SVIJET i Sjedinjene Američke Države u iščekivanju su američkih predsjedničkih izbora koji će se održati 2024. godine. Izbori su to na kojima će bitnu propagandnu ulogu imati tehnologija umjetne inteligencije.

Biden najavio kandidaturu

I bez aspekta umjetne inteligencije, ovi izbori nose sa sobom politički kontekst koji obećava dosta turbulentnu scenu koja će ih pratiti. Američki predsjednik Joe Biden potvrdio je da će se kandidirati za reizbor 2024. godine.

Kazao je da će birači biti suočeni s izborom da sljedećoj generaciji ostave "više slobode ili manje" i "više prava ili manje". Biden, ujedno, ima 80 godina, a u godini izbora imat će 81.  

Anketa NBC Newsa objavljena tijekom vikenda pokazala je da 70 posto Amerikanaca, uključujući 51 posto demokrata, vjeruje da se ne bi trebao kandidirati. Šezdeset i devet posto svih ispitanika koji su rekli da ne bi trebao u utrku naveli su zabrinutost zbog njegove dobi kao glavni ili sporedni razlog.

Biden bi se trebao sučeliti s Donaldom Trumpom ili pak s njegovim mogućim protukandidatom, guvernerom Floride Ronom DeSantisom, koji doduše još nije najavio kandidaturu

Trump je čovjek koji nakon izbora nije napravio ključnu stvar u svakoj demokratskoj zemlju. Nije priznao poraz i osigurao miran transfer vlasti. Pamtimo tako kako je gomila pristaša Donalda Trumpa u siječnju 2021. godine upala u zgradu Kongresa kako bi poništili rezultate izbora i zaustavili sjednicu Kongresa na kojoj se trebala potvrditi pobjeda Joea Bidena.

S Bidenom će se sučeliti Trump ili DeSantis

Ron DeSantis je, s druge strane, pomeo konkurenciju na američkim međuizborima održanima u studenom. Kako smo tada pisali, svoju popularnost stjecao je uglavnom na istim zapaljivim pitanjima i jednakoj desnoj populističkoj liniji kao Trump, od ilegalne imigracije do kulturnih ratova i prkosa lijevo-liberalnoj eliti i establišmentu.

DeSantisovi kritičari zovu ga opasnijom verzijom Trumpa. U neku ruku, to mu je kompliment jer ga - s punim pravom - smatraju pametnijim, discipliniranijim i sposobnijim, ako već ne i karizmatičnijim od njegovog uzora.

Ipak, ankete govore da Trump ima značajnu prednost u odnosu na svakog potencijalnog protukandidata, uključujući DeSantisa. Nova anketa Wall Street Journala objavljena u petak pokazala je da Trump osvaja 48 posto, a DeSantis ga slijedi s 24 posto među vjerojatnim republikanskim biračima na primarnim izborima. U hipotetskom nadmetanju jedan na jedan s DeSantisom, Trump vodi s 51 posto prema 38 posto.

Uzevši sve to u obzir, a pogotovo Bidenove godine, koje njegovi protivnici često ciljaju, ali i jasne činjenice da je Trump u prošlosti koristio dezinformacije radi ostvarivanja političke dobiti, jasno je kako bi nadolazeći izbori mogli biti itekako kontroverzni.

I tu bi bitnu ulogu mogla odigrati umjetna inteligencija, kao faktor koji bi mogao generirati dezinformacije ili pospješiti teorije zavjere. Koliki je razmjer tog mogućeg utjecaja govori slučaj izbora za gradonačelnika Chicaga.

Primjer iz Chicaga opisuje kakao bi AI mogao generirati informacije

Bitno težište u kampanji bilo je na kriminalu u gradu, odnosno policijskom nasilju. Korisnik Twittera pod nazivom Chicago Lakefront News objavio je video na kojem se vidi da Paul Vallas govori: "U moje vrijeme policajac je mogao ubiti čak 17-18 civila i nitko ne bi ni trepnuo okom."

