SILOVITI zračni i pomorski napadi britanskih i američkih snaga na jemenske pobunjenike Hute, koje podržava Iran, proračunata je eskalacija kojoj je cilj odvraćanje prijetnji u Crvenom moru, ali bi ipak mogla izazvati regionalni rat. Ključno pitanje je kako će na napade odgovoriti islamistički militanti u Jemenu, ali i njihov glavni sponzor Teheran.

Huti su, podsjetimo, odmah po početku napada objavili da će uzvratiti američkim i britanskim ratnim brodovima u Crvenom moru. Svaki velik protunapad mogao bi gurnuti zapadne saveznike u izravnu konfrontaciju s Iranom, nešto što su obje strane rekle da žele izbjeći.

Najveća eskalacija u regiji od izraelskog odgovora na Hamasov napad 

Ipak, činjenica je da je već sad ovo najveća eskalacija nasilja u regiji otkako je Izrael pokrenuo svoj rat protiv Hamasa u Gazi kao odgovor na terorističke napade 7. listopada. Uz to, napad na Hute značajno povećava rizik od pogrešne procjene, što bi moglo dovesti do nekontrolirane eskalacije, navodi Sky News u analizi situacije.

Rishi Sunak, britanski premijer, opisao je sinoćnju intervenciju kao "ograničenu, nužnu i proporcionalnu samoobrambenu akciju".

U njoj su sudjelovala četiri mlažnjaka Typhoon britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva, zajedno s američkim ratnim zrakoplovima, ratnim brodovima i podmornicom te su ispalili precizno navođene projektile i bombe. Potporu su ponudili i Australija, Bahrein, Kanada i Nizozemska.

Što su saveznici napali?

Velika Britanija je rekla da su njezini zrakoplovi upotrijebili bombe tipa Paveway IV protiv dva objekta Huta. Jedna od lokacija, u sjeverozapadnom Jemenu, nazvana Bani korištena je za lansiranje izviđačkih i napadačkih dronova, dok je druga, na aerodromu u Abbsu, korištena za ispaljivanje krstarećih projektila i dronova iznad Crvenog mora, navodi se u izjavi britanskog ministarstva obrane.

"Na aerodromu su naši zrakoplovi identificirali i napali nekoliko ključnih meta", stoji u priopćenju. Američki predsjednik Joe Biden upozorio je da slijedi još napada ako potraju prijetnje globalnom pomorskom prometu.

"Neću oklijevati usmjeriti daljnje mjere za zaštitu naših ljudi i slobodnog protoka međunarodne trgovine prema potrebi", rekao je Biden.

Napad je bio neizbježan

Noćni napad na Jemen bio je neizbježan otkad su Huti, koji kontroliraju veći dio zemlje, ignorirali upozorenje koje su 3. siječnja izdali Velika Britanija, SAD i 12 drugih zemalja da prestanu napadati komercijalne brodove u Crvenom moru.

Islamistička militantna skupina, koju je naoružao Iran, počela je napadati brodove navodno povezane s Izraelom u listopadu u znak prosvjeda protiv rata u Gazi, obećavajući da će nastaviti ometati pomorski promet dok sukob ne završi.

Izveli su svoj najveći napad projektilima i bespilotnim letjelicama dosad samo nekoliko dana nakon ultimatuma o prekidu vatre. Takav potez Huta značio bi da bi bez snažnog odgovora koalicija saveznika predvođena SAD-om izgledala slaba, a njihove prijetnje besmislene.

Washington je naučio koliko je opasno dopustiti neprijatelju da prijeđe crvenu liniju, a zatim ga ne natjerati da plati cijenu nakon što je predsjednik Barack Obama odbio vojnu intervenciju protiv Sirije nakon što je njezin vođa Assad upotrijebio kemijsko oružje protiv svog naroda 2013. godine.

I nečinjenje ima svoju cijenu

Umjesto toga, Rusija je dodatno mobilizirala svoje vojne snage kao potporu predsjedniku Basharu al-Assadu, pojačavajući njegove napore da sruši unutarnji ustanak. Sirijski diktator ostao je na vlasti, a Moskva je povećala svoj trag i prisutnost u regiji.

Neovisno o tome, odluka Zapada o napadu u regiji koja je već na rubu šireg sukoba usred izraelskog rata u Gazi čin je visokog rizika. Ako se prejako udari na Hute i njihove pristaše, prvenstveno Iran, oni bi bili prisiljeni značajnije uzvratiti udarac.

S druge strane, ne bude li intervencija dovoljno jaka, neće uspjeti u dovoljnoj mjeri degradirati vojnu sposobnost Huta i neće spriječiti daljnje napade na komercijalne brodove. No, jedno je očito - ne napraviti ništa očito nije bila opcija.