PREDSJEDNIK SAD-a Joe Biden dao je dopuštenje Ukrajini da za napade na ruski teritorij koristi američko oružje pod uvjetom da gađa samo mete u blizini granice kod Harkiva. Ukrajina nakon ove odluke može koristiti topništvo Himars, koje joj je isporučio SAD, za napade na ruske vojnike i zapovjedne centre u Rusiji, no i dalje ne smije upotrebljavati američke sustave dalekog dometa.

Rusija je odmah reagirala s prijetnjama o upotrebi nuklearnog oružja i sveobuhvatnom ratu. Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da Rusija nije blefirala kada je govorila o mogućnosti uporabe taktičkog nuklearnog oružja protiv Ukrajine i upozorio da bi sukob Moskve sa Zapadom mogao eskalirati u sveopći rat. 

>> Biden je nagazio crvenu liniju

Medvedev: Ovo, nažalost, nije ni zastrašivanje ni blefiranje

Medvedev je kazao kako Zapad radi fatalnu grešku ako misli da Rusija nije spremna upotrijebiti nuklearno oružje u ratu protiv Ukrajine. Također je govorio o potencijalu da se strateškim nuklearnim oružjem pogode neimenovane neprijateljske zemlje. "Ovo, nažalost, nije ni zastrašivanje ni blefiranje", rekao je Medvedev. 

Ruski predsjednik Vladimir Putin je pak u utorak upozorio NATO članice da bi trebale "biti svjesne s čim se igraju" kad govore o napadima na teritorij Rusije.  

"Neće se promijeniti situacija na bojišnici" 

Kako bismo se mogli pobliže upoznati s mogućim razvojem situacije, kontaktirali smo vojnog analitičara Marinka Ogoreca i vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića. Upitali smo ih hoće li ova odluka promijeniti situaciju na bojišnici u korist Ukrajine i prijeti li nam doista nuklearna odmazda i eskalacija sukoba ili se samo radi o Putinovom blefu. 

"Mislim da u ovome slučaju ovo, nažalost, neće promijeniti situaciju na ratištu. Rusi su preuzeli inicijativu i napredovali na bojnom polju. Rusija je logistički pripremljena za ono što je očekuje i naći će modele i načine za realizaciju svojih ciljeva bez obzira na napade s druge strane. To je u ratu tako", kazao je Marinko Ogorec za Index. 

"Kada govorimo o strateškom aspektu, bojim se da je Ukrajina izgubila dva bitna čimbenika: borbenu motivaciju ljudstva i samu vojnu snagu. Ukrajinci gube motivaciju za borbu te nemaju dovoljan broj ljudi koji će pokriti cijelu bojišnicu. Kako bi Zapad mogao pomoći? Sama tehnika nije dovoljna. Ako želimo da Ukrajina izdrži ovu ofenzivu, zapadne zemlje moraju poslati svoju efektivu, odnosno borbene postrojbe s ljudima", rekao je. 

Prijeti li nam nuklearni rat? 

"Postoji li mogućnost da Rusija kao odgovor na ovu situaciju iskoristi nuklearno oružje? Treba imati na umu da je ruska strana ozbiljan protivnik. Oni ne blefiraju. Prema njihovim strateškim načelima, onoga trenutka kada Rusija prema njihovim procjenama bude ugrožena, oni će primijeniti nuklearno oružje", smatra Ogorec. 

"Nadajmo se da se to neće dogoditi. U svakom slučaju nije dobro prijeći granicu koja je prihvatljiva Rusima. Ako osjete da je ugrožena Ruska Federacija, da joj prijeti raspad, postoji mogućnost da će slijediti svoju maksimu – Ako ne može opstati Rusija, ne treba ni opstati cijeli svijet", dodao je. 

"Rusi su do sada u puno toga blefirali, ali oko ovoga sigurno ne lažu. Treba napomenuti da je sada situacija još uvijek pod kontrolom. Napadi na ruski teritorij ne znače automatski i prijetnju raspada Ruske Federacije. Rusija za sada može sa svojim vojnim potencijalima podnijeti ovu situaciju i ostati u okviru klasičnog naoružanja", navodi Ogorec. 

"Do sada je već više puta napadnut ruski teritorij i nije došlo do nuklearnog sukoba. Ali ako oni procijene da bi se Rusija mogla raspasti, onda će primijeniti sva sredstva koja imaju", zaključio je. 

