AFRIČKA svinjska kuga (ASK) će se jednog dana sigurno iskorijeniti na području Europe, ali to će biti moguće jedino u nekoliko etapa i kada se pojavi komercijalno i neškodljivo cjepivo te kada se njime tretiraju prvenstveno divlje svinje, a moguće i domaće, smatraju stručnjaci. Jedan je to od naglasaka iz rasprave "Izazovi u stočarskoj proizvodnji, s posebnim osvrtom na afričku svinjsku kugu", održane u sklopu nedavnih Dana poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.

Predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) i voditeljica Nacionalnog referentnog laboratorija za ASK Lorena Jemeršić kaže da komercijalno cjepivo protiv ASK u Europi još uvijek nije dostupno, iako se u SAD-u i u Europi ulažu velika sredstva u izradu kvalitetnog i neštetnog cjepiva.

Napominje kako se jedino cjepivo koje se primjenjuje protiv ASK danas koristi na području Vijetnama, koji ga je razvio s američkim stručnjacima, ali upozorava da nije prošlo sve neophodne procedure i provjere štetnosti i neškodljivosti. U međuvremenu se očekuje razvoj kvalitetnog cjepiva s područja Europe, ali upotreba se očekuje se tek za dvije-tri godine, kaže Jemeršić.

Mjere u Hrvatskoj kao i drugdje

U HVI-ju napominju da je ASK, iako nije opasan za ljude ni druge životinje, a da Hrvatska na svom području ima vrlo patogen soj virusa koji dovodi do 100-postotnog uginuća svinja što uzrokuje enormne štete. Smatra kako mjere protiv ASK u Hrvatskoj nisu bile drugačije nego u drugim zemljama gdje se pojavila zaraza i bile su jedini način da se ta bolest suzbije i stavi pod kontrolu.

Iako ASK u Hrvatskoj nismo iskorijenili u cijelosti, kao što nije ni cijela Europa, posebice s obzirom da se bolest dugo zadržava ako se pojavi u populaciji divljih svinja, Jemeršić smatra kako je trenutna situacija u kojoj je bolest odstranjena iz populacije domaćih svinja, izvrstan početak za ponovnu rehabilitaciju svinjogojstva.

Da je ASK u Hrvatskoj lokaliziran slaže se i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić koji ističe kako, nakon poduzetih mjera, od 29. studenog prošle godine, nije zabilježen niti jedan novi slučaj ove bolesti.

Bez utjecaja na cijenu svinjetine

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović smatra kako se posljedice ASK ne mogu osjetiti puno na cijeni svinjetine, jer smo dio zajedničkog europskog tržišta, a Hrvatska nikada nije mogla zbog obima proizvodnje sama diktirati cijenu na europskim, a kamoli na svjetskim burzama.

Možda je bilo nekih špekulacija, jer su neki iskoristili trenutak, ali to su tržišni uvjeti. Sigurno ni u budućnosti ne trebamo zavaravati potrošače da ćemo utjecati na europsku proizvodnju i tržišne cijene, jer to ne možemo, tvrdi Jakopović.

"Svinjetina će biti sve pristupačnija hrvatskim potrošačima"

Sličnog je mišljenja i ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede Zdravko Barać koji drži da su u predbožićno vrijeme bile jako apostrofirane visoke cijene odojaka i drugih sličnih proizvoda, ali da su to pojave koje se događaju svake godine, a ne samo u godini kada smo imali prve slučajeve ASK-a u Hrvatskoj.

Nemojmo zaboraviti da smo upravo u vrijeme prvih slučajeva bolesti imali povijesno visoku cijenu, otkako Europska komisija objavljuje cijene na mjesečnoj razini, i tada je cijena bila 2,58 eura za kilogram, odnosno 258 eura za 100 kilograma, podsjeća Barać.

Ističe kako se cijena smanjivala prema kraju godine te je na samom kraju prošle godine došla do razine od 210 eura, da bi u siječnju nastavila padati i prema njemačkoj burzi na koju se kod nas oslanjaju farmeri, proizvođači svinja i klaoničari, bila je 200 eura. S obzirom na pad cijena na EU tržištu Barać procjenjuje da će svinjetina biti sve pristupačnija hrvatskim potrošačima.

Samodostatnost 64 posto

Po njegovim riječima, 1. siječnja prošle godine u Hrvatskoj je u sustavu  bilo registirirano 798 tisuća svinja, a ta je brojka, u kontekstu svega što se događalo u vezi s ASK, prema podatcima od 17. siječnja ove godine, dosegnula gotovo 950 tisuća. Zanimljiv je i podatak  da je 1. siječnja prošle godine u reproduktivnom segmentu, bilo 80 tisuća krmača i nazimica, a sada smo na 98 tisuća, napominje ravnatelj Barać.

Ističe kako smo zadnjih pet godina u svinjogojskoj proizvodnji u prosjeku na 64 posto samodostatnosti, ali da slijede investicije u cijeli sektor, i vjeruje da će taj postotak biti veći.

Pred nama je novi nacionalni strateški plan, nova financijska omotnica, novi natječaji za materijalna ulaganja, u tijeku je jedan takav vrijedan oko 223 milijuna eura, među ostalim i u segmentu kojeg smatramo jako bitnim, a to je povećanje populacije krmača, što onda jamči veću proizvodnju prasadi, pojašnjava Barać.

O poremećajima koje je ASK uzrokovala u poslovanju uzgajivačima svinja svjedoči i dugogodišnji predsjednik Središnjeg  saveza uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo, čije se gospodarstvo, nakon širenja bolesti u dijelu Osječko-baranjske županije, također našlo u zoni ograničenja, što je izravno utjecalo na proizvodnju.

Nosili smo se s tim vrlo teško, to je bio šok, jer imamo svoje ugovore i dugogodišnje kupce i sad to odjednom sve staje, a prometi stokom su bili obustavljeni, kaže Jančo. Smatra da su državne mjere ipak omogućile lakše funkcioniranje proizvođačima te da se proizvodnja na njegovom gospodarstvu nije smanjila, a hoće li je povećavati ovisit će o natječajima iz Programa ruralnog razvoja.

Problemi u opskrbi sirovinom

Da je ASK uzrokovao i probleme u opskrbi sirovinom potvrđuje i Mario Bratulić, načelnik istarske općine Sveti Petar u Šumi, na čijem se području nalazi nekoliko pogona za proizvodnju istarskog pršuta, koji je zaštićen oznakom izvornosti.

Kaže da su proizvođači u svoje proizvodne specifikacije uključili određeni broj hrvatskih županija, iz kojih se može dobavljati sirovina i s kojima postoje dugogodišnji ugovori, pa se nakon potvrđivanja ASK pojavio problem, jer na području Vukovarsko-srijemske županije dva velika proizvođača nisu mogla isporučiti sirovinu.

Ako se sirovina koja se obrađuje za istarski pršut kupi vani, onda se taj proizvod više ne može zvati istarski pršut, već po nazivu pršutane u kojoj je proizveden. Komunicirali smo s proizvođačima iz Slavonije i pokušali smo naći rješenja za nabavu sirovine pa će ove godine vjerojatno biti manje pršuta, kaže Bratulić.