MALO je mjesta na svijetu otvorenijih za nove ideje i inovativne poslovne modele od Silicijske doline. Južna obala Zaljevskog područja San Francisca već je desetljećima rasadnik tehnoloških start-upova i naprednih industrija. Od Googlea i Facebooka, preko Applea, Intela i Cisco Systemsa, do PayPala i Netflixa, stotine danas globalno poznatih kompanija rođene su ili kasnije smještene u Silicijsku dolinu, koja je postala sinonim za poslovni uspjeh u tehnologijama 21. stoljeća.

Ovdje su nastajali revolucionarni proizvodi i gotovo se preko noći stvarala nevjerojatna bogatstva. Mnoge obećavajuće vizije kretale su iz Silicijske doline i osvajale svijet, ali nisu sve završile bajkovito po osnivače, investitore i korisnike. Neke je nemilosrdno tržište izbacilo iz konkurencije i poslalo u bankrot jer se pokazalo da njihov model ipak nije savršen.

Međutim, Silicijska dolina i slični poslovni inkubatori diljem svijeta iznjedrili su i start-upove ili razvojne tvrtke koje su od samog početka bile tek sofisticirana prevara. U njihovim je korijenima bila nepoštena namjera, vođena pohlepom i nesposobnošću osnivača i manje ili više svjesno usmjerena na zloporabu i otimanje tuđeg novca.

U pravilu takvi zlonamjerni projekti ne opstaju dugo, ali stvaraju golemu štetu, kako financijsku, tako i poslovnu, i to narušavanjem poslovne klime i povjerenja u slobodno i pošteno tržišno natjecanje. Upravo je 2023. godina donijela sudsku presudu i zatvorsku kaznu protiv dvoje mladih ljudi Elizabeth Holmes i Sama Bankman-Frieda, čije su poslovne aktivnosti kroz njihove nekoć medijski hvaljene start-upove izazvale milijarde dolara štete.

Iako su možda najpoznatiji, njih dvoje nisu jedini na popisu start-up zvijezda za koje se svojedobno smatralo da će krenuti putem Stevea Jobsa, Billa Gatesa ili Jeffa Bezosa, a završile su s pronevjerenim milijardama dolara, lisičinama na rukama, presudama za kaznena djela ili na policijskim potjernicama. Donosimo pet najpoznatijih slučajeva.

1. Theranos i revolucionarni krvni testovi koji nikad nisu postojali

Tvrtka Theranos obećavala je ono što su liječnici do tada smatrali nemogućim - testiranje krvi pacijenata korištenjem stotinu puta manjeg volumena krvi nego u uobičajenim hematološkim testovima.

Theranos je 2003. osnovala spomenuta Elizabeth Holmes u dobi od 19 godina, i to nakon što je napustila Sveučilište Stanford. Zahvaljujući revolucionarnim obećanjima, do 2010. godine Theranos je već vrijedio milijardu dolara i privukao je stotine milijuna dolara investicija. Na svom vrhuncu početkom 2015. tvrtka je vrijedila gotovo devet milijardi dolara. 

Međutim, Theranos je zapravo godinama lagao investitorima, pacijentima i medijima. Izvršna direktorica Holmes i njeni najbliži suradnici krivotvorili su rezultate testiranja, obmanjivali partnere o mogućnostima svojih tehnologija, prodavali manjkave uređaje koji nisu radili kako je obećano te u medijskim istupima poricali optužbe za prevaru.

Unatoč zavaravanju investitora, Holmes nije mogla zaobići znanstvenu zajednicu koja ju je u konačnici raskrinkala. Pokazalo se da je inovativna Theranosova tehnologija testiranja krvi fiktivna. Krvne pretrage jednostavno se nisu mogle napraviti na način koji je Holmes opisala, njezina objašnjenja pokazala su se apsurdnima. Naime, iznimno je teško postići precizne rezultate s tako mikroskopskim količinama krvi.

