BEČ, grad koji je bio sinonim za mračne hladnoratovske intrige, ponovno je postao špijunska prijestolnica Europe nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Nakon što je došlo do povećanja špijunske aktivnosti, tri najveće oporbene stranke u zemlji u proljeće su zajedno podržale zakonske izmjene kako bi se špijunaža u Austriji kriminalizirala. Ali mjesecima kasnije njihovi napori nisu uspjeli postići ništa zahvaljujući stalnom odugovlačenju vlade, piše Financial Times.

"Dugo ukazujemo na ovo zlostavljanje”, rekla je Stephanie Krisper, zastupnica liberalne stranke Neos koja se zalaže za zakonodavnu inicijativu za kriminaliziranje špijuniranja na austrijskom tlu. "Ali ništa nije promijenjeno u kaznenom zakonu, a posljedice su strašne", dodala je.

Porast špijuniranja u Beču izazvao je osudu saveznika i potkopao položaj zemlje među europskim susjedima koji su sve svjesniji ovog problema.

Austrija je dom nekoliko velikih međunarodnih organizacija, uključujući Međunarodnu agenciju za atomsku energiju, OPEC i razne agencije UN-a, ali je tradicionalno zatvarala oči pred tajnim obavještajnim aktivnostima na svom tlu - sve dok meta operacija nije austrijska vlada.

"Ovo je Divlji zapad"

Visoki europski obavještajni dužnosnici gledaju na austrijsku situaciju sa sve većom zaprepaštenošću. Zemlja je već zamrznuta u mnogim dobro uspostavljenim aranžmanima za razmjenu obavještajnih podataka na kontinentu, koji su koordinirani kroz “Club de Berne”, neformalnu mrežu europskih špijunskih agencija nazvanu po švicarskom gradu.

Od sveobuhvatne invazije Moskve u veljači 2022., europske su zemlje sa svojih teritorija izbacile više od 400 ruskih špijuna koji su se skrivali pod diplomatskim pokrićem. Do sada je Austrija protjerala samo četiri.

U Beču je još uvijek više od 180 akreditiranih ruskih diplomata, rekao je jedan viši zapadni obavještajni dužnosnik, a za najmanje trećinu njih poznato je da koriste diplomatsko pokriće za aktivnosti prikupljanja obavještajnih podataka. Mnogo više njih sada ilegalno djeluje u zemlji zahvaljujući slaboj policiji i nadzoru nad špijunažom.

“Ovo je stvarno Divlji zapad”, rekao je jedan zapadni diplomat. “Gotovo je komično koliko toga prolazi u ovoj zemlji", kaže. Kineski, iranski, izraelski i saudijski agenti također su prisutni u Austriji u velikom broju, zajedno s desecima američkih, britanskih i europskih dužnosnika koji su pod pratnjom.

Situacija je postala ozbiljan problem za austrijsku konzervativno-zelenu koalicijsku vladu. No pad rejtinga u anketama i burna domaća rasprava o austrijskoj neutralnosti potisnuli su pitanje špijuniranja na vladinom popisu prioriteta.

“Beč je savršeno središte za špijuniranje"

Otkako je Neos predložio kriminaliziranje špijunaže "protiv strane države ili međunarodne organizacije" u Austriji, vlada je dvaput iskoristila svoj utjecaj u parlamentu kako bi suspendirala svako glasovanje o tom pitanju. Vlada je rekla da joj treba više vremena za konzultacije između odjela prije izmjene zakona.

“Beč je savršeno središte za špijuniranje, i uvijek je bio”, rekao je Gustav Gressel, bivši austrijski vojni časnik, a sada viši politički suradnik u think tanku Europskog vijeća za vanjske odnose.

Krovovi svake ruske diplomatske zgrade i kompleksa u Beču prekriveni su radarima, kupolama i čudnim "šupama", od kojih su neke izgrađene tek u posljednjih nekoliko mjeseci, za koje stručnjaci kažu da gotovo sigurno sadrže tehnologiju elektroničkog nadzora.

"Čini se da je jedna od glavnih funkcija ruske obavještajne službe u Beču prikupljanje obavještajnih podataka u razmjeru koji je operaciju uzdigao u najvažniju od cijele mreže u Europi, rekao je Thomas Riegler, austrijski povjesničar i politolog.

“Na krovovima gotovo svih ruskih diplomatskih zgrada nalaze se moćne satelitske antene. Čak i na vrhu Doma kulture postoji jedan. Beč se koristi kao središte obavještajnih službi Rusije i drugih neprijateljskih sila, olakšavajući i podupirući špijunske operacije drugdje u Europi", dodao je Riegler.

Obavještajci priznali da postoji problem

Dužnosnici austrijske obavještajne službe priznali su da postoji problem.

"Trenutna pravna situacija u Austriji, posebno vrlo ograničene zakonske mogućnosti za suzbijanje špijunaže i ograničena kriminalizacija takvih kaznenih djela, dovodi do vrlo velikog broja agenata stranih obavještajnih i tajnih službi u našoj republici", objavila je austrijska Glavna uprava za javnu sigurnost - glavna obavještajna agencija u zemlji poznata kao DSN.

Novi ravnatelj agencije Omar Haijawi-Pirchner, koji je prije dvije godine imenovan sa zadatkom da reformira austrijsku obavještajnu službu, također žali zbog nedostataka zakona. DSN jedva da ima ikakve ovlasti za prisluškivanje, rekao je državnim medijima u svibnju, a zakon koji kriminalizira špijuniranje neaustrijskih meta, kaže, treba promijeniti.

"Austrijski stav je nada da će se stvari ispuhati", rekao je zapadni obavještajni dužnosnik. "Trenutno je položaj Austrije u Europi neugodan, ali vlada uvijek može reći da se ne krši zakon."

"Ako promijene zakon, morali bi ga pokušati provesti - a činjenica je da vjerojatno ne mogu", rekao je dužnosnik. “To bi bilo još neugodnije.”