NA ISTOKU Hrvatske velik problem stvaraju komarci. Situacija je najgora u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

"Ulijeću u usta, oni razaraju kvalitetu života"

Problem je nastao uslijed kiše koja je posljednjih tjedana podigla vodostaje rijeka, što je doprinijelo razmnožavanju komaraca. Problem je prisutan još od svibnja. Tada je za Index Mario Romulić iz Bilja rekao da je situacija neizdrživa.

>> VIDEO Ogromna najezda komaraca u Baranji. "Masakriraju nas, ne da se živjeti"

Kazao je da se zbog ogromnih rojeva komaraca ne može izaći iz kuće. Dodao je i da uz ljude jako pate životinje, koje su cijele prekrivene komarcima. "Kada netko izađe, odmah se dižu komarci. Ulijeću u usta. Što je najgore, ne može se biti ni vani ni unutra jer ulaze i u kuću. Oni razaraju kvalitetu života", ispričao je.

Kako su za Index poručili iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, županije, općine i gradovi obvezni su osigurati provođenje mjera dezinsekcije kao mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, sredstva za njihovo provođenje, kao i stručni nadzor nad provođenjem tih mjera.

Vukovarski Zavod: Situacija je nezavidna

Index se obratio zavodima za javno zdravstvo Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Također smo kontaktirali Grad Vukovar i Grad Osijek oko njihovog načina suzbijanja komaraca.

Zaprimili smo odgovor vukovarsko-srijemskog Zavoda. Poručili su nam da je činjenica da su se ove godine skupile sve negativne okolnosti za pojavu i razmnožavanje komaraca. To su, napominju, blaga zima, brojne padaline i visok vodostaj rijeka.

"Također treba naglasiti da se Vukovar svojim geografskim položajem nalazi u okolišu povoljnom za staništa komaraca (okružen rijekama, razvijenom kanalskom mrežom, šumama itd…). Ova godina je posebno specifična i komaraca ima puno te se unatoč tome što smo još u travnju krenuli s preventivnim larvicidnim tretiranjima nalazimo u nezavidnoj situaciji", poručili su.

"Grad Vukovar redovito sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti već početkom godine donosi Program DDD mjera i provodi javnu nabavu kroz koju se svake godine ugovori oko 20 tretmana suzbijanja komaraca.

Tako smo i ove godine s Veterinarskom stanicom Vukovar ugovorili 13 larvicidnih, 5 adulticidnih (sa zemlje) i 2 adulticidna tretmana (avio tretiranje), a po potrebi ćemo ugovoriti i dodatne tretmane. Ukupno smo za ovu godinu predvidjeli iznos od 176.816,25 eura. Otprilike istu visinu sredstava za ovu namjenu osiguravamo svake godine", napomenuli su.

Penava traži da se proglasi elementarna nepogoda

Govorio je o ovoj temi danas na konferenciji za novinare i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, koji je kazao da klimatski uvjeti često ne dozvoljavaju tretiranje i izvođenje postupaka suzbijanja komaraca na području grada. Kazao je kako to ljudima ne znači puno "kad se bilježi sto uboda u 15 minuta".

On traži da se proglasi elementarna nepogoda.

"Nevjerojatno mi je da živimo u društvu u kojem iz godine u godinu pričamo o ovoj temi, potrebi proglašavanja elementarne nepogode sa županijske razine, jer kako drugačije nazvati situaciju u kojoj se ljudi ne mogu normalno kretati, ugroženi su zdravlje, gospodarska djelatnost i svi drugi elementi normalnog života te to nema nikakvog učinka?

Predlagali smo vladi, kao i županijama, da se oforme službe koje će se baviti ovom problematikom, službe s avijacijom, te smo ukazivali na potrebu da se ovom problemu prilazi sa znanstvene razine", dodao je Penava.

"U kolovozu dolazi tigrasti komarac, on izaziva bolest Zapadnog Nila"

Direktor Veterinarske stanice Vukovar Tomislav Šota rekao je kako je Grad Vukovar prošle godine u rujnu, uvažavajući savjet struke, jedini u Slavoniji proveo dodatna dva larvicidna tretmana koja su bila preventivne prirode, baš kako bi se izbjeglo ovakvu situaciju.

Na temu aviotretiranja Šota ističe kako ih u Hrvatskoj radi samo jedna tvrtka, Air Tractor.

"Prošle godine je to bila jedna jedina tvrtka s jednim avionom, a ove godine su nabavili još jedan avion. Kako bi se došlo do aviotretiranja, potrebno je naručiti se dva tjedna prije, a nužan preduvjet su povoljne vremenske prilike.