Pukotine su se počele pojavljivali 2015. godine, a nakon istrage Komisije za vrijednosne papire i burzu Holmes i predsjednik Theranosa Ramesh Balwani optuženi su za prevaru investitora, liječnika i pacijenata. Holmes je u svibnju počela služiti 11-godišnju zatvorsku kaznu, dok je Balwani dobio 13 godina zatvora. Procjenjuje se da su njih dvoje izazvali izravnu štetu od oko milijardu dolara.

2. FTX i devet milijardi dolara pronevjerenih u samo tri godine

Kriptovalute revolucionirale su globalne financijske transakcije i ulaganja, ali i omogućile neke monumentalne prevare. Uspjeh bitcoina pokrenuo je potpuno novi financijski sektor, kao i nova, često vrlo sofisticirana kaznena djela. FTX, treća najveća globalna mjenjačnica kriptovaluta, i njen osnivač Sam Bankman-Fried odličan su primjer onoga što se u ovom sektoru može dogoditi kad se nesavjesno postupa s tuđim novcem.

Danas 31-godišnji Bankman-Fried osnovao je FTX 2019. godine, a ta je kriptoburza vrlo brzo dosegnula tržišnu kapitalizaciju od 32 milijarde dolara. No korijen kasnijih problema bio je osnivanje hedge fonda Alameda Research dvije godine ranije. Pokazalo se da su Bankman-Fried i njegovi najbliži suradnici, osim na luksuzan život na Bahamima, novac FTX-ovih klijenata koristili za pokrivanje Alamedinih dugova.

U samo dvije godine više od 80 investitora donijelo je FTX-u oko dvije milijarde dolara kapitala. FTX je postao popularan zahvaljujući ugovorima o brendiranju i partnerstvima. Primjerice, FTX se našao na odorama sudaca Major League Baseballa te surađivao sa slavnim osobama poput Toma Bradyja i njegove bivše supruge Gisele Bündchen, Stepha Curryja, Shaquillea O'Neala i Naomi Osake.

Bankman-Frieda čak su uspoređivali sa slavnim biznismenom i jednim od najbogatijih ljudi svijeta Warrenom Buffetom i nazivali perjanicom kriptovaluta. Ali krajem 2022. sve se promijenilo. I vrlo brzo urušilo.

Alamedina bilanca pokazala je tada čak 5.82 milijarde dolara aktive u FTX-ovim FTT tokenima. Bilo je to 193% više od ukupne tržišne vrijednosti FTT-a, koja je u to vrijeme iznosila oko tri milijarde dolara. To znači da je Alameda imala više FTT tokena u svojoj bilanci nego što ih postoji u svijetu.

Odmah je započeo stampedo investitora koji su požurili spasiti svoj novac. FTX i Alameda bankrotirali su prije kraja 2022. godine. Komisija za vrijednosne papire i burzu optužila je Bankman-Frieda da je prevario investitore preusmjeravanjem novca iz FTX-a u Alameda Research. Tužitelji američke vlade nazvali su ovo jednom od najvećih financijskih prevara u povijesti. Pronevjereno je oko devet milijardi dolara.

Bankman-Fried na suđenju je proglašen krivim po svih sedam točaka optužnice. Izricanje presude zakazano je za 28. ožujka 2024., a ukupna moguća kazna je 115 godina zatvora.

3. Ružina piramidalna shema i misteriozan nestanak

OneCoin reklamirao se kao revolucionarna kriptovaluta s vlastitim blockchainom. Osnivačica je tvrdila da će biti konkurent bitcoinu, ali nije imao nikakav blockchain, nego se radilo o pukoj piramidalnoj i marketinškoj shemi. Unatoč tome što ga je kriptozajednica relativno brzo raskrinkala kao prevaru, OneCoin uspio je privući milijarde dolara ulaganja diljem svijeta.

Ovu kvazikriptovalutu 2014. godine osnovala je doktorica međunarodnog prava Ruža Ignatova, Bugarka koja je odrasla u Njemačkoj. Potom je putovala Europom i pred brojnom publikom, među ostalim i na londonskom Wembleyju, promovirala svoj OneCoin poput kulta. Bilo je to doba kad je kriptovaluta bila popularna kovanica i investitori su pojurili po očekivano brzu i laganu zaradu koju je Ruža obećavala.

