrlo slična ruskoj okupaciji regije Donbas u istočnoj Ukrajini i nije iznenađenje da je nedugo nakon što je Putin u veljači potpisao svoj dekret o priznanju Donbasa kao dijela Rusije prorusko vodstvo u Transnistriji zatražilo isto priznanje", napisala je.

"Ako Ukrajina padne, Moldavija je sljedeća, a neće biti posljednja"

Ističe da prošlotjedna otkrića koja je iznio Zelenski samo povećavaju šanse da se rat u Ukrajini prelije na njezine susjede. U tom je smislu Moldavija posebno ugrožena, jer nije članica NATO-a.

"Dok su događaji od prošle godine razotkrili slabost ruske vojske usred raširene korupcije, Moskva se i dalje ističe u provođenju zloćudnih operacija, a njezin hibridni pristup ratovanju omogućuje joj da izazove kaos u mnogim regijama.  

Spremnost Rusije da se miješa u unutarnje poslove druge zemlje još je jedan primjer zašto joj se ne smije dopustiti pobjeda u Ukrajini. Moldavija je možda preživjela kolaps svoje vlade, koju je već zamijenila nova prozapadna administracija, ali to neće spriječiti Rusiju da planira operacije protiv Moldavije u budućnosti", navodi.

"Revanšističke i imperijalističke ambicije Kremlja moraju biti ugušene, a Zapad mora nastaviti naoružavati Ukrajinu oružjem koje joj je potrebno za pobjedu jer će samo potpuni poraz Rusije u sukobu ispraviti smjer. 

Diplomatski put uvijek je bio uzaludan s Vladimirom Putinom i previše je vremena već izgubljeno. Sada, međutim, više nema mjesta za pogreške. Ako Ukrajina padne, Moldavija će biti sljedeća suverena država koja će se suočiti s brutalnim gnjevom Rusije, a neće biti posljednja", navodi.