SRBIJA izručuje ruske oporbenjake Rusiji. I to sve češće, jer usko surađuje s Moskvom. Čak i obično potpisivanje peticije može biti kobno, piše DW.

Eleni Koposovoj trenutačno ne preostaje ništa drugo nego cijeli dan uvijek iznova aktualizirati online poštanski sandučić. Početkom veljače je dobila obavijest ministarstva unutarnjih poslova Srbije u kojoj stoji da je ona „prijetnja za nacionalnu sigurnost" i da mora u roku od 30 dana napustiti zemlju.

Od tada se nada da će ju izvijestiti kako se radilo o zabuni. Jer ova Ruskinja, koja se prije pet godina doselila u Srbiju, neupadljiva je žena: stara 54 godine, prevoditeljica, majka dvoje djece.

Potpisala peticiju protiv rata

Ona kaže da nikada nije bila stvarno politički aktivna. „Samo taj jedan put sam prije dvije godine na Facebooku potpisala peticiju protiv ruskog napadačkog rata, inače ništa drugo." Sada njezina dozvola boravka nije produžena. Ministarstvo unutarnjih poslova nije navelo razloge zašto ona predstavlja prijetnju za nacionalnu sigurnost.

Koposova ni u kojem slučaju ne želi nazad u Rusiju. Plaši se da bi kao protjerana osoba, koja se kritički izjasnila o ratu, u Rusiji završila u zatvoru. Koposova je uvjerena da je ruska vlast odgovorna za neproduženje njezinog boravka u Srbiji. „Iza toga sigurno stoji Kremlj. Oni vrše pritisak na Srbiju", kaže.

Raste pritisak na Ruse u Srbiji

Elena Koposova nije prva ruska državljanka koja doživljava progon u Srbiji. Sve više osoba ne dobiva dozvolu boravka s istim obrazloženjem. Pritisak na Ruse u egzilu u Srbiji raste.

Do sada je poznato 13 takvih slučajeva, priopćila je oporbena organizacija Russian Democracy Society (RDS). No moglo bi ih biti još više, jer pogođeni često ne žele javno istupiti.

Upravo to zastrašivanje i šutnja oporbe u inozemstvu cilj su ruske države, kaže Peter Nikitin, osnivač RDS-a. „Zbog zastrašivanja mi kao Rusi u egzilu u Srbiji ne uspijevamo stvoriti pokret kako bismo se suprotstavili ruskom režimu. Mada bi nas u stvari bilo dovoljno", kaže.

A Srbija, koja je kandidatkinja za članstvo u EU, još jednom se pokazuje kao pouzdani ruski partner. Ova zemlja se do sada još uvijek nije priključila zapadnim sankcijama protiv Moskve te i dalje uvozi oko 90 posto plina iz Rusije.

Slučaj uhođenja

Još jedan slučaj u kojem su Rusija i Srbija navodno usko surađivale kod suzbijanja kritičkih glasova je Vladimir Kara-Mursa. Ovaj ruski novinar je izvijestio da ga je srbijanska tajna služba prisluškivala na jednom putovanju za Beograd. On se ondje susreo s ruskim oporbenjacima u egzilu. Prisluškivani razgovori su odmah završili kod ruskih vlasti. Kara-Mursa je sada u zatvoru gdje odslužuje 25-godišnju kaznu na koju je osuđen zbog kritika na račun agresorskog rata.

„Temelj te suradnje je sporazum između Srbije i Rusije o suzbijanju 'obojenih revolucija' iz 2021. godine", kaže Aleksandra Tomanić, izvršna direktorica Europskog fonda za Balkan. Tadašnji srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin je „obojenim revolucijama" nazivao sve društvene pokrete koji su, kako je rekao, instrumenti Zapada za destabilizaciju Srbije i Rusije.

Brojni Rusi u egzilu u Srbiji

"No novost je to što u međuvremenu ima velik broj Rusa u egzilu u Srbiji, koji su spremni izaći na ulicu i tamo kritizirati ruski režim", kaže Tomanić. A kako bi se to spriječilo, napominje ona, sve je više postupaka kao onaj protiv Elene Koposove.

Mnogi su joj savjetovali da šuti, priča Koposova. Ali ona ne želi šutjeti. Jer je, kako kaže, Srbija u međuvremenu postala njezina domovina. Njezina obitelj je skoro dovršila gradnju kuće, djeca govore srpski, idu u školu. Prošlog vikenda je mlađi sin bio pozvan na rođendan kod prijatelja iz škole.

Elena Koposova je sada uložila žalbu protiv odluke ministarstva unutarnjih poslova kako bi dobila na vremenu.