"Moramo prestati uskraćivati ​​novac policiji i početi joj vraćati novac", stoji između ostalog u snimci.

Video je izgledao autentično. Glas je zvučao baš kao Vallasov, što je bez sumnje razlog zašto su ga podijelile tisuće ljudi. Profil Chicago Lakefront Newsa izbrisan je sljedeći dan, ali šteta je bila učinjena. Vallas je potom izgubio izbore od Brandona Johnsona.

I sam Donald Trump bio je nedavno "akter" lažnih fotografija. Ticale su se njegovog uhićenja. Kreirala ih je umjetna inteligencija. Prije samo nekoliko godina bilo je gotovo nezamislivo da će prosječna osoba uskoro biti u stanju stvarati fotorealistične deepfakeove svjetskih vođa kod kuće, ali sad je to moguće.

Grbeša-Zenzerović: Bidenov problem među biračima su godine, Trumpov sudski procesi

No vratimo se malo na generalni pogled na izbore u Americi. Izv. prof. dr. sc. s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Marijana Grbeša-Zenzerović osvrnula se za Index na nadolazeće izbore u Sjedinjenim Američkim Državama.

"Nedavno je The Guardian dao možda najbolju dijagnozu, a to je da bi se trebala odigrati utakmica s kandidatima koje malo tko želi gledati, to su Trump i Biden, s čime veliki broj republikanaca i demokrata nije oduševljen.

Bidenov problem su njegove godine, činjenica da u tim, rekla bih, superveteranskim godinama ulazi u izbornu utrku. Niti Trumpu godine nisu prednost, ali on ima i drugih problema, to su svi sudski postupci koji se vode protiv njega. On je izgubio i bezrezervnu podršku Foxa, sad je kandidat kojeg ova medijska kuća promovira DeSantis.

Što se tiče narativa, osnovni je ekonomija, uvijek je sve u ekonomiji. Drugo, tu su vrijednosna pitanja. Dvije stvari su ključne, kao na međuizborima, a što je mobiliziralo mlade i žene, koji su glasali za demokrate. Radi se o pitanju prava na pobačaj i naoružanje.

Osnovna teza obje strane će biti da je njihov kandidat taj koji brani tradicionalne američke vrijednosti. Recimo još i da je DeSantis dodatno na Floridi liberalizirao nošenje oružja usprkos masakrima kojima se često svjedoči u Americi", govori ona.

"Pitanje Ukrajine je percepcijsko, ne suštinsko"

Iznijela je svoje mišljenje na temu rata u Ukrajini i američkih izbora. Biden je taj koji je najveći zagovornik pomoći Ukrajini. On je više puta poručio kako Ukrajina nije sama i kako će SAD ostati uz ovu zemlju koliko god bude potrebno. "Ne sumnjam da ćemo zajedno održati svjetlo slobode", rekao je Biden u prosincu na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

DeSantis je nedvosmisleno rekao da spašavanje Ukrajine nije temeljni nacionalni sigurnosni interes SAD-a, dok je Trump više puta kritizirao Bidenovu ulogu u ratu kazavši da bi, da je na vlasti, sklopio dogovor uz koji bi "dopustio Rusiji da preuzme dijelove ukrajinskog teritorija ako je to ono što je potrebno za okončanje rata".

"Nisam sigurna da će se tu puno toga promijeniti, način na koji se pomaže Ukrajini sigurno će u predizbornoj retorici doći na dnevni red, neće se problematizirati činjenica da je Amerika na čelu tog bloka koji pomaže, nego način i intenzitet kako se to radi. Neke rasprave u SAD-u su često dio percepcijskog, a ne suštinskog aspekta. Jedna od takvih je vanjska politika", objasnila.