Avdagić: Ovdje se ne radi o naprasnoj političkoj odluci

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra kako Zapad računa na to da Putin blefira, odnosno da neće ostvariti svoje prijetnje. "Neki dan sam najavio da će se ova situacija sigurno dogoditi, da će zapadne zemlje dozvoliti upotrebu njihovog oružja na teritoriju Rusije. Ovdje se ne radi o naprasnoj političkoj odluci. Ovakve odluke se dobro razmatraju", rekao je Avdagić za Index. 

"Zapadni čelnici su dobro razmotrili kakva će biti reakcija Rusije i do sada su donosili odluke koje nisu izazvale neku veću eskalaciju u odnosima između kolektivnog zapada i Rusije. Radi se o dosta dobrim procjenama. Možda se samo u nekom trenutku može postaviti pitanje je li to moglo biti i hrabrije ili ranije provedeno", dodao je. 

"Zapad solidno pomaže Ukrajini, bez obzira na kritike kako je ta pomoć nedovoljna. Pomoć je postojana, uz neke moguće zastoje. Europi, NATO-u, odnosno Zapadu je bitno da se sačuva mir. U to se kontinuirano ulagalo. Izuzetno je bitno svima da Zapad ne ulazi u armagedonski sukob, koji bi značio prestanak globalnog mira", navodi Avdagić. 

"Pokazali su čitavom svijetu koliko blefiraju" 

"Rusi su puno puta prijetili. Krenuli su od toga da bilo kakva pomoć Ukrajini znači miješanje u rat pa su popustili. Pokazali su čitavom svijetu koliko blefiraju. Pri donošenju krajnjih političkih odluka Zapad ima ozbiljnu diplomatsku i obavještajnu podlogu. NATO članice, među njima i Hrvatska, biraju određene standarde u djelovanju i tu se promišlja o svim potencijalnim opasnostima", smatra Avdagić. 

"Mislim da Rusija nema previše izbora i da će morati ovo prihvatiti, kao što su prihvatili sve dosadašnje odluke Zapada. Rat u Ukrajini je rat bez ikakvog povoda, Rusija je napala jednu suverenu zemlju. Ostatak zapadnog svijeta tu nema previše izbora. Ne može to samo gledati i ništa ne poduzeti", dodaje.

Crvena linija

Američkoj odluci o upotrebi zapadnog oružja na teritoriju Rusije se uskoro pridružila i Njemačka. "Posljednjih tjedana je Rusija, posebice na području Harkiva, pripremala i izvela napade s ruskog pograničnog područja. Njemačka je sa svojim partnerima došla do zaključka da Ukrajina prema međunarodnom pravu ima pravo obraniti se od ovih napada", rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit. 

Ukrajina bi stoga teoretski mogla za napade na ruskom teritoriju koristiti haubice 2000 i raketne bacače Mars II koje je isporučila Njemačka. Ukrajinski predsjednik, mada zadovoljan s ovom odlukom, ipak očekuje više. U intervjuu za Guardian jasno je dao do znanja da pri napadima na ruski teritorij mora imati mogućnost korištenja moćnog oružja dugog dometa - što je "crvena linija" koju SAD zasad ne misli prijeći. 

Koje su sve zemlje dozvolile upotrebu svog oružja pri napadima na teritorij Rusije? 

Uz SAD i Njemačku, dozvolu za upotrebu oružja na području Rusije dale su i Francuska, Britanija te još neke europske zemlje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi Ukrajina trebala imati pravo gađati mete unutar Rusije s kojih se izvode napadi na ukrajinski teritorij. 

"Moramo dopustiti Ukrajincima da neutraliziraju vojna mjesta s kojih su projektili ispaljeni, ali ne i druge civilne ili vojne mete. Ne želimo eskalirati", rekao je u utorak. 

Parlamentarna skupština NATO-a je u ponedjeljak usvojila deklaraciju u kojoj se poziva na ukidanje ograničenja na ukrajinsku upotrebe zapadnog oružja. U njoj je navedeno da pravo Ukrajine na samoobranu uključuje i pravo napada na legitimne ciljeve izvan svoje zemlje. 

Francuska, Nizozemska, Estonija, Litva, Poljska, Švedska, SAD i Velika Britanija podržale su odluku. Italija se u početku protivila rezoluciji, ali je na kraju podržala dokument. 

Britanija je ovakvu odluku obznanila još početkom svibnja. Ministar vanjskih poslova David Cameron rekao je da je na Ukrajini da odluči kako će upotrijebiti britansko oružje i naglasio da Kijev ima pravo gađati mete na ruskom teritoriju. "Baš kako Rusija napada unutar Ukrajine, sasvim možete razumjeti zašto Ukrajina osjeća potrebu da osigura svoju obranu", rekao je Cameron.