OneCoin je zapravo prodavao edukativne pakete o financijskom poslovanju, koji su kupcima davali pravo na rudarenje. Paketi su koštali od 100 do 100.000 dolara, s različitim razinama prava na kupnju tokena. No nikakvo rudarenje nije bilo zabilježeno. Umjesto toga, OneCoin je stvoren na SQL programskom jeziku, tako da se za razliku od sigurnog i decentraliziranog blockchaina, njegov kod može mijenjati bez tragova (što poništava cijelu svrhu kriptovalute).

Osim toga, OneCoinom se moglo trgovati samo na internom "tržištu", koje nikad nije u potpunosti funkcioniralo. Do 2017. OneCoin je imao tri milijuna članova/investitora.

Budući da je dobit izostala, brojne nacionalne policijske agencije i tužiteljstva zainteresirale su se za ovaj slučaj. Na temelju optužnice suda u New Yorku zbog prevare s vrijednosnim papirima FBI je u listopadu 2017. izdao međunarodnu potjernicu za Ružom Ignatovom. No tada 37-godišnja bugarska prevarantica ukrcala se 25. listopada 2017. na let iz Sofije za Atenu zajedno s milijardama dolara u svom virtualnom džepu. Nakon toga više nije viđena. Bugarski mediji nagađali su kasnije da je Ružu smaknula narkomafija, no FBI i danas nudi 250.000 dolara za informaciju koja će dovesti do uhićenja "kriptokraljice".

Nitko ne zna gdje je nestalo oko četiri milijarde dolara koji je Ruža prikupila. U istragama širom svijeta pronađene su tek mrvice. OneCoin je vjerojatno najveća kriptoprevara svih vremena, imajući u vidu da se radilo o izmišljotini koja nikad nije ni mogla stvoriti nekakvu vrijednost investitorima.

4. Kroz Bitconnect ukradene najmanje 2.4 milijarde dolara

Bitconnect je najpoznatiji i po investitore najskuplji primjer prevare kroz ICO ili inicijalnu ponudu kriptovalute. ICO obično pokreće tehnološki start-up koji prodaje interne tokene kriptovalute ulagačima. Investitori kupuju tokene u nadi da će tvrtka biti uspješna i da će tokenima porasti vrijednost. S obzirom na to da nema jamstva da će ICO ostvariti svoje planove, ulagači se zapravo rastaju sa svojim novcem. 

Bitconnectova platforma pokrenuta je 2016. godine i temeljila se na izvornom tokenu pod nazivom BCC, koji je danas bezvrijedan. Američki istražitelji kasnije su ustanovili da se radi o još jednoj piramidalnoj shemi koja je novac posljednjih investitora koristila kako bi isplatila prve investitore.

Na ovoj anonimno vođenoj platformi korisnici su mogli posuditi svoju kriptovalutu tvrtki u zamjenu za izvanredne povrate, ovisno o dugoročnosti pozajmice. Primjerice, zajam od 10.000 dolara na 180 dana navodno je donosio oko 40 posto prinosa svakog mjeseca.

Svi Bitconnect zajmovi bili su denominirani u američkim dolarima, ali su morali biti provedeni u BCC-u. Dakle, da bi uplatili zajam, korisnici su morali položiti bitcoin na platformu, a zatim ga zamijeniti za BCC prema tržišnom tečaju. A kamate i glavnica zajma također su isplaćivane samo u BCC-u, što znači da su ih korisnici morali ponovno pretvoriti u bitcoin ili dolar nakon isteka zajma.

Bitconnectovo obećanje svakodnevnih isplata prevelikih i zajamčenih kamata navelo je mnoge, među ostalima i osnivača ethereuma Vitalika Buterina, da zaključe kako se radi o pukoj marketinškoj shemi koja neće završiti dobro ni za koga. No sudjelovanje investitora u programu dovelo je do prirodnog porasta vrijednosti BCC-a, koja je u manje od godinu dana dosegnula 400 dolara. Tržišna kapitalizacija Bitconnecta porasla je na 2.6 milijardi dolara. 

