VLADA je na sjednici donijela odluku o umanjenju plaće i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku, a odnosi se na štrajk službenika i namještenika u pravosudnim tijelima koji traje od 5. lipnja i najduži je do sada u Hrvatskoj.

"S obzirom na to da u zahtjevu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika stoji ultimatum da se plaće zaposlenih državnih službenika i namještenika na sudovima i u državnim odvjetništvima moraju povećati odmah te da predstavnici sindikata nisu spremni nastaviti dijalog o okončanju štrajka, kao ni socijalni dijalog u postupku uvođenja novog sustava plaća kao krajnje mjere vlade, vlada predlaže ovu odluku", objasnio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

"Službenicima i namještenicima dok su u štrajku za cijelo vremensko razdoblje uplaćivat će se obvezni doprinosi, a plaća i dodaci na plaću umanjit će se razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, počevši od 17. srpnja", naveo je.

Malenica: Održano pet sastanaka, plaće su im već rasle

Obrazlažući odluku, Malenica je naveo kako je od početka štrajka s predstavnicima sindikata održano pet sastanaka na kojima se u duhu socijalnog dijaloga pokušao pronaći dogovor.

Podsjetio je kako je službenicima i namještenicima u pravosuđu u srpnju isplaćena puna plaća s uvećanim dodatkom, čime je prosječna plaća u pravosuđu povećana za oko 15 posto.

Također, plaće službenika i namještenika u pravosuđu u protekle četiri godine rasle su u četiri navrata – 2019. godine kada je za otprilike 70 posto službenika u pravosuđu povećan koeficijent za devet posto, 2022. godine kada je u dva navrata povećan koeficijent za dvije skupine zaposlenih (informatičare i namještenike) te ove godine kada su ponovno povećani koeficijenti za zapisničare.

Uz ta povećanja, naglasio je Malenica, u tom je razdoblju i osnovica za plaće porasla za otprilike 33 posto.

"Primjera radi, od 2018. godine do 2023. godine koeficijent zapisničara porastao je za 34.8 posto, što je otprilike 330 eura, a u ovom sporazumu vlada se obvezala na daljnje povećanje plaća. S tim da bi neto plaća zapisničara početkom sljedeće godine s novom uredbom iznosila ukupno oko 1000 eura neto", naglasio je.

Od otprilike 7200 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima njih 6300 ovaj je mjesec dobilo dodatak od 100 eura, isplaćen je regres od 300 eura, a minimalna neto plaća, koja je bila oko 560 eura, sada je oko 660 eura.

Plenković: Ostajemo otvoreni za daljnji dijalog

Premijer Andrej Plenković apelirao je na zaposlene da se vrate na posao "da hrvatsko sudstvo može normalno funkcionirati".

"Stoga donosimo ovu odluku danas kako bismo omogućili funkcionalnost hrvatskoga pravosuđa i ostajemo otvoreni za daljnji dijalog i razgovor i pronalaženje rješenja koja će biti maksimalno moguća, da svi oni koji rade u pravosuđu imaju veća primanja", poručio je premijer.

Štrajkaši stigli pred zgradu NSK

Štrajkaši su danas stigli pred zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje vlada drži sjednice.

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković najavila je da se nastavlja štrajk djelatnika u pravosuđu, jer se sindikalno članstvo gotovo stopostotno izjasnilo da odbija vladinu ponudu da im se plaće povećaju tek početkom iduće godine. 

I to po cijenu da im neće biti plaćeni dani provedeni u štrajku, izjavila je Šušković novinarima i dodala kako očekuje i službenu vladinu odluku i poruku prema sindikatu.

"Očekujemo da premijer, ministar i svi koji ih savjetuju razmisle i krenu postupati kako bi se štrajk završio, jer smo dali prijedlog kojim bi se štrajk obustavio već idući dan", rekla je Šušković.

Građane koji imaju teškoća zbog štrajka službenika i namještenika u sudovima i državnom odvjetništvu poziva da "imaju strpljenje" i da im daju podršku, jer, ističe Šušković, službenici "nisu krivi što na ovaj način moraju tražiti povećanje plaće kako bi si osigurali dostojanstven život".

"Moguća obustava rada na hitnim predmetima"

"Naša poruka ministru je jasna, da ne pristajemo na ucjene premda je i on našu komunikaciju i argumente okarakterizirao kao ucjenu", kaže Šušković.

"Međutim to neće dovesti do rješenja ove situacije i trebali bismo imati ishod kako premostiti razdoblje do 1. siječnja, jer ako budemo u pat-poziciji i status quo, velike štete ćemo trpjeti svi", upozorila je.  

"Naši članovi očekuju što će i kakva odluka biti na vladinoj sjednici i očekujem da će nakon toga krenuti pritisci članstva na sindikat", ustvrdila je.

Dodala je kako je moguće da će obustava rada na hitnim predmetima krenuti od danas, dodala je.

Odgovarajući na novinarski upit, Šušković je podsjetila kako je članstvo SDLSN-a već prošlog tjedna odlučilo da će u slučaju neplaćanja dana provedenih u štrajku obustaviti i rad na hitnim predmetima, no ne i rad na nužnim predmetima o kojima ovise život, zdravlje i ugroza pučanstva i to će se obavljati i dalje.