ZUKAN Helez, ministar obrane u Vijeću ministara BiH, izjavio je sinoć za N1 da se na području entiteta Republika Srpska nalaze vojni kampovi za obuku te da je riječ o paravojnim formacijama.

Na njegove izjave reagirao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Poručio je da je opasno što Helez bez dokaza iznosi "takve tvrdnje na račun Republike Srpske".

"Sve vode neki ljudi iz Rusije"

"Locirani su, pratimo ih i lako ih možemo eliminirati. Cijeli proces vode neki ljudi iz Rusije. Neke su vježbe polulegalne, a broj polaznika varira. Nije svaki dan, pojave se pa nestanu."

Vježbaju s oružjem, a znamo odakle im. Stavlja se pod neku formu da bude legalna, kao dio MUP-a RS-a, onda se pojavljuje u nekoj drugoj formi i sve dok nije opasna po državu, nema reakcije. Locirali smo to i pratimo. Rekao sam to ljudima iz međunarodne zajednice i oni, naravno, znaju", izjavio je ministar obrane BiH.

Ministar vanjske trgovine: Opasno je kada ministar obrane, bez dokaza, iznosi takve tvrdnje na račun RS-a

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, zatražio je od predsjedavajuće Borjane Krišto da što prije sazove hitnu sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora povodom Helezovih navoda, javlja Klix.

"Tražim hitan sastanak kako bismo zajedno s rukovodstvom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) utvrdili istinitost navoda ministra Heleza i dobili službeni stav OSA-e", rekao je Košarac, koji je također član Izvršnog obavještajnog odbora.

"Moje je pravo i dužnost da od nadležnih organa zatražim potpunu informaciju o Helezovim navodima. Veoma je opasno kada ministar obrane, bez ikakvih dokaza, javno iznosi takve tvrdnje na račun Republike Srpske. To se može okarakterizirati kao izazivanje nacionalne netrpeljivosti i straha. On takvim postupcima nimalo ne doprinosi stabilizaciji prilika u BiH", rekao je Košarac, piše Klix.

Radikalni islamisti u BiH

U Republici Srpskoj su istodobno, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ponovno aktualizirane tvrdnje o BiH kao uporištu radikalnih islamista i potencijalnom utočištu za teroriste pa se ponovo govori o paradžematima, zajednicama muslimanskih vjernika izvan zakonitih struktura Islamske zajednice u BiH, koje vode samozvani imami. Uglavnom je riječ o osobama koje su propovijedale šiitski islam "uvezen" u BiH tijekom rata i nakon njega.

Islamska zajednica u BiH je još 2016. potvrdila postojanje 34 takve zajednice, a nakon toga su poduzeli mjere za njihovu integraciju odnosno raspuštanje.

Najveći dio njih taj je poziv prihvatio. Islamska zajednica sada je pojasnila kako oni imaju podatke o 13 postojećih zajednica koje se samo uvjetno mogu nazvati paradžematima jer djeluju preko pojedinaca i tek povremeno, a samo njih četiri djeluju organizirano.

"Broj vjernika u preostalim paradžematima smanjuje. Ne prave probleme"

"Ta četiri koja djeluju organizirano imaju članstvo od 30 do 40 obitelji. Kada bi se ta četiri paradžemata sakupila u jedan, njih nema dovoljno za jedan džemat, prema propisima Islamske zajednice BiH", pojasnio je za "Dnevni avaz" Mustafa Prljača, savjetnik reisa Huseina Kavazovića.

Prema propisima IZ u BiH, džemat se formira tamo gdje ima barem 200 vjerničkih obitelji. Prljača tvrdi kako se broj vjernika u preostalim paradžematima smanjuje, a da oni ni sada ne prave nikakve problem niti pokazuju agresivnost, nego su izabrali život u izolaciji. Sigurnosni aspekt tog fenomena stvar je države i njenih tijela, a ne vjerske zajednice, dodaje on.