PANIČNO prebrojavanje dolaska turista u Hrvatsku se nastavlja. Već mjesecima traje "prekopavanje" podataka da bi se pronašao signal lošije turističke godine, a ako se ne uspije pronaći čvrsti podatak, onda se prikupljaju razni anegdotalni dokazi.

Razni "stručnjaci" gladni pažnje analiziraju cijene apartmana i kuglica sladoleda, interpretiraju izjave onih koji tvrde da oni "osjećaju" kako ima manje turista, kritiziraju ugostitelje zbog povećanja cijena, predlažu što treba napraviti da bi se turističke brojke popravile.

Iako je za gospodarstvo Hrvatske i standard njenih građana daleko važnija industrija od turizma, histeriziranje oko možebitnog pada broja dolazaka stranih turista za par postotnih bodova izaziva puno više emocija od pada izvoza proizvoda za par postotnih bodova.

Panika zbog par postotaka manje noćenja u mjesecu koji još nije gotov

Najnovija histerija oko turizma se stvorila zbog manjeg broja dolazaka turista iz Njemačke u neke dijelove Istre. Kataklizmička vijest se brzo proširila svim relevantnim medijima i obradovala one koji su od početka tvrdili da oni "osjećaju" ili "vide" kako ima manje turista.

Prvo je Jutarnji list prenio podatke Turističke zajednice Istre, prema kojima je prošlogodišnji kolovoz do 20. u mjesecu bilježio bolje rezultate nego ove godine. Doslovno se radi o postotku-dva razlike, tj. do 20. u mjesecu je ostvareno dva posto manje noćenja i jedan posto manje dolazaka.

Promatrano po gradovima, Rovinj ima četiri posto manje noćenja, Medulin sedam, Poreč dva, Pula je na razini prošle godine, a Umag je u plusu za tri posto. Hoteli, privatni smještaj i kampovi na istoj su razini kao prošle godine. U prosjeku se radi o dva posto manje noćenja. 

To su podaci za prvih dvadeset dana u mjesecu. Trećina mjeseca još nije ni prebrojena, a već se stvara histerija zbog par postotaka. Možda se tih par postotaka nadoknadi do kraja mjeseca, a možda ne. Ali svakako se ne radi o razlogu za paniku. S obzirom na to da su cijene jako narasle, prihod će biti daleko veći nego prošle godine čak i da minus bude veći od dva posto.

Izdala nas Njemačka

Istru su izgleda izdali gosti iz Njemačke kojih je u prvih 20 dana kolovoza bilo 10 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Osam posto manje turista je iz Nizozemske, dva posto iz Italije, jedan posto iz Češke.

S druge strane, gosti iz Austrije su ostvarili pet posto više noćenja, iz Slovenije šest posto, noćenja turista iz Poljske su veća za 17 posto, Mađarske 25 posto, a iz Rumunjske 42 posto.

Ništa alarmantno, reklo bi se, da uz rast cijena ove godine ima par posto manje turista je opet jako dobar rezultat. Čak i ako se zanemari da se barata s podacima za 2/3 godine, lako je moguće da se do kraja mjeseca pad nadoknadi.

Ali to je dovoljno da se gotovo slavodobitno piše kako se "teško sjetiti kolovoza koji nije bio rekordan" i kako je "ova godina, svi će turistički djelatnici reći, u Istri drugačija."

Očito postoji netko kome je posao prebrojavati podatke svih turističkih zajednica u državi iz dana u dan, tražiti bilo kakav signal katastrofalne turističke sezone (dva posto u nepotpunom mjesecu) i tvrditi da je cijela godina drugačija zbog tih dva posto.

Standardno, pojavili su se i "stručnjaci" koji su objavili kraj svijeta kakav Hrvati znaju, najavljujući krah "masovnog turizma", predviđajući doba "mrtvog kapitala" u sljedećim godinama. Nakon Istre se potraga širila prema jugu, pa je utvrđeno i da Kvarner u 20 dana kolovoza ima minus od 3 posto, a i druge županije imaju slične probleme. Sve ih povezuje veliki pad broja dolazaka iz Njemačke.

Broj turističkih dolazaka i noćenja od početka godine je više nego dobar

Čak da se do kraja mjeseca situacija ne popravi i da minusi od jedan, dva, tri postotka ostanu, nema razloga za paniku. Naravno, pod uvjetom da cijela godina bude u plusu.

Ali zadržimo se prvo na rezultatima ove godine. Prema podacima sustava eVisitor, tijekom srpnja ove godine je bilo tri posto više dolazaka stranih turista nego 2022. te pet posto više dolazaka domaćih turista. Ali broj noćenja stranih turista u srpnju je bio manji za jedan posto, dok su domaći turisti ostvarili tri posto više noćenja.