Za Vukovar smo naručili avione te se nadamo kako će nam vrijeme dopustiti da aviotretmane provedemo idući tjedan. Ne očekujemo idealne rezultate, no ulažemo sve moguće napore", ističe Šota te naglašava potrebu za proglašenjem elementarne nepogode na području županije jer je u pitanju javnozdravstveni problem.

"U kolovozu očekujemo pojavu tigrastog komarca, koji izaziva bolest Zapadnog Nila i kod ljudi i kod životinja, a ona može izazvati vrlo teške posljedice", objasnio je.

Znanstvenik Hackenberger za Index: Sva jajašca su se nakon suše odjednom izlegla

Prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za Index kaže da je ovogodišnja velika najezda komaraca zapravo direktna posljedica protekle dvije relativno sušne godine.

"Ženke pojedinih vrsta komaraca nesu jajašca nekoliko puta godišnje na vlažno tlo u blizini vode. Naredne godine ili još tijekom iste sezone, kada se jajašca nađu u vodi, iz njih se razvijaju novi komarci.

Kako su dvije protekle godine bile sušne, ostala je velika količina neizleženih jajašaca. Kada je ove godine naišla voda, sva ta jajašca su se odjednom izlegla i tako je došlo do ove jake najezde.

Zanimljivo je kako jajašca pojedinih vrsta komaraca u sušnim uvjetima mogu preživjeti i nekoliko godina, čak do sedam, što ovim životinjama daje izuzetno velik biotički potencijal, kao i sposobnost preživljavanja", govori.

"Došli su komarci iz Azije i Afrike, oni su donijeli nepoznate bolesti"

Dodaje da bi komarci zasigurno vrijedili za najopasniju životinju na svijetu ako bi se mjerilo prema broju smrti koji uzrokuju.

"Naime, prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, ubod ovih malih kukaca za posljedicu godišnje ima 500.000 do 2 milijuna smrti od malarije. No komarci ne prenose samo malariju već i niz drugih parazitarnih i virusnih bolesti ljudi i životinja. Samo neke od njih su groznica Zapadnog Nila, Zika virus, dengue groznica, chikungunya itd.

Iako je kod nas problem komaraca jako star i sveopće prisutan, pogotovo u istočnoj Hrvatskoj, on se tijekom zadnjeg desetljeća drastično mijenja. Naime, promjena klime je uzrok dolaska vrsta komaraca iz Azije i Afrike koje su do danas bile nepoznate u našim krajevima.

S tim vrstama komaraca dolaze i bolesti koje su također do danas bile u našim krajevima nepoznate. Najočitiji primjer je tigrasti komarac s kojim je stigao i virus uzročnik groznice Zapadnog Nila. Dolaskom afričkih vrsta komaraca u naše krajeve je došla i dirofilarija, tj. parazit popularno nazvan "srčani crv".

Taj parazit nastanjuje srce, pluća i druga tkiva pasa i mačaka. Dokazano je još prije desetak godina, iako se o tome vrlo malo govori, da se dirofilarija može naseliti i u organizam čovjeka. Tog parazita prenose komarci kakvi danas žive i kod nas", objasnio je.

"Vjerojatan je i dolazak komaraca koji prenose malariju"

Dodaje da je ubod komarca opasan toliko koliko u komarcu postoji uzročnika bolesti.

"Ako u komarcu nema uzročnika bolesti, njegov ubod je samo neugodan jer izaziva svrbež. Drugo je pitanje rizika, tj. vjerojatnosti da će ubod komarca izazvati pojavu bolesti kod ubodene osobe ili životinje.

Zbog dolaska sve većeg broja ne samo komaraca već i drugih životinja povećava se rizik obolijevanja zbog uboda komarca. Naprimjer, prije dvadesetak godina je rizik da ćete oboljeti od groznice Zapadnog Nila ako vas je negdje u Slavoniji i Baranji ubo komarac praktički bio zanemari,v tj. nula. Danas se on već može mjeriti u djelićima promila. Dakle, on je danas postao mjerljiv i ne sasvim zanemariv te ima tendenciju rasta.

Ne smijemo zaboraviti kako su istočna Hrvatska, Istra i delta Neretve bile središta malarije sve dok Andrija Štampar nije rigoroznim mjerama, isušivanjem i korištenjem vrlo jakih insekticida u kombinaciji s naseljavanjem ribe gambuzije, uspio gotovo istrijebiti komarca malaričara na tim područjima.

Premda je broj komaraca malaričara danas vrlo malen, zbog klimatskih promjena je dolazak novih vrsta koje su sposobne prenositi malariju s Bliskog istoka i iz Afrike vrlo vjerojatan i predvidiv u narednim godinama.

