MAĐARSKA će kupiti udio u azerbajdžanskom plinskom polju Šah Deniz kako bi osigurala opskrbu i zaštitu od oscilacija u cijenama, rekao je danas ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na skupu u Bakuu.

Kupnja udjela zaštiti će Mađarsku od velikih promjena cijena energije, citira mađarsko ministarstvo riječi ministra Szijjarta na brifingu u Bakuu.

Mađarska i Azerbajdžan sklopile su "povijesni sporazum", zaključio je Szijjarto na zajedničkoj konferenciji za novinare s azerbajdžanskim domaćinom, ministrom vanjskih poslova Ceyhunom Bayramovim u Bakuu, prema priopćenju mađarskog ministarstva. 

Udjele imaju i Rusi i Turci

Plinskim poljem Šah Deniz upravlja britanski energetski div BP, vlasnik najvećeg, gotovo 30-postotnog udjela u konzorciju koji obuhvaća i azerbajdžansku državnu tvrtku Southern Gas Corridor i ruski Lukoil s udjelima od oko 20 posto. Blizu je i turski Tuerkiye Petrolleri s udjelom od 19 posto, a najmanji vlasnički udio, od 10 posto, drži Nyco.

Plin je u polju Šah Deniz u Kaspijskom moru otkriven 1999. godine, na dubini od 50 do 500 metara, navodi se na mrežnim stranicama BP-a.

U prvom kvartalu ove godine polje je proizvelo sedam milijardi standardnih prostornih metara plina i više od milijun tona plinskog kondenzata. Proizvodni kapaciteti postrojenja na Šah Denizu trenutno iznose oko 79,5 milijuna standardnih prostornih metara plina dnevno, odnosno približno 29 milijardi godišnje, prema mrežnim stranicama britanske tvrtke.

Szijjarto je u Bakuu istaknuo da Mađarska opskrbu energijom smatra pitanjem nacionalnog suvereniteta. Sigurna i povoljna opskrba iziskuje, između ostalog, otpor "iznimno agresivnom pritisku" Europske unije koja od članica traži da postupno iz energetskog miksa isključe prirodni plin, rekao je mađarski ministar. 

"Pred nama je još 14 godina"

Taj će "iskonstruirani, nerealni, ideološki" cilj ozbiljno naštetiti konkurentnosti zemalja EU-a, naglasio je Szijjarto, predlažući da se umjesto toga modernizira energetska infrastruktura kako bi se omogućila diversifikacija. Mađarska ulaže velike napore kako bi diversificirala opskrbu, što po njegovim riječima podrazumijeva proširivanje lepeze resursa, a ne "zamjenu postojećih resursa drugima".

Szijjarto je napomenuo da je EU uskratio potporu širenju mreže u jugoistočnoj Europi, uz obrazloženje da bi prirodni plin ionako za 15 godina trebao biti postupno isključen iz energetskog miksa.  "Čak i ako se to zaista dogodi, pred nama je još 14 godina", naglasio je mađarski ministar. 

Mađarska energetska kompanija MOL posluje u Azerbajdžanu od 2019. godine kroz kupnju 9,57 posto udjela u naftnom polju Azeri-Chirag-Gunashli ("ACG") i 8,9 posto udjela u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan ("BTC") koji transportira sirovu naftu u tursku luku Ceyhan na Sredozemnom moru.

MOL je treći najveći partner u tom polju, kojim također upravlja BP, stoji na mrežnim stranicama mađarske tvrtke.