TREĆA godišnjica razornog potresa koji je pogodio Zagreb započela je jutarnjom konferencijom za medije trećeg ministra graditeljstva, koji bi trebao voditi i dalje skoro pa nepostojeću obnovu od potresa.

Galerija

"Mi smo u međuvremenu, danas je dva mjeseca da sam ministar, napravili niz aktivnosti čija je svrha bila ubrzanje obnove. Donijeli smo novi zakon, program mjera kao temeljni provedbeni akt. Ministarstvo je i u ovom trenutku u procesu ustrojavanja i rekonstrukcije. Preuzeli smo fond za obnovu i Državni ured za obnovu", pohvalio se ministar graditeljstva i prostornog uređenja Branko Bačić.

Bačić priznao da je Plenkovićeva vlada zakazala u obnovi

>> Bačić: Vlada nije položila ispit na izgradnji zamjenskih kuća

"Vrijednost svih radova u Zagrebu je 2.3 milijarde eura", kazao je ministar, ali i priznao da je vlada u nečemu zakazala: "Na zamjenskim kućama u Zagrebu nismo položili ispit."

Da vlada Andreja Plenkovića, kada je riječ o obnovi od potresa, nije položila ispit samo u vezi zamjenskih kuća u Zagrebu, onda bismo zapravo mogli govoriti o obnovi koja odlično napreduje. Problem je to što Plenkovićeva vlada u skoro svemu što se tiče obnove nakon potresa nije položila ispit osnovne kompetentnosti i humanosti. Baš obratno.

22. ožujka koji će Zagrepčani pamtiti do kraja života

> Pogledajte kako je Zagreb izgledao tog dana

Podsjetimo, 22. ožujka 2020. u 6:24 Zagreb je pogodio potres magnitude 5.5 prema Richteru. U 7:01 dogodio se i naknadni potres magnitude 5.0.

U potresu je smrtno stradala 15-godišnja Anamarija Carević, a ozlijeđeno je više od 30 ljudi. U psihičkom smislu sve to je ostavilo značajne posljedice na mentalno zdravlje građana Zagreba.

Materijalna šteta od potresa se procjenjuje na 86 milijardi kuna, s obzirom na to da su veća ili manja oštećenja nastala na tisućama objekata. 

Bio je to jedan od najsnažnijih potresa zabilježenih u Hrvatskoj, ali ipak slabiji od velikog potresa 1880., koji je također jako pogodio Zagreb. No tada je cijeli grad bio obnovljen u tri godine, dok se poslije tri godine od ovog potresa čini da obnova tek počinje.

Uslijedio je i razorni potres na Baniji

Nažalost, to nije bio jedini razorni potres koji je 2020. pogodio Hrvatsku. Sljedeći je došao na kraju godine. Područje Siska, Petrinje i Gline 28. prosinca 2020. godine u 6:28 pogodio je potres magnitude 5 po Richteru. Sutradan je to područje zatresao još jači potres od 6.4 po Richteru.

Prvi ministar zadužen za obnovu bio je Darko Horvat (HDZ), koji je vrlo brzo pokazao da za taj posao nije sposoban. No premijer Plenković ga je držao na ministarskoj poziciji sve dok Horvata nije uhapsio USKOK zbog muljaža na njegovoj prethodnoj ministarskoj poziciji. 

Potom je Plenković iz šešira izvukao nestranačkog biznismena Ivana Paladinu, koji je od početka mandata bio u sukobu interesa te je nakon nekoliko mjeseci mandata, u kojima nije pokazao nikakve rezultate, smijenjen i zamijenjen stranačkim veteranom HDZ-a Brankom Bačićem.

Loš Zakon o obnovi je samo zakomplicirao stvari

Vladajući HDZ je dodatno usporio obnovu od potresa forsiranjem kompliciranog Zakona o obnovi, koji se u praksi pokazao neprovedivim pa je s velikim zakašnjenjem promijenjen. Zagrepčani su bili i žrtve sukoba prvog šefa Fonda za obnovu Damira Vanđelića, nesuđenog kandidata HDZ-a za gradonačelnika Zagreba, i premijera Plenkovića, što je onda dodatno usporilo sve. 

U trenutku potresa gradonačelnik Zagreba bio je notorni Milan Bandić, koji je čak izjavio da su građani sami krivi za oštećenja od potresa. Bandić je uskoro umro u sumnjivim okolnostima, a građani Zagreba su za njegovog nasljednika izabrali Tomislava Tomaševića iz Možemo. On je ubrzao procedure i pomogao građanima u vezi papirologije, ali je za obnovu glavnog grada RH ipak potrebna i sposobna vlada, što Plenkovićeva očito nije.