Dakle, rizik se mijenja. To će možda najbolje ilustrirati podatak kako je vjerojatnost da će vas na Jadranu napasti morski pas već danas manja nego da ćete ubodom komarca u istočnoj Hrvatskoj dobiti npr. virus Zapadnog Nila", riječi su znanstvenika Hackenbergera.

"Komarci ne poznaju granice"

Pitamo ga koliko dobar posao naše jedinice lokalne samouprave tu ustvari rade.

"Jedinice lokalne samouprave uglavnom rade onako kako najbolje znaju ili metodama koje su naslijedile iz prošlosti. Tu leži nekoliko ključnih problema. Kao prvo, financiranje tretmana kontrole komaraca nije regulirano na razini države, što znači kako je ono prepušteno lokalnoj razini.

Nadalje, dugogodišnja praksa i nedostatak bilo kakve suvisle kontrole su komarce iz problema koji treba rješavati pretvorili u resurs pojedinim interesnim skupinama koje na tom resursu ostvaruju 'političke poene' ili zaradu. U takvoj situaciji bilo kakvo razumno rješavanje problema postaje nemoguće.

Problem komaraca je suviše kompleksan te zahtijeva angažman širokog spektra stručnjaka i veliki radni napor. Osim toga, problem komaraca se ne može rješavati samo u jednom gradu ili općini jer komarci ne poznaju administrativne granice i šire se izvan granica jurisdikcije pojedine lokalne samouprave.

Nadalje, zbog raznih pritisaka koriste se sredstva koja nisu primjerena kako području tako ni nužnom cilju dugotrajnog smanjivanja populacije komaraca. Zbog toga, može se otvoreno reći, većina toga što se poduzima je samo "gašenje požara", a ne i njegovo sprječavanje.

Dugotrajno rješenje problema zahtijeva sasvim drukčiji strateški pristup, koji nije moguć bez snažnog angažmana države u zajednici sa susjednim zemljama, te zajedničko djelovanje stručnih službi i izvođača.

Uz jednake ili nešto veće troškove nego što su danas, moguće je tijekom sedam do deset godina smanjiti populaciju komaraca toliko da se umjesto današnjih nekoliko desetaka uboda u minuti događa jedan do dva uboda tijekom jednog sata. No za to su potrebni volja i bolja educiranost svih dionika te puno jači angažman države", govori.

"Problem su zaštićena područja"

Precizira kako su poseban problem u istočnoj Hrvatskoj zaštićena područja.

"Bez tretiranja tih područja nije moguće smanjiti veličinu populacije komaraca na razinu koja u budućnosti ne bi predstavljala mjerljiv rizik za zdravlje. Nažalost, tvrdokornost i konzervativizam pojedinih relevantnih tijela onemogućavaju čak i istraživanje, a time i realni pristup rješavanju tog problema.

Srećom pa se još nije dogodilo ništa posebno strašno i alarmantno te bolesti od kojih sada kod nas prijeti mjerljiv rizik nisu nužno smrtonosne. No, da se takvo nešto danas i dogodi, bili bismo prisiljeni poduzeti rigorozne mjere koje ne bi više u obzir kao prioritet uzimale opstanak i očuvanje zaštićenih područja, već zdravlje i život ljudi.

Stoga održivo očuvanje tih područja zapravo nužno mora sadržavati kako istraživanja tako i smanjenje populacije komaraca na razinu na kojoj ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životinja", kazao je.

Zaključio je kako se tehnologije kontrole populacije komaraca razvijaju.

"Veliku nadu daje primjena tzv. SIT tehnologije ili tehnologije sterilnih mužjaka, kojom se uglavnom rješava problem tigrastog komarca. Iako neka istraživanja pokazuju vrlo dobre rezultate, ova tehnologija je još uvijek u eksperimentalnoj fazi s još mnogobrojnim neriješenim pitanjima", objasnio je prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Nataša Janev Holcer (HZJZ): Bolesti koje prenose komarci javljaju se od proljeća do jeseni

Za Index je doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer, voditeljica Odjela za opću zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pojasnila više oko mogućnosti prenošenja zaraznih bolesti ubodima komaraca.

"Bolesti koje prenose komarci spadaju u skupinu vektorskih zaraznih bolesti. Za početak, kako bi se bolest prenijela, u populaciji mora biti prisutan virus.

To znači da se uzročnik bolesti određeno vrijeme nalazi u komarcu – vektoru, koji ga ubodom prenosi na čovjeka. Kako ovise o životnom ciklusu komaraca, te bolesti su sezonskog karaktera.

