DRŽAVE Zapadnog Balkana će, kao i ostatak europskog kontinenta, ove godine osjetiti posljedice usporavanja gospodarskog rasta i moraju se pripremiti za nove financijske i gospodarske šokove, stoji u redovitoj šestomjesečnoj analizi koju je danas objavio ured Svjetske banke (WB) u Sarajevu.

Prema procjenama iz analize, prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji ove će godine biti na razini od oko 2.6 posto, što je značajan pad u usporedbi s 2022. godinom, kada je BDP rastao po stopi od četiri posto.

Sjeverna Makedonija najgora, Kosovo najbolje

Najveći pad BDP-a procijenjen je za Sjevernu Makedoniju, u kojoj bi on ove godine trebao biti na razini od 2.4 posto, a najbolje izglede ima Kosovo, gdje bi BDP u 2023. trebao biti na razini od 3.7 posto i zapravo je povećanje za 0.2 posto u usporedbi s 2022. Crna Gora također ima solidan rejting jer za nju Svjetska banka predviđa rast BDP-a od 3.4 posto.

"Izgledi za Zapadni Balkan i dalje su nepovoljni, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2.6 posto u 2023., čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije", navodi se u analizi.

Rekordna inflacija

Inflacija je na Zapadnom Balkanu u 2022. bila na najvišoj razini u protekla dva desetljeća, a pritisci na cijene ostali su povećani i početkom 2023., stoji u izvještaju. U većini zemalja Zapadnog Balkana inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dosegnula je vrhunac potkraj 2022., i to pod utjecajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znakove smirivanja. No inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorijenjeni, što zahtijeva dodatno pooštravanje monetarne politike.

Porast cijena naročito je pogodio kućanstva s niskim prihodima, što je, zajedno sa slabijim ekonomskim rastom, značajno usporilo tempo smanjivanja siromaštva. Među potencijalnim ograničenjima u budućnosti može biti niža vanjska potražnja koja bi negativno utjecala na prihode od izvoza i ograničila priljev doznaka iz inozemstva.

U Svjetskoj banci ipak ocjenjuju kako su srednjoročni izgledi za Zapadni Balkan i dalje pozitivni, no pod uvjetom reforme koja bi ubrzala "zelenu" tranziciju i otklonila ključne strukturne izazove.