GOMILA je prevara na Facebooku. Ova društvena mreža očito je odustala od micanja plaćenih oglasa koji su očita prevara.

Danima se šire lažne vijesti o Vladimiru Kočišu Zecu

>>Šire se lažne vijesti o Vladimiru Kočišu Zecu

Pisali smo kako se danima šire lažne vijesti o Vladimiru Kočišu Zecu, gitaristu i pjevaču grupe Novi fosili. Prvo se pojavila plaćena objava pod naslovom: "Skandal koji je šokirao cijeli svijet!" Na slici je AI verzija Kočiša Zeca.

Link vodi na lažnu stranicu Jutarnjeg lista, na kojoj se nalazi potpuno nesuvisao "članak" o tome da se Kočiš Zec "našao pod prijetnjom sudskog postupka od strane Hrvatske narodne banke zbog izjava koje je dao uživo u programu".

U tekstu se tvrdi da su iz HNB-a nazvali u studio nakon što je pjevač na mobitelu pokazao poveznicu prema određenoj stranici (što je, naravno, također izmišljeno) i tražili da se emisija hitno prekine. Naslovna fotografija je uzeta iz stvarnog gostovanja Kočiša Zeca u HRT-ovoj emisiji Kod nas doma iz 2021. godine, na kojoj je i voditeljica Barbara Kolar.

U toj "emisiji" glazbenik promovira investicijsku platformu. Ako bi se krenulo korak dalje, otvori se stranica na kojoj se trebaju upisati podaci poput imena i prezimena, broja telefona..

Očito se cilja na starije građane, bitan dio priče je i AI

Uskoro se pojavila i nova sponzorirana objava, u kojoj su Kočiša Zeca u manje od deset dana od nepostojećeg skandala proglasili - mrtvim.

Recentan primjer glazbenika prikazuje s velikom masnicom ispod oka uz naslov: "Nisu ga mogli ušutkati." Fotografija je opremljena logom Jutarnjeg lista, a iznad naslova piše jutarnji.hr, što bi trebalo sugerirati da će klik na link odvesti upravo do ovog portala.

Činjenica da se koristi Kočiša Zeca jasno ukazuje na to da se cilja na starije građane koji ovog glazbenika prepoznaju te koji lakše nasjedaju na kriptoprevare. Jasno je i kako u kreiranju prevare ključnu ulogu ima umjetna inteligencija, kojom se generiraju fotografije glazbenika.

Cilj je doći do osobnih podataka korisnika

Na Fejsu je jako puno ovakvih primjera.

Između ostalog. pronašli smo i prevare u kojima se građane poziva da kupe dionice Ine za 249 eura, onda je tu i "nagradna igra" Ine, ali i posebna prilika da se zaradi 10.000 eura mjesečno. Tu prevaru ilustrira fotografija premijera Andreja Plenkovića.

A "nagrade" su dijelili i iz "HŽ Putničkog prijevoza". "HZPP ovaj tjedan dijeli putne karte za samo 20 kn! Požurite i preuzmite ih, ostalo ih je još samo 200! Odgovorite na nekoliko pitanja i uzmite svoju karticu", stoji u lažnom oglasu na Facebooku.

Prevaranti su se poslužili i ZET-om, koji ima "super ponudu za stanovnike Hrvatske", uz koju bi godišnja karta koštala 2.35 eura. Iz ZET-a su se oglasili o ovoj prevari te upozorili da se ne daju osobni podaci.

Cilj je svih ovih prevara da se dođe do osobnih podataka korisnika, odnosno da ih se potencijalno uvuče u kriptoprevaru. Index je kontaktirao Ministarstvo unutarnjih poslova. Pitali smo ih jesu li zaprimili prijave o ovim prevarama. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Lucijan Carić: Fejs zanima samo novac

Facebook očito ne reagira na ovakve oglase i ne miče ih sa svoje stranice. Informatički stručnjak Lucijan Carić prijavio je jednu od ovih prevara Facebooku, ali oni nisu odlučili maknuti objavu. Carića smo kontaktirali.

"Ne uvažavajte te oglase kao vjerodostojne, Facebook tu ne pomaže jer ne reagira po prijavama. Jučer sam prijavio post koji je bio predstavljen kao članak Jutarnjeg lista, to je bio čisti primjer lažnog predstavljanja. Ali Facebook nije bilo briga. Njih ne zanima to, nego ih zanima novac koji mogu dobiti. Radi se o tisućama takvih oglasa", rekao je.

Ističe da je bitno ne klikati na oglase.

