BRANIMIR Hackenberger Kutuzović, biolog iz Zavoda za kvantitativnu ekologiju Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, komentirao je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska posljedice velikog prošlotjednog požara.

"Požarište je danas puno opasnije u pogledu izlaganja štetnim kemikalijama nego što je to bilo prvi dan. Prvi dan, kada su bile visoke temperature, što zbog vjetra, što zbog same prirode požara, nije nastalo toliko puno štetnih spojeva nakon što se to događa nakon gašenja", kazao je. 

"Apeliram da se što prije potpuno ugasi požar"

"Danas je lakše nego jučer, ne osjeća se toliko smrad, ali ne možemo reći da je sve u redu. Prema grubim procjenama je izgorjelo između 60 i 360 tisuća tona različitih plastičnih masa, od čega je u zraku završilo između 11 i 70 tisuća tona", dodao je. Podzemni požari još uvijek gore. 

"Upravo te niske požarne temperature koje tamo sada vrijede, a to su temperature ispod 600 stupnjeva Celzijusa, su najopasnije temperature za nastajanje opasnih spojeva. Požarište je danas puno opasnije u pogledu izlaganja štetnim kemikalijama nego što je to bilo prvi dan. Prvi dan, kada su bile visoke temperature, što zbog vjetra, što zbog same prirode požara, nije nastalo toliko puno štetnih spojeva kao što se to događa nakon gašenja", naglasio je.

Hackenberger Kutuzović smatra da su vatrogasci najbolje odradili svoj posao. "Oni su na brzinu lokalizirali požar, spriječili su širenje, a sada su očevidi završeni i ja apeliram da se što prije potpuno ugasi požar i da se temperatura spusti ispod 100 stupnjeva Celzijusa", poručio je. 

"Nije moguće smanjiti ekološku štetu"

Trenutno se obavlja uzorkovanje tla zbog zagađenosti, a na snazi je preporuka da je voće i povrće potrebno prati više puta. "Jako je teško unaprijed reći koliko je tlo kontaminirano. Ono što je sreća što je prvi dan puhao vjetar koji je puhao brzinom 25 km/h i on je omogućio to da se trak suzi i da se usmjeri prema jugu. Što se sad događalo nakon toga, to nitko ne zna", napomenuo je. 

"Dok ne budu gotove analize, ne možemo točno reći što je s kontaminacijom tla. No, spojevi koji su moguće nastali, jako su perzistentni i mogu na površini trajati i do nekoliko godina, a kada dospiju do unutrašnjosti tla, mogu se zadržati i dvadesetak godina. To će sve pokazati analize. Tek nakon analiza će se moći procijeniti hoće li se moći učiniti neke sanacije", nastavio je. 

Osvrnuo se i na pitanje kako smanjiti ekološku štetu. "Nije ju moguće smanjiti, ona je učinjena, to samo govori u prilog koliko treba raditi na preventivi. Stožer upozorava ljude da peru voće i povrće i to je apsolutno potrebno. I inače je potrebno, ali sada pogotovo. Međutim, po našem mišljenju, ta emisija štetnih tvari je trajala relativno kratko. Ovo kratkotrajno izlaganje formaldehidu koji je kancerogen ne bi trebao imati bitan utjecaj na ljudsko zdravlje", zaključio je.