"Trump i alt-right pokret su generatori dezinformacijskih narativa"

Što se tiče deepfakea, odnosno utjecaja umjetne inteligencije, govori kako su Trump i alt-right pokret generatori odnosno hubovi dezinformacijskih narativa dodajući kako je sam Donald Trump namjerno u javni prostor ubacivao dezinformacije za koje je znao da su dezinformacije.

Podsjetila je na histeriju oko QAnona, neformalnog pokreta koji čine sljedbenici teorija zavjere. Fenomen zvan QAnon nastao je ni godinu dana nakon što je Donald Trump došao na vlast.

Prema qanonovcima, svijetom upravlja kabala sotonističkih pedofila i kanibala koji kuju zavjeru protiv Trumpa još od vremena kad je bio samo kandidat, dok u isto vrijeme vode međunarodni lanac trgovine djecom kao seksualnim robljem.

"Imali smo i Trumpove riječi oko stope kriminala u Švedskoj, koja je bila tobože visoka zbog imigranata. Neki narativi su brzo debunkirani, neki ubačeni u javni prostor kako bi se stvorila lažna slika oko opasnosti s migrantima.

Sudjeluju tu i neki mediji, recimo Breitbart, onda podcasteri, spomenula sam Fox, koji je bio ključan u širenju dezinformacija. Sjetimo se i priče da Obama nije rođen u Americi. Sve ovo su paradigmatski primjeri aktera koji koriste dezinformacije kao dio, neću reći specijalnog rata, ali svakako percepcijskog rata."

Dodaje kako postoji i pitanje vanjskog utjecaja, poput onog Rusije i Kine, na političke procese u drugim državama.

"Uglavnom, mislim da je opasnost od širenja dezinformacijskih i lažnih narativa i deepfakea, kao i korištenje umjetne inteligencije za manipulaciju i izmišljanje informacija, ogromna. A Amerika, konkretno Donald Trump i njegovi pristaše, imaju povijest takve vrste ponašanja i korištenja alata za manipuliranje javnošću", objasnila je izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Marijana Grbeša-Zenzerović.

Glasovni klonovi bi mogli biti ključni

Prema izvješću Fortunea, softver za kloniranje glasa iz ElevenLabsa i fotorealistične fotografije iz OpenAI-jevog DALL-E 2, Stable Diffusion i Midjourney mogli bi se potencijalno koristiti za dezinformacije.  

Posebno se navodi mogućnost lažnih videozapisa i audiosnimki. Chris Meserole, suradnik Instituta Brookings, upozorio je za taj medij da bi glasovni klonovi mogli igrati značajnu ulogu na izborima 2024., omogućujući pojavljivanje audiozapisa za koje se tvrdi da su snimke kandidata koji govori nešto skandalozno u ključnim trenucima izbora.

PolitiFact, neprofitna organizacija za provjeru činjenica kojom upravlja Institut Poynter, nedavno je, kako donosi Vanity Fair, razotkrio izmijenjeni video senatorice Elizabeth Warren koji je koristio intervju koji je dala za MSNBC, a kroz koji se činilo kao da Warren govori da republikancima ne bi trebalo dopustiti glasanje. 

Lažni Bidenovi govori u posljednje su vrijeme omiljeni na društvenim mrežama, sa simulacijama predsjednika koji govori o svemu, od hip hopa do droge i videoigrica. No neki također koriste tehnologiju za širenje dezinformacija kao što je deepfake video Bidena koji kritizira transrodne žene. 

Marko Horvat s FER-a: Strelovit je uspon tehnologija obrade prirodnog jezika

Na temu umjetne inteligencije, odnosno deepfakea, popričali smo s doc. dr. sc. Markom Horvatom s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, koji se već dvadesetak godina bavi razvojem umjetne inteligencije.

"Iznenađujući je strelovit uspon tehnologija obrade prirodnog jezika i, posebno, razgovornih agenata (chatbota), a razvoj umjetne inteligencije i računarstva općenito već duže je vremena, zadnjih 10-15 godina, vrlo brz i događa se tehnološki proboj s kojim šira javnost nije u većoj mjeri upoznata.

