NA RAZINI 20-člane eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju prosinca 88.6 posto i bio je manji za 1.3 postotna boda nego na kraju rujna, pokazuju izračuni Eurostata.

Na razini EU-a smanjen je za 0.7 postotnih bodova, na 81.7 posto BDP-a. 

U odnosu na kraj 2022. godine bio je manji u prosjeku za dva postotna boda.

Udio duga u BDP-u smanjio se na oba područja zato što je BDP u apsolutnom izrazu porastao snažnije od javnog duga.

Na kraju prošle godine bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 12.73 bilijuna eura, a na razini EU 13.86 bilijuna eura.

Hrvatska ponovo uz Njemačku

U otprilike polovini članica EU javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci, kao i na kraju rujna.

Najviši je ponovo bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP za 61.1 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za 37.3 posto.

Skupina zemalja s javnim dugom nešto većim od BDP-a obuhvaća i Francusku, Španjolsku i Belgiju.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prosinca iznosio 48.19 milijardi eura i bio je veći za 290 milijuna eura nego na kraju rujna. Iskazan udjelom u BDP-u, smanjio se na kraju prosinca na 63.0 posto, sa 63.9 posto na kraju rujna, odražavajući snažniji rast gospodarstva. 

Na kraju 2022. iznosio je 46.35 milijardi eura, što je tada odgovaralo 67.8 posto BDP-a.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u i na kraju prošle godine bila Njemačka sa 63.6 posto.

Najmanji je ponovo bio u Estoniji gdje je iznosio 19.6 posto. Slijedi Bugarska s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 23.1 posto.

Skok u Bugarskoj

Na kraju prosinca udio duga u BDP-u bio je u 17 zemalja EU-a manji nego na kraju rujna, a najviše se smanjio u Portugalu, za 8.4 postotna boda.

Slijedi Grčka gdje je bio manji za 3.7 postotnih bodova. Eurostat izdvaja i Sloveniju, Belgiju, Slovačku i Španjolsku s padom udjela duga u BDP-u u odnosu na kraj rujna u rasponu od 2.6 do 2.1 postotni bod.

Hrvatska je s udjelom javnog duga u BDP-u manjim za 0.8 postotnih bodova nego na kraju rujna uz bok Danskoj i blizu prosjeka EU-a. 

Najviše je pak porastao u Bugarskoj, za 2.1 postotni bod. Slijedi Latvija s povećanjem udjela u odnosu na kraj rujna za 1.6 postotnih bodova.

Proširena skupina

Na kraju prosinca 2023. javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je u devet zemalja EU-a veći nego 12 mjeseci ranije. Time se skupina proširila za jednu zemlju.

Najviše je u odnosu na kraj 2022. godine porastao u Finskoj, za 2.3 postotna boda. Slijedi Latvija gdje je uvećan za 1.8 postotnih bodova.

Daleko najveći pad bilježili su Portugal i Grčka, za 13.3 odnosno za 10.8 postotnih bodova. Slijedi Cipar gdje je bio manji za 8.3 postotna boda.

Eurostat u skupini izdvaja i Hrvatsku s udjelom duga u BDP-u na kraju 2023. manjim za 4.8 postotnih bodova nego na kraju 2022.

Najbliže je Hrvatskoj Španjolska gdje se smanjio za 4.0 postotna boda, pokazuju podaci Eurostata.