MOSKVI je trebalo 12 sati da odgovori nakon što je eksplozija osvijetlila kupolu Kremlja prošle srijede. Prema riječima Dmitrija Peskova, glasnogovornika ruskog predsjednika Vladimira Putina, sigurnosnim je službama trebalo vremena da istraže incident. No nema sumnje da su i spin-doktori Kremlja odrađivali dodatne sate.

Uoči Dana pobjede - kojim se tradicionalno slavi sovjetski trijumf nad nacističkom Njemačkom, ali je postao simbol aktualnog rata Rusije protiv Ukrajine - priča Kremlja kod kuće je da se zemlja bori protiv neprijatelja koji je moćan isto koliko i zao, piše Politico. Taj narativ treba objasniti izostanak uspjeha na bojišnici nakon 14 mjeseci borbe, dok Rusima nudi osjećaj sigurnosti da će se njihovi životi nastaviti kao i obično.

Niz misterioznih incidenata

Ali niz misterioznih incidenata - uključujući ranojutarnju eksploziju u srijedu - otkriva pukotine na ruskoj fasadi. Otkazivanje nekih svečanosti uoči Dana pobjede još je jedan znak da se privid počinje raspadati.

Kremlj je naposljetku opisao upad dviju bespilotnih letjelica u strogo zaštićeni moskovski kompleks u dva sata ujutro kao pokušaj "kijevskog režima" da izvrši atentat na predsjednika Putina. To je naveo u izjavi u srijedu poslijepodne, u kojoj je također tvrdio da Rusija ima pravo odgovoriti "gdje i kada smatra prikladnim". Putin u to vrijeme nije bio u kompleksu. Dan kasnije Moskva je svojim optužbama za eksploziju pridodala i SAD.

"Dobro znamo da se odluke o takvim akcijama, takvim terorističkim napadima, ne donose u Kijevu, nego u Washingtonu", rekao je Peskov u četvrtak. I Kijev i Washington oštro poriču bilo kakvu upletenost.

Napad dronom u srijedu bio je posljednji u nizu neobjašnjivih incidenata na ruskom tlu posljednjih mjeseci, uključujući napad autobombom na ultranacionalističkog pisca u subotu - koji je bio treći napad na proratne aktiviste od početka invazije, od kojih su dva završila fatalno. Dogodili su se i niz srušenih dronova, iskakanje teretnih vlakova iz tračnica i najmanje dva požara u skladištima goriva na Krimu.

U svim tim slučajevima Kremlj je umanjivao značaj vijesti ili je držao distancu. Dakle, činjenica da je ovaj put odlučio objaviti službenu izjavu i uperio prst u SAD, svog glavnog neprijatelja, sugerira da Kremlj želi to ljudima staviti do znanja. Ali s kojim učinkom?

Rusija najavljuje osvetu

Očekivano, glasnogovornici Kremlja vape za osvetom. Bivši ruski predsjednik i sadašnji šef Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev pozvao je na "fizičku eliminaciju" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

"Možda će sada stvari postati stvarne?" napisala je Margarita Simonjan, glavna urednica ruske državne televizije RT. Ali, osim uobičajenog šovinističkog zveckanja oružjem, ruske glavne večernje vijesti nisu emitirale scene eksplozije drona. I dalje ostaje više pitanja nego odgovora.

Kremlj je jedno od najbolje zaštićenih mjesta u Rusiji i pretpostavljalo se da je probijanje njegove protuzračne obrane gotovo nemoguće. Poznato je i da Putin najviše vremena provodi na drugim mjestima.

To je potaknulo spekulacije da je napad dronom zapravo inscenirana operacija koju je organizirala jedna od ruskih sigurnosnih službi. Mogući motivi su unutarnja borba za moć - koliko god se sigurnosne službe smatrale monolitom, one su zapravo podijeljene - ili pokušaj da se Zapad odvrati od daljnjih isporuka oružja Ukrajini budući da bi se ono navodno koristilo za udare na teritorij Rusije.

Ali napad na središte moći ima veliku simboličnu, ako ne i fizičku cijenu. Upravo je u Senatu Kremlja Putin organizirao povijesni sastanak sa svojim savjetnicima za sigurnost koji je prethodio pokretanju sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Njegova simbolika je neosporna.

"Veća sramota nego 1987."

Bez obzira na to tko stoji iza upada, manje je vjerojatno da će proizvesti efekt okupljanja oko zastave, već će prije postaviti pitanja oko obrambenog sustava Kremlja.

Pojavile su se usporedbe s čuvenim slučajem 19-godišnjeg Nijemca Mathiasa Rusta koji je tijekom Hladnog rata sletio avionom Cessna blizu Kremlja. Činjenica da je uspio neopaženo preletjeti granicu bila je veliko poniženje za Mihaila Gorbačova. Kao rezultat toga glave su se kotrljale među njegovim obrambenim osobljem.

Ni tajming prošlotjednog incidenta nije baš bio povoljan jer se dogodio neposredno prije nego što je Rusija pokazala svoju uobičajenu vojnu snagu za Dan pobjede 9. svibnja.

I prije napada u srijedu situacija je bila napeta. Izbjegavajući korištenje riječi "rat", koja je zabranjena, deseci ruskih gradova otkazali su vojne parade kako ne bi "isprovocirali protivnika". Besmrtni puk, vrlo popularna povorka ljudi koji nose fotografije svojih rođaka koji su se borili u Drugom svjetskom ratu, otkazan je ove godine. Neka su mjesta čak otkazala vatromete.

S jedne strane, takve promjene važnog državnog praznika mogle bi signalizirati da su Rusi u ratu s "teroristima", kako kaže Kremlj. No mač ima dvije oštrice. "U sadašnjem kontekstu otkazivanje parada shvatit će se kao još jedan znak da stvari idu vrlo loše", rekao je Abbas Galjamov, bivši pisac govora u Kremlju koji je postao analitičar.

Najvažnija parada

Iako se izbjegavanje masovnih okupljanja u gradovima blizu ruske granice s Ukrajinom može činiti kao logična mjera opreza, to je manje očito za gradove u tisućama kilometara udaljenom Sibiru.

Neki se naglas pitaju nedostaje li nekim gradovima vojne opreme za paradu ili možda žele spriječiti ljude da izađu na ulice držeći fotografije svojih rođaka koji su umrli u Ukrajini, dajući tako vizualni prikaz broja poginulih u Rusiji.

Najvažnija vojna parada u Moskvi, koju uživo prenosi ruska državna televizija, bit će održana, ali napetost u glavnom gradu je osjetna.

Crveni trg zatvoren je za javnost na dva tjedna, a ulice su zabarikadirane. Nakon incidenta u srijedu gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin odmah je zabranio korištenje dronova, a deseci drugih regija su slijedili taj primjer. Već danima Moskovljani imaju problema s GPS signalom.

Mnogo će ovisiti o Putinu. Njegov godišnji govor u povodu Dana pobjede na Crvenom trgu jedan je od rijetkih trenutaka kada se unaprijed zna gdje se on nalazi. Nakon sigurnosne provale u srijedu neki se pitaju bi li mogao razmisliti o pojavljivanju na paradi. Ali implikacije njegove odsutnosti ne bi bile dobre, a male su šanse da bi Kremlj riskirao psihološke posljedice.

Pa ipak, pitanje je li dovoljno sigurno da predsjednik izađe u javnost u središtu Moskve govori više od zvuka 10.000 muškaraca koji marširaju Crvenim trgom.