Prvenstveno u području računalnog vida, autonomnog upravljanja, obrade velike količine podataka, rada u stvarnom vremenu (real-time) i prepoznavanju emocija. Trenutno javnost je fokusirana na ono što je u najvećoj mjeri vidljivo i svima dostupno, a to su razgovorni agenti.

Jednostavna dostupnost uvelike doprinosi uspjehu chatbota. Npr. kroz dodatke (plug-ins) pretraživačima interneta (browserima), kroz web stranice jednostavnog sučelja, i to besplatno. Deepfake servisi postoje već neko vrijeme, ali nisu svima tako jednostavni za korištenje i tako dostupni", govori.

Kaže da trebamo znati kako su realizaciju razgovornih agenata velikih jezičnih modela (engl. large language models, LLM) prvenstveno omogućile sposobnosti skladištenja i obrade izrazito velikih količina podataka potrebnih za njihovo učenje.

"Bez milijuna primjera pa onda i arhitektura dubokih neuronskih mreža sa stotinama milijardi parametara ne bismo imali ovakav subjektivni osjećaj naglog i strelovitog uspona ovog područja tehnologije. Ovi podatkovni kapaciteti se globalno neprestano povećavaju i zapravo je bilo pitanje vremena kada će neka tvrtka to iskoristiti i na koji način", objasnio je.

"Lažne slike postaju hiperrealistične"

Osvrnuo se na deepfake tehnologiju.

"Deepfake tehnologija se razvija već neko vrijeme i nije nepoznanica, ali generirane slike su bile više ili manje očito lažne. Ili po samoj kvaliteti ili po kontekstu. Sada su novost hiperrealistične slike korištenjem velikog broja primjera za učenje, što nas opet dovodi do podatkovnih skladišta velikog broja primjera (slika) za učenje", rekao je.

Pitamo ga koliko bi AI dodatno mogao napredovati do izbora sljedeće godine.

"To nitko ne zna, pa niti Elon Musk, Mark Zuckerberg ili Sam Altman. Zašto? Zato što odgovor uvelike ovisi o gospodarskim interesima tvrtki koje razvijaju ove tehnologije i o zbivanjima na globalnom ekonomskom tržištu.

Primjerice, Elon Musk je prije četiri tjedna bio jedan od inicijatora moratorija u trajanju od barem šest mjeseci na razvoj umjetne inteligencije. Izjavio je kako 'sustavi umjetne inteligencije s inteligencijom sličnom ljudskoj mogu predstavljati veliku opasnost za čovječanstvo'.

Ali nakon toga je iscurila informacija da Tesla razvija vlastiti LLM chatbot pod nazivom TruthGPT, sličan ChatGPT-u, Google Bardu i Meta LLaMA-i. Pa ipak, pretpostavljam da će se glavni dio napretka usmjeriti na unapređenje kvalitete postojećih usluga i diversifikaciju.

Dakle, vidjet ćemo točnije informacije, ograničenja pristupu osobnim ili osjetljivim podacima i još širu primjenu. Očekujem još više dodataka (plug in-ova) za ChatGPT, već sada postoji nekoliko stotina, ali upitne kvalitete, i web aplikacija koje koriste osnovnu ChatGPT uslugu za potpuno nove funkcionalnosti (npr. izradu videoklipova, prezentacija, glazbe, različitog literarnog teksta…)", napominje.

"Najveća opasnost je na društvenim medijima jer informacije tako putuju najvećom brzinom i kritički se ne provjeravaju, ne prolaze kroz uredništva, samo se puštaju, a ljudi iste sekunde dobiju lažnu vijest. Na prošlim izborima su društvene mreže jako utjecale na mišljenje građana, trebamo vidjeti hoće li taj trend ojačati", dodaje.