Stoga se bolesti koje prenose komarci javljaju od proljeća do jeseni, u vrijeme razvojnog ciklusa komaraca. Pojavnost i rasprostranjenost tih bolesti ovise o klimatskim promjenama, koje uzrokuju povećanje prosječnih vrijednosti temperatura i veću količinu oborina, što pogoduje razmnožavanju komaraca.

Samo manji broj vrsta komaraca može biti vektor za pojavu epidemija arbovirusnih infekcija i za prijenos bolesti, dok većina vrsta predstavlja molestante ili napasnike koji ometaju i uznemiruju ljude tijekom njihovih aktivnosti, boravka u prirodi i rekreacije te time mogu značajno narušiti kvalitetu života.

Procesi globalizacije kao što su intenzivirana migracija ljudi i transport roba te klimatske promjene rezultirali su porastom oboljelih od bolesti koje prenose komarci.

Tri najvažnija roda komaraca prijenosnika zaraznih bolesti su Aedes, Culex i Anopheles. Postojeći uvjeti, potrebni za razvoj i reprodukciju, s postojećim vektorskim potencijalom određenih komaraca i mogućom pojavom patogena, mogu imati značajan utjecaj na širenje zaraznih bolesti. No samo optimalni uvjeti oba parametra omogućuju prijenos i širenje bolesti", pojasnila je.

"U praksi se primjećuju nedostaci oko mjera sanitacije"

Koliko su ustvari zaprašivanje i ostale metode za suzbijanje komaraca uspješni?

"Nakon provedbe mjera suzbijanja komaraca radi se kontrola učinkovitosti tretmana i njihova uspješnost ovisi o brojnim čimbenicima i može varirati. Podatke o uspješnosti tretmana, jer HZJZ ne provodi tretmane i zbog toga ih ne može analizirati, potrebno je potražiti kod nadležnih županijskih zavoda", rekla je.

Poručila je i da je važno osiguravanje provođenja mjera sanitacije radi uklanjanja uvjeta u okolišu koji pogoduju razvoju i razmnožavanju štetnih člankonožaca.

"No, unatoč postojećoj zakonskoj legislativi, u praksi se primjećuju nedostaci jer nedovoljan broj jedinica lokalne samouprave u županijama provodi obvezatne preventivne mjere suzbijanja komaraca kako to nalažu Zakon i struka.

Iako u Republici Hrvatskoj postoje vrlo dobri planovi prevencije, oni se provode u skladu s financijskim mogućnostima i ovise o financijskim situacijama u lokalnim zajednicama, odnosno jedinicama lokalne samouprave: županijama, gradovima i općinama", njezine su riječi.

"Zamagljivanje nije najbolja opcija, dapače, štetna je"

Dodala je kako je najuspješnija mjera suzbijanja komaraca suzbijanje razvojnih oblika komaraca u vodi, odnosno uklanjanje svih legla komaraca koje je moguće ukloniti.

"Suzbijanje razvojnih oblika komaraca u leglima (larvicidne mjere) provodi se od sredine ožujka u svim do sada zabilježenim leglima komaraca na području grada, kontinuirano svaka dva tjedna, što uključuje navedena raznolika prirodna legla komaraca, potoke s taložnicama i retencijama te ostala legla kao što su gume u dvorištima tvrtki koje posluju gumama, vrtovi s otklopljenim bačvama i kantama s vodom na području grada, slivnici na ulicama te brojna druga mjesta", poručuje.

Dodaje da se suzbijanje letećih jedinki komaraca. tj. adulticidne mjere provode kada komarci predstavljaju izrazitu smetnju građanima, odnosno u situaciji kada se pojave vrlo brojne populacije komaraca na područjima koja su gusto naseljena ili ih u rekreacijske i druge svrhe koristi veći broj građana.

"Adulticidne mjere suzbijanja proljetnih jedinki komaraca provode se tijekom lipnja i početkom srpnja, ovisno o utvrđenoj brojnosti komaraca i vremenskim uvjetima.

Suzbijanje odraslih jedinki tijekom ljeta (tigrasti komarci i druge vrste) provodi se od srpnja do rujna na ograničenim malim površinama na kojima se utvrde povećan broj i izraženo dosađivanje komaraca.

Suzbijanje letećih komaraca sa zemlje obavlja se metodom zamagljivanja (hladni ili topli postupak) pomoću uređaja koji se nalaze na vozilima ili pomoću ručnih zamagljivača. Navedeni način suzbijanja je dobro uočljiv, bučan, a ponekad ga prati i neugodan miris vrlo sitnih kapljica otopine koje lebde u zraku.

Većina građana smatra da je takav način najbolji za suzbijanje dosadnih napasnika. No takvo uvjerenje je pogrešno: metode suzbijanja letećih komaraca su slabo učinkovite, štetne za neciljane vrste i za okoliš", zaključila je.