SVOJU priliku da porazgovaram s umjetnom inteligencijom iskoristio sam postavljajući joj raznolika pitanja. Jedno od njih bilo je o povijesnosti Isusa iz Nazareta, o čemu se (kažu neki) i danas lome koplja. Ovdje doslovno prevodim što je ChatGPT odgovorio, a onda dodajem i neke svoje komentare.

Od riječi do riječi

"Postojanje Isusa iz Nazareta pitanje je povijesnog zapisa i on je među akademskim stručnjacima i povjesničarima naširoko prihvaćen kao povijesna figura. Međutim, pitanje je li Isus postojao može se tumačiti kao filozofsko ili teološko istraživanje i u tom slučaju mišljenja se mogu razlikovati.

S povijesne perspektive, postoji obilje potvrda koje sugeriraju da je Isus živio u prvom stoljeću, uključujući izvješća o njegovom životu u Evanđeljima, kao i reference na njega kod ranih kršćanskih pisaca kao što su Pavao i druge povijesne osobe tog vremena.

Međutim, na mišljenja o povijesnom postojanju Isusa mogu utjecati religijska i osobna vjerovanja i neki pojedinci mogu odbiti povijesne potvrde poradi vlastitih vjerovanja. 

U svakom je slučaju važno pristupiti pitanju Isusovog postojanja otvorenim umom i spremnošću da se razmotre potvrde iz raznolikih izvora."

Previše mitologije

Načelno se slažem s onim što je umjetna inteligencija rekla, samo bih iznio još par zapažanja.

Znam dobro što vam smeta u cijeloj toj priči jer i meni to smeta.

Za početak, to što su i drugi, ali i on sam za sebe, tvrdili da je božanskog podrijetla i što su se oko njegovog rođenja isplele legende. Jedan antički natpis nazvao ga je "očitovanim bogom" i "spasiteljem", drugi natpis ističe njegovo rođenje kao početak radosne vijesti (doslovce, euangelion, "evanđelje") o njemu. Bilo je općeprihvaćeno vjerovanje da je njegova smrt bila nepravedna, Dante njegove ubojice smješta u deveti krug pakla. U Rimu su ga ubrzo počeli štovati kao Boga, vjerovalo se i da je nakon smrti uznesen na nebo, što je otvoreno naviještao i rimski car.

Ali ako ste išli makar u osnovnu školu, dobro znate da nema povjesničara koji sumnja u povijesno postojanje Julija Cezara. Iako je on uistinu pričao da je potomak boga Marsa i Venere, premda dobro znamo da nije rođen c(ez)arskim rezom i da je već on sam htio pokrenuti kult sebi u slavu. A nije ni nevin stradao. Štovanje Cezara i priču o njegovom uzašašću uveo je i snažno podupirao Oktavijan August, koji je čak i uzeo titulu cezara.

Isprike ako sam vas navukao na tanak led, samo želim ukazati na činjenicu da je mitologiziranje povijesnih osoba bilo uobičajena praksa u vrijeme Isusa iz Nazareta. Mitovi o njemu bili su, između ostalog, i posljedica težnje ranih kršćana da Isusa predstave kao neku protutežu rimskom vladaru.

Najraniji zapisi o Isusu sadržavali su samo njegove izreke i predstavljali ga kao jednog posebnog mudraca. Nešto malo kasnije kod Pavla imamo priču o njegovom uskrsnuću, ali ni najmanjeg traga o nekakvim njegovim čudima. Desetljećima potom već imamo i čudotvorca i božanski začetu osobu. Historiografima je ovo prije svega znak postupne mitologizacije, a ne izmišljanja osobe. 

Dokazivanje da nije bilo Isusa

U osnovi je pogrešno i nezrelo kad netko ide dokazivati da uopće nije bilo Isusa. Znanstvenik može samo eventualno reći da za nečije postojanje nema potvrde, ali ne i da je dokazano kako netko nije postojao. Za npr. kralja Artura oprezno će reći da možda i jest postojao, samo da ne znamo apsolutno ništa o njemu.

Zaključuje se na temelju svih dostupnih izvora, pokušavaju se razumjeti okolnosti tog vremena, itd. Izvori o Isusu su brojni, to nisu samo četiri evanđelja koja nalazite u Bibliji nego i Pavao, neki talmudski spisi, kao i razna ranija evanđelja od kojih su nam ostali samo tragovi u Novom zavjetu i zapisima crkvenih otaca.

Oni su katkad povezani (Matej i Luka svakako su čitali Marka), ali su nerijetko i prilično neovisni (već za Ivana možete biti sigurni da ne zna Marka, Mateja i Luku). I svi su nastali u stoljeću u kojem je i Isus živio, neki čak svega dvadesetak godina nakon njegove smrti.

Kad se sve uzme u obzir, čini se historiografski vjerojatnim da je Isus rođen u Nazaretu, da ga je krstio Ivan Krstitelj i da su ga rimske vlasti smaknule. Ove tri činjenice oduvijek su bile nezgodne za njegove sljedbenike, ali ih nikad nisu negirali, nego su ih pokušali objasniti (otkud on u takvoj selendri, zašto se krstio i zbog čega su ga smaknuli).

Nemali broj tumača smatra i da je Isusov ispad u Hramu istinit događaj, kojim se i objašnjava zašto je smaknut. S druge strane, sve priče o njegovom rođenju, nevjerojatnim čudima i suđenju kod Pilata plod su mašte.

Pošteno čitanje tekstova

A historiografija se ne radi tako što vi po vlastitom nahođenju odlučite kako ćete razumjeti biblijske i slične tekstove. Je li Pavao mislio, kako neki tumače, da je Isus zapravo samo jedno nadzemaljsko biće koje nikad nije ni bilo na Zemlji?

Onda morate vrlo metaforički tumačiti kad kaže da je u Jeruzalemu vidio "Jakova, brata Gospodnjega" (Galaćanima 1.19). Apostol je tu jako doslovan, "brat" znači da su Jakov i Isus imali iste roditelje (Pavao nije čuo za "bezgrešno začeće").

Je li on prvi došao na ideju o tamo nekakvom Isusu pa onda njome zarazio i druge? Nipošto, on čak navodi i jednu raniju, teološki razvijenu kršćansku pjesmu o Isusu, koja se pjevala prije nego što je Pavao na putu za Damask navodno imao svoju viziju. 

Jesu li evanđelja bila pokušaj da se Isus iz Pavlovih vizija nekako učini zemaljskim bićem? Nisu, evanđelisti vjerojatno nisu nikad ni čuli za Pavla jer koriste izvore potpuno neovisne o njemu.

Neuzdrmani ateizam

Znam da nekome sad mogu zazvučati kao vatreni kršćanin premda sam sasvim suprotno: ne vjerujem ni da postoji Bog, kamoli da je on poslao svog Sina na svijet. Samo ne želim učiniti ono na što je ukazao ChatGPT: odbijati povijesne potvrde zbog vlastitih vjerovanja.

Ako se jednom uvjerljivo dokaže da za postojanje Isusa iz Nazareta nemamo baš nikakvu potvrdu – zadnji sam kojem će se svijet zbog toga srušiti. Ateizam sam prihvatio samo zbog argumenata i jedino se njih planiram držati.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala