U CIJELOJ Hrvatskoj je puno oštećenja na cestama. Mi smo snimili rupe po Zagrebu.

U Zagrebu je na popriličnom broju mjesta oštećena cesta, što ugrožava normalno odvijanje prometa.

Oštećenja su diljem grada

Index je i fotografirao neka od tih oštećenja, poput neravnih dijelova, izvaljenih kanalizacijskih poklopaca, ulegnutih šahtova, oštećenih ležećih policajaca, loše pokrpanih oštećenja... Oštećenja smo pronašli diljem grada, što uključuje Ilicu, Medveščak, Ulicu Vlaha Bukovca, Krapinsku ulicu, Maksimirsku cestu, Bolničku cestu, rotor na Jankomiru...

Neupitno je da ljudski faktor najčešće uzrokuje prometne nesreće, ali jedan od faktora sigurno su i oštećenja asfalta na cestama. Osim što mogu dovesti do prometnih nesreća, ona dovode i do oštećenja na automobilima. 

Ševrović: Tu imate izravni udar na upravljački mehanizam

Predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović rekao je da su oštećenja normalna, posebno u situacijama kad postoje velike promjene temperature zraka.

"Kad dođe do mikropukotine, dolazi do lomljenja sloja asfalta. To je najčešći uzrok. Te rupe dijelimo na manje i one koje nazivamo udarne rupe. One su opasne, tu imate izravni udar na upravljački mehanizam. Bilo je još izraženije prije kod automobila koji nisu imali servo upravljanje. To vam je moglo izbiti volan iz ruke. To više nije tako, ali je i dalje veliki problem za mopede, motocikle, romobile itd.

Problem može biti i kad ljudi izbjegavaju te rupe, ta reakcija može izazvati lančanu reakciju drugih vozila. Imamo primjere gdje se više uopće ne vozi na pojedinim dionicama, poput onog dijela gdje su šahtovi kad idete prema West Gateu, gdje puno vozača izbjegava dionicu ili voze sasvim blizu lijevom ili desnom rubu", rekao je.

Dodaje da su oštećenja na cestama veći problem tamo gdje se vozi brže.

"Ta oštećenja su veći problem tamo gdje su brzine veće, a tamo gdje su manje, one umiruju promet i efekt im nije toliko značajan, osim što se vozi sporije i što se stvara neugodan osjećaj kad se pređe preko rupe", rekao je.

"Premalo se ulaže u preventivno održavanje"

Index je kontaktirao Zagrebačke ceste. Pitali smo ih hoće li krenuti uskoro u sanaciju oštećenja na gradskim ulicama. Zanimalo nas je koliko su zahtjeva za odštetom zaprimili od vozača koji su automobile uništili na ovim oštećenjima. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

>>Na cestama u Zagrebu rupe, oštećenja, propali šahtovi. "Ne smiješ imati dobar auto"

Kako je nedavno donio HRT, na više od 2500 kilometara gradskih prometnica više je od 150.000 različitih poklopaca. Dio njih s godinama je propao, tj. potonuo. U Gradu problem vide i u promjeni promjera poklopaca koji se sada betonom pokušavaju prilagoditi cesti, što dovodi do denivelacije.

"Nekada su okviri poklopaca bili 15-20 cm debljine i oni se po tehnologiji zabetoniraju u okno koje se nalazi ispod njega, on se fiksira i nakon toga se površina šahta asfaltira.

Današnji okviri su između 7 i 10 cm. Ilustracije radi, asfaltni zastor u gradu je 12-13 cm, što znači da je poklopac u asfaltu, što znači da nema tog betona koji bi njega držao", pojasnio je Marko Velzek, pomoćnik pročelnika Grada Zagreba za provedbu komunalnih aktivnosti, održavanje komunalne infrastrukture i objekata mjesne samouprave.

Ševrović nam govori kako takve stvari postoje u svakom gradu.

"U Hrvatskoj, izuzev brzih cesta, imamo situaciju da se premalo ulaže u preventivno održavanje. Zato se i događa da ceste propadaju do razine nepopravljivosti. Veće investicije u održavanje bi produžile vijek trajanja sekundarnih cesta, gradskih i županijskih", rekao je on.

Husinec: Moderni auti nisu namijenjeni da ih se vozi na lošim cestama

Koliko takva oštećenja štete automobilima? Prometni stručnjak i sudski vještak Goran Husinec nam govori da moderni automobili nisu namijenjeni za kretanje po lošim cestama, osim terenaca i SUV vozila. 

"Dijelovi ovjesa takvih automobila su rađeni da bi se vozila kretala po glatkim asfaltnim površinama. Dijelovi ovjesa su napravljeni da budu što lakši kako vozila ne bi bila preteška, kako bi manje trošila i kako bi proizvodnja bila jeftinija. 

U zadnjih desetak godina, većina osobnih vozila ima i niskoprofilne gume kako bi imala što bolje performanse na dobrim asfaltiranim podlogama", kaže Husinec.

Objasnio je i što najviše može stradati.

"Prilikom naleta takvih modernih vozila na mjesta gdje je asfalt oštećen dolazi do oštećenja raznih spona, amortizera i drugih dijelova ovjesa, a da ne govorimo o aluminijskim felgama, koje vrlo često trpe takva oštećenja da su potrebni skupi popravci ili zamjene kompletne felge. 

Štete se kreću od nekoliko stotina eura kod najjeftinijih automobila, a na skupljim autima štete prelaze i u tisuće eura. Moderni auti nisu namijenjeni da ih se vozi na lošim cestama", objasnio je Husinec.

Stradavaju i gume

HRT je iznio podatak da se godišnje u Hrvatskoj u sudarima s, primjerice, kanalizacijskim otvorom ošteti 300-tinjak automobila.

"Imamo primjer da rade cestu, raskopaju, i rupa na cesti stoji po tjedan dana dok se ne sanira. Rubovi su oštri, ljudi ne primijete, padne sumrak, kiša je napuni vodom. Asfalt je crn, ta rupa je iste boje i ne primijete, prođu većom brzinom i guma puca", kaže Krešimir Mršić, tehničar za reklamacije na automobilskim gumama.

Morava (HAK): Pustite kočnicu pred samu rupu

HAK-ov tehnički savjetnik Marin Morava savjetovao je vozačima kako reagirati u situacijama kad naiđu na rupu na cesti.

"Nakon hladnijih zimskih dana i padalina popratno na kolniku se otvaraju rupe i može proći i nekoliko dana dok se iste ne saniraju. Svakako idealno je ako možemo na vrijeme uočiti i izbjeći ili usporiti, tj. prijeći preko rupe brzinom hoda pješaka kako bismo izbjegli veća oštećenja ovjesa ili upravljača. 

Preporuka je, ako je veća brzina vozila pred rupu, da otpustite kočnicu pred samu rupu jer je veće udarno opterećenje na kotač koji je zakočen u odnosu da se isti slobodno okreće. Ako nismo uspjeli usporiti ili zaobići rupu na vrijeme i došlo je do neuobičajeno jakog udarca na kotač vozila i nakon toga vozilo više ne zadržava željeni smjer upravljanja, moguće je da je došlo do nekog oštećenja na vozilu i preporuka je zaustaviti se na sigurno mjesto i kontaktirati pomoć na cesti", rekao je on.

Dodaje da će velike rupe ili oštećeni poklopci šahtova vrlo vjerojatno u trenutku naleta oštetiti naplatak i gumu, a ako je veća brzina u pitanju, mogu nastradati i različiti dijelovi ovjesa kao vilica, amortizer, upravljačka spona, koji se mogu oštetiti i onesposobiti za daljnju vožnju.  

I manje rupe štete vozilima

"Ako ih češće prelazimo, manje rupe će svakako ubrzati trošenje dijelova ovjesa i upravljača. Najčešće su u pitanju kuglični zglobovi, gumeni ležajevi, amortizer, ležaj kotača, opruga, upravljačke spone i sam upravljački mehanizam i ostali pokretni dijelovi u ovjesu i upravljaču uz sam kotač. 

Kada primijetimo da nešto lupka po prelasku na neravnine u kotačima, da upravljač nema ispravan smjer kretanja ili da su vibracije na volanu, onda imamo znakove da nešto nije ispravno u ovjesu i da je potrebno posjetiti servis prije redovnog tehničkog pregleda vozila i popraviti neispravnost. 

Uvijek je bitno informirati MUP ako je došlo do nekakve veće štete na vozilu kako bi se ista zabilježila i zagradio dio kolnika kako iduća vozila do popravka kolnika ne bi prolazila isti štetni događaj po vozilo", objasnio je Morava.

HAK je 2020. donio i članak kako naplatiti štetu kad rupa na cesti ili ‘ležeći policajac’ ošteti auto. Detalje možete pronaći ovdje.