TIM ZNANSTVENIKA s Medicinskog fakulteta u Rijeci istražio je što štiti bolje od ponovne zaraze koronavirusom - cijepljenje ili prebolijevanje covida-19 - te kakvu zaštitu pruža cijepljenje nakon prebolijevanja.

U studiji koja će ovih dana biti objavljena u časopisu Cell Reports tim je po prvi put proveo istraživanje djelovanja T stanica obrambenog sustava in vivo, što znači u živim organizmima. Do sada su takva istraživanja bila provedena samo in vitro, u petrijevoj zdjelici.

U istraživanju su korišteni miševi kojima je uklonjen vlastiti obrambeni sustav, a usađen im je ljudski.

Bojan Polić s Medicinskom fakulteta u Rijeci kaže da su miševi korišteni kao modeli zato što je na ljudima teško provesti takvo istraživanje.

„Teško je dobiti za studiju ljude koji su svi zaraženi u isti trenutak i potom pratiti njihov imunosni odgovor u identičnim vremenskim intervalima. To se može učiniti samo sa životinjskim modelima jer bi bilo neetično za potrebe eksperimenta namjerno zaraziti ispitanike kako bi se postigla istovremenost“, objasnio je Polić.

Kaže da miševi nisu savršena zamjena za ljude, ali su najbolje što se može postići jer dijele većinu gena s ljudima i imaju vrlo sličan obrambeni sustav.

Kako djeluje obrambeni sustav?

Ljude, baš kao i životinje, od patogena - virusa i bakterija - štiti imunosni sustav. On se aktivira čak i kada se organizam prvi put susretne s infekcijom.

Međutim, nakon što se oporavimo od bolesti, imunosni sustav 'pamti' patogen koji nas je zarazio te bolje i učinkovitije reagira na ponovnu infekciju. Ako isti uzročnik ponovno uđe u naše tijelo, ono neće razviti simptome bolesti ili će oni biti mnogo blaži.

Imunosni sustav to postiže formiranjem namjenskih 'stanica pamćenja', koje brzo reagiraju na ponovnu infekciju tako što se šire i izlučuju čimbenike za uklanjanje patogena i zaraženih stanica.

Ljudsko tijelo ima dvije vrste imunosnih memorijskih stanica: B stanice, koje proizvode antitijela koja neutraliziraju prijetnje izvan stanica, i T stanice, koje prepoznaju i uklanjaju prijetnje unutar stanica.

Cjepiva djeluju tako da generiraju obje memorijske stanice T i B, koje djeluju na dio patogena koji se naziva antigen, bez potrebe da se zarazimo stvarnim virusom i razbolimo.

Premalo pozornosti bilo je posvećeno T stanicama

U pandemiji covida-19 većina ljudi razvila je imunitet, odnosno formirala imunosne memorijske stanice protiv virusa SARS-CoV-2 infekcijom ili cijepljenjem.

U istraživanjima tijekom pandemije puno se pozornosti pridavalo odgovoru protutijela na infekciju i cijepljenje.

Međutim, puno manje se zna o memoriji T stanica protiv virusa SARS-CoV-2. Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) stoga je financirala istraživačku skupinu iz Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva u Rijeci specijaliziranu za biologiju T stanica, koju vodi izv. prof. Felix Wensveen. Ovaj projekt ostvaren je u suradnji s timom izv. prof. Đurđice Cekinović Grbeša na odjelu zaraznih bolesti KBC-a Rijeka.

Cilj riječkog tima bio je istražiti postoje li razlike u memoriji T stanica nastaloj nakon infekcije SARS-CoV-2, cijepljenja te oboga - cijepljenja nakon prebolijevanja.

Kako je provedena studija?

Kako bi to postigla, voditeljica istraživanja Inga Kavazović izolirala je krv ljudi šest mjeseci nakon zadnjeg izlaganja virusnom antigenu. Zatim je analizirala te stanice u naprednim genetskim i funkcionalnim testovima. Primijetila je da cijepljenje i infekcija induciraju memorijske stanice jednake snage kada se usporedi njihova funkcionalnost u petrijevoj zdjelici neposredno nakon njihove izolacije. Zabilježila je da je 'raznolikost' memorijskih stanica nastalih nakon infekcije bila veća, što ukazuje da su imale veću sposobnost prepoznavanja virusnih mutanata.

Međutim, zaključila je da je analiza u petrijevim zdjelicama previše ograničena da bi se razumio puni potencijal memorijskih stanica. Stoga je razvila takozvani 'humanizirani' model miša.

Humanizirani miš zahtijeva životinju koja nema vlastiti (mišji) imunološki sustav zbog genetske modifikacije. U ove životinje možete presaditi ljudske imunološke stanice (humanizacija). U ovom slučaju, usađene su ljudske memorijske T stanice zaraženih ili cijepljenih ljudi.

U takve životinje usađene su ljudske memorijske stanice koje su potom zaražene virusom koji nosi antigen SARS-CoV-2.

Rezultati su pokazali da su memorijske stanice nastale nakon cijepljenja imale veću antivirusnu funkcionalnost nego stanice nastale nakon infekcije.

Posebno je važno to što su ti rezultati pokazali da cijepljenje ljudi koji su prethodno bili zaraženi povećava raznolikost njihovog imunosnog pamćenja te da povećava njihovu moć do razine koju pruža cijepljenje.

Ovakvi rezultati pokazuju koliko je važno docjepljivanje tzv. booster dozama.