Moguće je da se trend smanjenog broja noćenja od par postotaka nastavi i u kolovozu. Ipak, situacija je na razini cijele godine daleko bolja. U prvih sedam mjeseci ove godine je broj dolazaka stranih turista veći za 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a noćenja je 4 posto više.

Za prvih sedam mjeseci je već vidljiv pad broja noćenja turista iz nekih destinacija, uključujući Njemačku. Ali isto tako je vidljiv velik rast broja noćenja turista iz SAD-a (rast više od 20 posto), Španjolske (>20%), Mađarske (>10%), Rumunjske (>15%) itd.

Jedina županija u kojoj je zabilježen pad broja noćenja stranih turista u prvih sedam mjeseci ove godine je Šibensko-kninska, za 3 posto. Grad Zagreb i kontinentalna Hrvatska su imali više od 15 posto rast dolazaka stranih turista.

Hrvatska ima puno veći rast broja noćenja od konkurencije

Uspoređujući Hrvatsku s ostalim turističkim državama u Europi, situacija je jako dobra. Prema podacima statističke agencije EU Eurostat, Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine imala 7.57 posto više noćenja nego u prvih pet mjeseci 2019.

To je daleko bolje od konkurentskih zemalja. Cipar je ostvario rast od 2.25 posto, Španjolska 1.70 posto, Grčka 1.36 posto. Turska je u padu 2.19 posto (podaci za četiri mjeseca), a Italija za čak 4.94 posto. Jasno je da turisti ne bježe iz Hrvatske zbog prevelikog rasta cijena, jer destinacije s kojima se Hrvatska može uspoređivati ostvaruju lošije turističke rezultate.

Hrvatska bi čak trebala smanjiti relativni broj noćenja u srpnju i kolovozu

Da se stvarno pokaže kako su noćenja i dolasci stranih turista u srpnju i kolovozu bili manji nego 2021. i 2019., to ne bi bio razlog za paniku ako bi ukupni dolasci na razini cijele godine bili veći. Dapače, to treba očekivati ove ili sljedećih godina. 

Zbog toga se ne treba ni zgražati nad velikim rastom cijena u vrhuncu sezone, jer je cjenovni mehanizam jedan od načina da tržište samo korigira najveći problem turizma u Hrvatskoj, zbog kojega je i Svjetska banka izračunala da turizam u Hrvatskoj ima jedan od najslabijih multiplikatora na ostatak gospodarstva u cijelom svijetu.

To je problem jako visoke sezonalnosti, tj. činjenice da velika većina turista koji posjećuju Hrvatsku to radi u ljetnim mjesecima. Taj postotak je u Hrvatskoj alarmantno visok, daleko veći nego u konkurentskim zemljama, i zbog toga turizam kao industrija relativno manje pridonosi ostatku gospodarstva.

Čak 58.7 posto noćenja turista kroz godinu u Hrvatskoj bude ostvareno u samo dva mjeseca, srpnju i kolovozu. To je daleko više nego u Grčkoj (43.1 posto), Italiji (38 posto), Cipru (33.6 posto), Španjolskoj (30.1 posto). Daleko je više i nego u također izrazito sezonalnim turističkim destinacijama, kao što su Crna Gora (46.2 posto) i Albanija (46 posto).

Sezonalnost je najveći problem hrvatskog turizma

Visoka sezonalnost turizma uzrokuje mnoge probleme, na koje se često žale upravo oni koji grozničavo svakodnevno prebrojavaju dolaske turista. Prije svega su to zagušenost cestovne i javne infrastrukture, velike gužve u turističkim mjestima, problemi s javnim uslugama i slično.

Mogući pad broja noćenja od par postotaka u srpnju i kolovozu ne treba zabrinjavati, niti treba tražiti krivce. To da gotovo 60 posto noćenja se ostvari u samo dva mjeseca tijekom godine je neviđeno u svijetu, i ne treba sprječavati tržište da samo od sebe ublaži taj problem.

U tom svjetlu treba gledati i na cijene. Kako je potražnja najveća u srpnju i kolovozu, relativno puno veća nego u ostalim turističkim državama, cijene su mehanizam da se situacija donekle stabilizira, pa možda čak i popravi, s aspekta visoke sezonalnosti.

Širenje turističke ponude na ostatak godine kroz iskorištavanje kulturnih, prirodnih, povijesnih i drugih prednosti zahtijeva suradnju svih aktera. Zbog toga što takve suradnje nije bilo Hrvatska i ima preveliku sezonalnost, što znači da njen turizam opstaje gotovo isključivo radi sunca i mora.