U HRVATSKOJ udruzi poslodavaca (HUP) kažu da je inflacija u skladu s njihovim očekivanjima te u 2023. očekuju pad godišnje stope na 6.5 posto, dok u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) smatraju da će novi paket mjera pomoći ublažiti inflatorne pritiske.

DZS je u četvrtak objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u veljači stopa inflacije iznosila 11.9 posto u odnosu na veljaču 2022. godine, dok je u odnosu na siječanj inflacija iznosila 0.2 posto.

Tako je stopa inflacije na godišnjoj razini smanjena treći mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13.5 posto.

HUP: Pad u skladu s očekivanjima

Iz HUP-a u ističu kako je pad u skladu s njihovim očekivanjima.

"Iako takozvana prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po prema uobičajenoj klasifikaciji, cijene hrane, pića i duhana su nepromijenjene na mjesečnoj razini, što je prema našim izračunima i drugi mjesec zaredom slabijeg intenziteta u odnosu na početak prošle godine", kažu u HUP-a.

Istodobno, kako navode, cijene usluga su jedva rasle 0.1 posto mjesečno što, sve u svemu, upućuje "da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazuje pogrešnim".

Inflatorni pritisci u Hrvatskoj u veljači su znatno slabiji u odnosu na prosjek euro područja gdje je zabilježen rast od čak 0.8 posto mjesečno, a cijene hrane, pića te duhana skočile su 1.6 posto mjesečno, istaknuli su iz HUP-a napominjući kako nakon prosječnih 10.8 posto u 2022. godini, u 2023. očekuju pad godišnje stope inflacije na 6.5 posto.

"Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima (ispod 10 posto u travnju)  zahvaljujući padu cijena energenata, povoljnom baznom efektu te jenjavanju inflacije prehrambenih proizvoda", kazali su iz HUP-a.

U ovoj godini očekuju pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, znatno povoljnijih očekivanja kretanja cijena energenata u drugoj polovini godine te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara.

Iz HUP-a napominju kako "sve spomenuto još uvijek ne znači da je inflacija potpuno svladana s obzirom na kontinuirano snažan rast plaća posebno u uslužnim sektorima, poduprijet obnavljanjem ili jačanjem kolektivnih ugovora u Hrvatskoj te diljem EU".

Također, unatoč trenutnom padu cijena energenata zahvaljujući iznimno blagoj zimi te državnim subvencijama, cijene plina i električne energije su i dalje nekoliko puta iznad razina iz 2021., što upućuje da energetska kriza nije još prevladana.

Rast cijena mnogih proizvoda lani je donekle obuzdan povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz prošlih godina, dok su u 2023. mnoge tvrtke ušle sa znatno nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa, istaknuli su iz HUP-a navodeći kako kompanije traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka, kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju.

No lani ugovorena poskupljenja, kako objašnjavaju, u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda uslijed pada cijena prehrambenih sirovina.

HGK se ulizuje vladi

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u komentaru između ostalog ističu kako će novi paket mjera najavljen za travanj ublažiti inflatorne pritiske.

Spomenute stope rasta cijena hrane i energenata u Hrvatskoj i eurozoni, kako navode, bile bi znatno izraženije bez intervencija vlada.

"Najavljena poskupljena roba široke potrošnje u idućim mjesecima svakako će utjecati na mjesečne stope inflacije, ali i dalje očekujemo niže godišnje stope inflacije tijekom godine", istaknuli su iz HGK.

Napominju i kako ne samo da očekuju da će visoka inflacija utjecati na osobnu potrošnju nego je i razina cijena znatno viša nakon prošlogodišnje inflacije pa bi poskupljenja morala biti još izraženija da bi se ostvarila ista stopa inflacije.