KAMPANJU za izbore za Europski parlament obilježila su pitanja poput europske sigurnosne politike, vojne pomoći Ukrajini i politika prema Ruskoj Federaciji, kao i suočavanje s migrantskom krizom. S obzirom na to da se rat u Ukrajini ne stišava i da je sukob kojem se ne nazire kraj ušao u treću godinu, jasno je da je to moralo obilježiti ove izbore.

U tom kontekstu, mnogi analitičari su najavljivali "rast radikalne desnice", odnosno onih političkih opcija koje su manje sklone daljnjem povećanju slanja vojne pomoći Ukrajini, koji su za gradnju europske sigurnosne politike uključivanjem Rusije i opcijama koje smatraju da europske zemlje trebaju imati više suvereniteta unutar EU.

Rast AfD-a

Da su se obistinile najave analitičara, pokazuju rezultati izbora u dvije ključne zemlje EU, kao i u još nekim drugim zemljama. U Njemačkoj je desna Alternativa za Njemačku (AfD) na izborima za Europski parlament ostvarila uspon s 11 na 16% osvojivši 19 mjesta.

Tako je bila ispred svih vladajućih stranaka u Njemačkoj i zauzela drugo mjesto u poretku njemačkih stranaka. Radi se o stranci koja se protivi vojnoj pomoći Ukrajini i zalaže se za pregovore s Ruskom Federacijom.

Prvo mjesto zauzela je Kršćansko-demokratska unija pod vodstvom predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen (CDU je u Njemačkoj trenutno u opoziciji). CDU je dobio 30% glasova. Od vladajuće koalicije najveće gubitke pretrpjeli su Zeleni, koje u vladi predstavlja ministrica vanjskih poslova Baerbock, njihov je postotak pao na 12% s rekordnih 21%.

SPD kancelara Olafa Scholza ostvario je najgori rezultat u novijoj povijesti: 14% glasova. Jedino je FDP s 5% glasova zadržao svoje rezultate. Savez Sarah Wagenknecht, još jedna snaga koja se protivi isporuci oružja Ukrajini i za pregovore je s Ruskom Federacijom, dobio je 6% glasova na izborima za Europski parlament.

Istočna Njemačka za pregovore s Rusijom

Kada se gleda istočna Njemačka, stranke koje se zalažu za pregovore s Rusijom i zabranu naoružavanja Ukrajine na izborima za Europski parlament skupile su puno više glasova nego u ostatku zemlje.

Alternativa za Njemačku dobila je 27.1% glasova (16% u cijeloj Njemačkoj), a 13.1% Unija Sarah Wagenknecht (6% u cijeloj Njemačkoj). Ako im se pridoda stranka Ljevica (die Linke) s 5.5%, onda je više od 45% birača u istočnoj Njemačkoj glasalo za stranke koje se protive aktualnoj njemačkoj politici prema Ukrajini i Ruskoj Federaciji.

FPÖ najjača stranka u Austriji

Austrijski FPÖ također je udvostručio svoju poziciju na izborima za Europski parlament. Dobili su oko 27% glasova, završivši ispred ostalih austrijskih stranaka. FPÖ je uoči izbora širom Austrije izvjesio predizborni plakat Stop EU ludilu, prikazujući predsjednika Zelenskog kako ljubi Ursulu von der Leyen.

Ukrajina se žalila austrijskom ministarstvu vanjskih poslova zbog ovog plakata. Kritika politike EU u vezi s ratom u Ukrajini i sankcijama Rusiji jedna je od točaka programa FPÖ-a.

Le Pen "pomela" Macrona

Desna stranka Marine Le Pen zauzela je prvo mjesto u Francuskoj na izborima za Europski parlament. Bila je više nego dvostruko ispred Macronove stranke - 31.5% naspram 15.2%. Le Monde, koji objavljuje izlazne ankete, to naziva "povijesnim usponom krajnje desnice".

Nakon rezultata izbora za Europski parlament čelnici stranke Marine Le Pen već su pozvali Macrona na prijevremene parlamentarne izbore, jer smatraju da trenutni sastav (gdje Macron ima većinu) "ne odražava volju naroda". Macron, čija je stranka pretrpjela poraz na izborima za Europski parlament, najavio je raspuštanje francuske Nacionalne skupštine i raspisivanje prijevremenih izbora za 30. lipnja ove godine.

U Europi su svoje pozicije ojačale stranke koje se protive pomoći Ukrajini, izjava je francuskog predsjednika. Prema njegovim riječima, "posvuda na kontinentu svoje pozicije ojačale su krajnje desne stranke koje su se posljednjih godina suprotstavljale napretku koji osigurava Europa, bilo da se radi o gospodarskom oporavku, zajedničkoj obrani europskih granica, potpori poljoprivrednicima ili pomoći Ukrajini".

Zaokret udesno i u Belgiji

Belgijski premijer Alexander De Croo podnosi ostavku nakon poraza njegove stranke na izborima za Europski parlament, piše list Le Soir. Njegova liberalna stranka Open VLD dobila je manje od 6%, a pobijedila ju je desna politička snaga N-VA Flamanski interes s rezultatom od 18%. Belgija trenutno predsjedava EU.

"Bila je to posebno teška večer za nas, izgubili smo. Sutra ću dati ostavku na mjesto premijera", rekao je De Croo.

Europa skrenula udesno

Nakon izbora za Europski parlament jasno je da Europa ulazi u period burnog političkog života, koji će se ticati svih njenih građana. Sigurnosna pitanja, kao i odgovori na tekuće, ali i nadolazeće krize bit će vrlo izazovni.

Na prvi pogled vidljivo je da su stranke koje se nominalno nazivaju desnima u ključnim zemljama EU prilično dobile na snazi. Desne, suverenističke i populističke stranke osvojile su značajan dio mjesta u EU parlamentu i vrlo vjerojatno će politika EU na određen način promijeniti svoj smjer.

Ipak, teško je vjerovati da će se dogoditi oštar zaokret na takav način kakav su spomenute stranke obećavale pred izbore. No, činjenica jest da se unutar Europe razvijaju različita mišljenja i pogledi prema krizama, prvenstveno prema ratu u Ukrajini i valovima migranata, izbjeglica i stranih radnika.

Tek ostaje za vidjeti znače li ovakvi rezultati početak rastakanja EU, odnosno jačanja suverenizma unutar Europe i može li se na takav način zaista izgraditi sigurnosna politika koja garantira svim zemljama Europe dovoljno da se prebrode krize.