KAD JE RUSIJA prije godinu dana poslala vojnike u Ukrajinu, upravitelju kijevske Nacionalne umjetničke galerije tek je jedna stvar bila na pameti - sigurnost umjetnina.

Čim se začula zračna uzbuna, Jurij Vakulenko se spakirao i pošao prema galeriji, gdje je narednih 66 dana proveo u podrumu brinući se za izložene primjerke, u svakom trenutku spreman da odjene zaštitni prsluk i na glavu stavi plinsku masku.

Vakulenko nije htio da slike skupljaju prašinu u nekom skladištu u inozemstvu, već je europske muzeje pitao jesu li zainteresirani da održe izmijenjene verzije dviju izložbi već održanih u Ukrajini.

Dva su švicarska muzeja pristala - Muzej umjetnosti i povijesti u Ženevi i Muzej umjetnosti u Baselu. 

"To je bila zamisao koja bi omogućila našim slikama da budu na sigurnom, a našoj galeriji da nastavi borbu na kulturnom bojištu", rekao je Vakulenko za Reuters u Kijevu.

Muzej u Ženevi, koji je prihvatio slike iz madridskog Prada tijekom Španjolskog građanskog rata, poslao je opremu za pakiranje umjetnina kako bi se osigurao njihov siguran prijevoz.

Privremene izložbe Muzeja umjetnosti i povijesti održavaju se u Muzeju Rath, koji pripada istoj grupaciji kulturnih institucija, a trenutno u sklopu izložbe "Od sumraka do zore" prikazuje djela ukrajinskih slikara iz kijevske galerije.

Kutije u kojima su slike prevezene iz Ukrajine, tjednima nakon što su prozori kijevske galerije razbijeni zbog obližnjeg udara granate, također su izložene.

"Najvažnije je bilo sačuvati tajnost"

Vakulenko je rekao da je bilo nemoguće osigurati slike koje su prolazile Ukrajinom te je pošiljku pratilo osiguranje na njenom dvodnevnom putovanju do granice s Poljskom.

"Najvažnija stvar je bila čuvati tajnost kretanja tereta na teritoriju Ukrajine", rekao je Vakulenko.

"Pojedinosti kretanja tereta bile su poznate samo vrlo ograničenom krugu ljudi izravno povezanih s postupkom prijevoza i osiguranja", dodao je.

Izložba u Baselu prikazuje 49 djela umjetnika rođenih u Ukrajini iz razdoblja između 18. i 20. stoljeća, poput Ilje Rjepina i Volodimira Borovikovskija. Mnogi od slikara su se školovali u Rusiji i počelo ih se povezivati s Ruskim Carstvom ili Sovjetskim Savezom.

No izložbe predstavljaju izazov za sveobuhvatno shvaćanje ruske umjetnosti, prema kojem joj djela pripadaju.

"Bio je to važan projekt za razumijevanje priče iza njihove kolekcije, ali i za svjesniji i kritičniji pogled na njihovu povijest", rekla je o inicijativi kijevske galerije Olga Osadtschy, pomoćna kustosica u Muzeju umjetnosti u Baselu. 

"Navikli smo na tu oznaku 'ruska umjetnost', no ispod nje se krije mnogo više", dodala je.