"Botovi na Twitteru, Redditu i Facebooku su najveći izvori lažnih vijesti"

Što se tiče razvoja tehnologije uz koju bi se konkretno moglo manipulirati pojedinačnim biračima, rekao je da je na to teško odgovoriti precizno.

"Ovisi kako birači dobivaju informacije i koliko vjeruju izvoru takvih informacija. Mislim da će biti najlakše manipulirati društvenim mrežama, prvenstveno na Twitteru, i statičkim slikama. Deepfake videoisječci ili glas bit će manje realni, ili teži za napraviti nego pojedinačne lažne fotografije", objašnjava.

Navodi da su se botovi na Twitteru, Redditu i Facebooku do sada pokazali kao najveći izvori lažnih vijesti ili narativa kojima se želi utjecati na birače, pojašnjavajući da je najveća opasnost ako mainstream mediji prenose takve informacije nekritički i bez provjere izvornosti.

Teoretski, može li uz ovako brz razvoj AI tehnologije svaka osoba primiti reklamu osmišljenu samo za nju?

"Samo u teoriji. Puno je lakše, i time više oportuno, ciljati skupine birača po određenim stavovima ili razmišljanjima. Teško je razviti dugotrajni narativ i održavati kampanju prema pojedincu, to nije samo podatkovno i procesno iznimno zahtjevno, već je potreban kontinuiran i bogat izvor informacija o svakoj pojedinačnoj osobi, što još uvijek nije baš moguće", odgovorio nam je.

"Ako se pojavi ispravan sustav, neće biti ekstremnih posljedica"

Dotakli smo se i etičkog aspekta povjerenja u sustave umjetne inteligencije.

"Nije problem u tehnologiji samoj po sebi, nego u ljudima koji koriste tu tehnologiju. Držimo li se profesionalnih, stručnih, pa onda i moralnih i etičkih načela svakog posla? I to svaki novinar, urednik, programer, stručnjak, voditelj, profesor na fakultetu… Ako da, ako postoje pravila, i ako neprestano promišljamo što radimo, onda se ne moramo bojati.

Sjetimo se da je prije samo nekoliko godina postojala velika neizvjesnost, pa i bojazan od blockchain tehnologije, pa onda od kloniranja, pa još prije od atomske bombe i nuklearne energije, i tako dalje. Ako se postavi ispravan sustav, kojega se svi pridržavamo, onda neće doći ekstremnih posljedica po naše društvo.

"Pravni okvir u EU se razvija"

Ako ćemo razmišljati šire od jezičnih tehnologija koje su sada u primarnom fokusu, što je svakako razumljivo, pitajmo se što se događa s autonomnim vozilima, pa onda s vojnim dronovima koji mogu imati autonomno odlučivanje.

Već je bilo više prometnih nesreća sa smrtnim ishodom koje uključuju autonomna vozila. Meni se to čini kao veći potencijalni problem od onoga što nam mogu napisati chatbotovi", odgovorio je.

Napomenuo je kako smatra važnim uz autonomna vozila naglasiti i vojnu primjenu AI-ja, o kojoj se sada šuti.

"A šutnja nikad nije dobra jer šutnja ne znači da se ništa ne radi. Dapače, velika pozornost na chatbotove može skrenuti pažnju i kritiku medija s drugih važnijih tema", odgovorio je.

"Također, trebalo bi naglasiti da se legislativa, pravni okvir, a pod tim prvenstveno mislim na EU pravni okvir, razvija. EU komisija je već 2018. godine prepoznala potencijalnu opasnost korištenja AI tehnologija na neetičan način, ali tehnološki napredak je puno brži od izrade pravne legislative.

To je jednostavno tako, dinamike ovih procesa su inherentno različite. Stoga će pravo morati loviti tehnologiju i u ovom području. Ali to neće biti dovoljno, već moramo raditi i na provođenju pravnih odredbi vezano za AI. Za to su zadužene sve države članice EU, pa tako i Hrvatska", objasnio je on.