"Ne otvarajte Facebook oglase i ne kupujte preko njih jer se u velikom broju slučajeva radi o prevarama i prodaji inferiornih ili lažnih proizvoda. Nitko zapravo ne može biti siguran da li su oglasi prevare, ni ja, čak ni bolji stručnjaci poput mene.

Facebook, i ostale platforme, zanima samo novac od oglašavanja i uopće ih ne zanima dobrobit njihovih korisnika o kojima brinu, a oglase koji su prevara često ne uklanjaju, čak i nakon više prijava.

Nemojte klikati na oglas, nego proguglajte, zanemarite oglase, koliko god se činili vjerodostojnima. To je jedini način da Facebook priču s prevarama svede na pravu mjeru. Kad vide da se na oglase ne reagira, prestat će se oglašavati ili će poduzeti nešto protiv tih oglasa kako bi vratili povjerenje publike", zaključio je za Index informatički stručnjak Lucijan Carić.

Ljudi masovno nasjedaju

Ne tiču se prevare uvijek jednog te istog koncepta u kojem treba kliknuti na link kako bi se došlo do podataka korisnika Facebooka.

>>Tisuće Hrvata nasjele na lažnu Fejs stranicu, misle da će besplatno dobiti novi auto

Najbolji je pokazatelj koliko ljudi nasjeda na ovakve prevare lažna nagradna igra na stranici koja se zove "Kia Hrvastka". Radi se o fake stranici, što se vidi i iz samog imena.

Ukupno 70 sretnika moglo je dobiti novi automobil Kia, pisalo je u postu, a sve što su trebali napraviti kako bi bili u prilici osvojiti auto jest - ostaviti komentar ispod posta. Objava je prikupila fascinantnih preko 5 tisuća shareova i preko 17 tisuća komentara. Na sličan koncept naslanjala se i nagradna igra "Kauflanda", kao i nagradna igra u kojoj su se poklanjale mini kuće.

Marko Gulan: Kočiš Zec je miljenik treće generacije, logičan izbor

Savjetnik za kibernetičku sigurnost Marko Gulan također nam je rekao više o ovakvim oglasima. Smatra smišljenim potezom da se uzima baš lik Vladimira Kočiša Zeca.

"U principu, često imamo ovakve slučajeve na društvenim mrežama, gdje je u centru pozornosti influencer određene generacije. Pamtimo slučaj s Jacquesom Houdekom, kojem je također ukraden identitet, pa su se tako prevaranti predstavljali kao on i tražio se novac za pse lutalice itd.

Imamo te slučajeve, kao sada, kad se gađa populacija od 55, 60+ godina. Oni su istovremeno oprezni, ali i lakovjerni. Živimo u materijalno teškim vremenima, pa se na njih cilja. Kočiš Zec je miljenik treće generacije, starijih i umirovljenika. Sve je to logično", govori on.

Podsjeća i na slučaj krađe identiteta Kolinde Grabar-Kitarović i novinarke Mojmire Pastorčić koje su "reklamirale" platformu za ulaganje novca, dodajući da je to priča koja ide u istom smjeru, a jedina je razlika što se u tom slučaju radilo o snimci.

Poručio je kako možemo reći da se radi o kriptoprevari ili nekoj sličnoj prevari tog tipa, gdje netko fejka stranicu, napravi tekst te prevaranti tako ostvaruju materijalnu korist ili kradu podatke ljudima.

Ovo su neki od savjeta

Pitali smo ga za savjete što učiniti u tim slučajevima.

"Ako se radi preko Facebooka, treba povesti računa stoji li kod imena tog junaka koji vam se izravno obraća plava kvačica, je li autorizirao account. Treba vidjeti koliko lajkova imaju, ako ih imaju malo, nešto ne štima.

Što se tiče lažnih stranica, prevaranti zakupe domenu. Ako se radi o npr. Indexu, neko slovo se zamijeni sličnim slovom iz, recimo, grčkog alfabeta. Ljudi u brzini ne primijete i kliknu na to, iako je jasno da nije riječ o Indexu. Na to bi trebalo obratiti pažnju", rekao je.

"Glavno je ipak paziti na sve što bajkovito dobro zvuči. To su razni oglasi, priče o nasljedstvu, nagradne igre. Pogotovo ako trgovački lanci nude bonove, kakve smo slučajeve isto imali. Nudi se npr. 2000 bonova u iznosu od 200 eura, ljudi ispune podatke i postanu žrtve krađe identiteta", zaključio je Gulan.