Vlada uspjela potrošiti samo pola sredstava iz europskog Fonda solidarnosti

Njihova nesposobnost dovela je i do toga da će Hrvatska, prema svemu sudeći, morati vratiti Bruxellesu milijune eura koja nije stigla u zadanom roku potrošiti na obnovu od potresa. 

Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od ovog mjeseca, za obnovu javnih objekata i infrastrukture na području zagrebačkog i banijskog potresa dosad su ugovoreni projekti vrijedni 2.96 milijardi eura, a Hrvatska je od 1.03 milijarde eura, koje joj je odobrio Fond solidarnosti EU, dosad potrošila pola.

Hrvatska nešto više od milijardu eura iz Fonda solidarnosti EU treba iskoristiti do kraja lipnja, a dosad je predano zahtjeva za nadoknadu sredstava u vrijednosti od 513.7 milijuna, što čini 51.22 posto ukupne alokacije.

>> Ministarstvo: Hrvatska dosad potrošila pola EU novca za obnovu od potresa

Od toga su isplaćena oko 342.2 milijuna eura ili 34.12 posto ukupne alokacije.

Iz Fonda solidarnosti na raspolaganju je preostalo 490 milijuna pa će se razlika do ugovorenog iznosa financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i drugih izvora, kao što su novi višegodišnji financijski plan, državni i županijski proračuni, kažu u Ministarstvu.

Kad je riječ o obnovi privatnih kuća i zgrada, dosad je od građana zaprimljeno 31.318 zahtjeva, od kojih je obrađeno nešto više od 40 posto, a ugovoreni su radovi vrijedni 253.8 milijuna eura.

Manje zahtjevna obnova, koja se odnosi primjerice na dimnjake, stubišta i zabatne zidove, završena je ili je u tijeku na 8083 kuće ili privatne zgrade. Zahtjevnija konstrukcijska obnova završena je ili je u tijeku na 49 zgrada. Izgrađeno je 11 kuća, a 95 ih je u izgradnji te je uklonjeno 911 kuća i zgrada.

Propalo 95 posto europskog novca za obnovu Banskih dvora i zgrade sabora

Posebna sramota za Plenkovića je to što država bespovratnim sredstvima iz Fonda solidarnosti neće uspjeti obnoviti svoje dvije najvažnije zgrade - Banske dvore i zgradu Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka. 

>> Propalo 95% europskog novca za obnovu Banskih dvora i zgrade sabora

Nakon nekoliko propalih natječaja, tri godine od zagrebačkog potresa, novac iz Fonda solidarnosti EU predviđen za konstrukcijsku obnovu tih dviju najvažnijih zgrada hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti ostat će nepotrošen, a financirat će se tek izrada projekta cjelovite obnove.

Za konstrukcijsku obnovu i izradu projektne dokumentacije za zgradu sabora bilo je predviđeno 87.6 milijuna kuna, odnosno 11.6 milijuna eura, dok je za dokumentaciju i prvu fazu obnove zgrade vlade bilo predviđeno 61.5 milijuna kuna ili 8.2 milijuna eura.

Rok za trošenje tog novca iz Fonda solidarnosti istječe krajem lipnja ove godine, i to nakon što je Hrvatska bila jedina država u Europskoj uniji koja je dobila produljenje tog roka za godinu dana. No unatoč tom presedanu, država nije bila u stanju obnoviti ni svoje zgrade.

Ranjeni Zagreb

U vladi i saboru su, kako bi potrošili barem manji dio novca iz Fonda, odlučili raspisati natječaje tek za izradu projektne dokumentacije. Tako je za izradu dokumentacije na natječaju sabora pobijedio Institut IGH, koji se obvezao do kraja lipnja dostaviti projekt.

To je možda i najbolji primjer nesposobnosti Plenkovićeve vlade, koja čak ni samoj sebi nije uspjela obnoviti sjedište europskim novcem. Ujedno je to i signal građanima koji čekaju na obnovu.

Ako HDZ nije uspio potrošiti tuđi novac da sebi ugodi, što tek onda mogu očekivati ostali? Odgovor Zagrepčani i Zagrepčanke vide svakog dana u šetnji svojim ranjenim gradom.