U siječnju 2018. godine Bitconnect je naglo prekinuo poslovanje. U priopćenju na svojoj web stranici platforma je istaknula kako je do gašenja došlo zbog kontinuirane negativne kampanje u medijima, stalnih DDoS napada i zahtjeva regulatornih tijela za vrijednosnice da prekinu s nezakonitim aktivnostima s neregistriranim vrijednosnim papirima.

Osnivač Bitconnecta Satish Kumbhani iz Indije i njegov prvi suradnik, 45-godišnji Amerikanac Glenn Arcano na suđenju u San Diegu 2021. godine priznali su krivnju za prevaru 4500 ljudi iz 95 zemalja. Arcaro je priznao da je lažno prikazao Bitconnectovu ponudu kriptovalute i digitalnu razmjenu kao unosnu investiciju. Reklamirao je Bitconnectov lažni "bot za trgovanje" i "volatilni softver" kao zajamčene načine zarade na volatilnosti tržišta kriptovaluta. Dobio je 38 mjeseci zatvora.

Međutim, prije izricanja presude 36-godišnji Kumbhani vratio se u rodnu Indiju i potom nestao. Nije ni čudo jer prijeti mu 70 godina zatvora. Procjenjuje se da su kroz Bitconnect investitori prevareni za najmanje 2.4 milijarde dolara. Američki tužitelji objavili su prije otprilike godinu dana da su uspjeli pronaći 57 milijuna dolara koje će vratiti prevarenim ulagačima.

5. Prevara s Thodexom vrijedna dvije milijarde dolara i 11.196 godina zatvora

Thodex je bila turska kriptomjenjačnica koju je 2017. pokrenuo tada 24-godišnji Faruk Fatih Özer, koji prethodno nije uspio završiti ni gimnaziju. Imao je 391.000 klijenata kada je u travnju 2021. prekinuo s poslovanjem. Među ostalim, Thodex je poznat po tome što je postavio prve bitcoin bankomate u Turskoj. Ukupni obujam transakcija do studenoga 2020. godine iznosio je tri milijarde dolara.

Razvoju i širenju Thodexa pogodovala je kontinuirana devalvacija turske lire, zbog čega su brojni turski građani zaštitu svoje ušteđevine od gubitka vrijednosti potražili u kriptovalutama. Osim toga, Özer se uspio nametnuti u javnosti kao financijski stručnjak, vješto se povezao s državnim establišmentom i stekao prijatelje među vladinim dužnosnicima i moćnim političarima.

Ova kriptoburza provodila je i razne nagradne kampanje za privlačenje novih korisnika i svježeg kapitala. Posljednja kampanja bila je vezana za kriptovalutu dogecoin i završila je samo nekoliko dana prije nego što je Thodex zatvorio vrata, pokazalo se zauvijek, navodno zbog kibernetičkog napada i pregovora s bankarskim partnerima. Ništa od toga nije bilo istina.

Özer je u međuvremenu napustio Tursku i sklonio se u Tiranu, glavni grad Albanije, zajedno s dvije milijarde dolara u kriptovaluti na svojim računima. 

Pritužbe klijenata dovele su do istrage i naloga za uhićenje Özera i još 81 osumnjičenika, među kojima su bili i njegovi braća i sestre. Za Özerom je raspisana Interpolova crvena potjernica. Postalo je jasno da je osnivač Thodexa koristio novac za osobne potrebe i prevario više od 100.000 investitora.

U ljeto 2022. godine Özer je uhićen i izručen Turskoj. Na suđenju je proglašen krivim za pranje novca, prevaru i organizirani kriminal. Tužitelji su tražili da bude osuđen na 40.562 godine zatvora, no na kraju je dobio "samo" 11.196 godina. Apsurdno dugotrajne zatvorske kazne postale su uobičajene u Turskoj nakon ukidanja smrtne kazne 2004. godine.

Özer se na sudu branio rekavši da se "ne bi ponašao tako amaterski" da je njegova namjera zaista bila kriminalna.