ZNANSTVENICI su na plastičnom otpadu Velikog pacifičkog otoka smeća (Great Pacific Garbage Patch, GPGB) pronašli uznapredovale zajednice obalnih stvorenja, uključujući sićušne rakove i žarnjake koji sada žive tisućama kilometara od svog izvornog staništa.

Veliki pacifički otok smeća je ogromna nakupina otpada koja pluta po oceanu između Kalifornije i Havaja. Otkriven je 1997. godine, a obuhvaća brzorastuću površinu veću od 600.000 četvornih kilometara. Stručnjaci su u novom istraživanju otkrili da je na desetke vrsta obalnih beskralježnjaka uspjelo preživjeti i razmnožavati se na plastičnom smeću koje godinama pluta u oceanu.

Pronašli su 484 morska beskralježnjaka 

Navode da ovaj nalaz ukazuje na to da onečišćenje plastikom može omogućiti stvaranje novih plutajućih ekosustava vrsta koje inače ne mogu preživjeti na otvorenom oceanu. Za razliku od organskog materijala koji se razgrađuje u roku od nekoliko mjeseci ili najviše nekoliko godina, plastika može plutati oceanima mnogo dulje, što omogućuje nekim vrstama da se razmnožavaju na otvorenom moru.

"Iznenadili smo se kada smo vidjeli koliko tamo ima obalnih vrsta. Pronašli smo ih na 70% otpada", rekla je za CNN stručnjakinja za ekosustave Linsey Haram s Nacionalnog instituta za hranu i poljoprivredu. Haram i njezini kolege su između studenog 2018. i siječnja 2019. analizirali 105 komada plastike iz Velikog pacifičkog otoka smeća i otkrili 484 morska beskralježnjaka, od kojih se 80% obično nalazi u obalnim staništima.  

"Vjerojatno se međusobno bore za prostor i za hranu" 

"Vjerojatno se međusobno bore za prostor i za hranu. S tim da mogu jesti jedni druge. Teško je točno znati što se događa", kazala je Haram. Znanstvenicima još uvijek nije sasvim jasno kako ova stvorenja dolaze do otvorenog oceana i ondje preživljavaju.

Nije poznato jesu li, na primjer, završili u ovoj nakupini smeća tako što su se pričvrstili za plastiku na obali koja je kasnije dospjela u ocean ili su uspjeli kolonizirati nove objekte nakon što su se našli u otvorenom oceanu. 

Veliki pacifički otok smeća je najveća nakupina oceanske plastike na svijetu. Inicijativa za čišćenje oceana procjenjuje da se ondje nalazi oko 1.8 trilijuna komada plastike koji zajedno teže oko 80.000 tona. Većina veće plastike dolazi iz ribarske industrije, dok se između 10% i 20% ukupne količine može pratiti unatrag do japanskog tsunamija 2011. 

Istraživanje naziva Extent and reproduction of coastal species on plastic debris in the North Pacific Subtropical Gyre objavljeno je u časopisu Nature Ecology & Evolution.