HRVATSKA je postala jedna od najpopularnijih destinacija za radnike iz Srbije. Danas je postalo normalno da osoba iz Srbije radi sezonu u Hrvatskoj, što do prije nekoliko godina nije bio baš čest slučaj. Shodno tome su uvelike narasla i novčana sredstva koja radnici iz Srbije na radu u Hrvatskoj šalju kući, i to višestruko.

S obzirom na razliku u prosječnoj plaći i lakšem zaposlenju zbog nedostatka radnika u Hrvatskoj, posebno u turističkom sektoru, to nije neočekivano. Do nedavno nije bilo velike "razmjene" radnika između dvije države, ali se zbog velike popularnosti Hrvatske za radnike iz Srbije situacija potpuno promijenila. Ne toliko davno su osobne doznake iz Hrvatske prema Srbiji iznosile između 15 i 20 milijuna eura godišnje, a od prošle godine se radi o iznosu većem od 100 milijuna eura. 

Snažan rast osobnih doznaka iz Hrvatske prema Srbiji

Postoje i ljudi iz Hrvatske koji rade u Srbiji, ali jako malo u odnosu na ljude iz Srbije koji rade u Hrvatskoj. 2013. je iz Hrvatske u Srbiju poslano 12 milijuna eura osobnih doznaka, a iz Srbije u Hrvatsku 7.7 milijuna eura. 

Situacija se nije puno mijenjala sve do 2017., do kada je iznos osobnih doznaka iz Srbije u Hrvatsku (21.9 milijuna eura) premašio iznos doznaka iz Hrvatske u Srbiju (20.9 milijuna eura). Tada počinje veliki zaokret, točnije astronomski rast iznosa osobnih doznaka iz Hrvatske prema Srbiji, i stagnacija iz Srbije prema Hrvatskoj. 

Samo u dvije godine iznos iz Hrvatske prema Srbiji raste za 31.5 milijuna eura godišnje, zatim je došla pandemija i zbog loše sezone stagnira, a do prošle godine raste za dodatnih 80.3 milijuna eura. 

Cijelo vrijeme su osobne doznake iz Srbije prema Hrvatskoj tek neznatno rasle pa je 2023. vrijednost osobnih doznaka iz Srbije u Hrvatsku iznosila 26.3 milijuna eura, a iz Hrvatske u Srbiju 132.4 milijuna eura. Tako su radnici iz Srbije zaposleni u Hrvatskoj kući poslali pet puta veći iznos nego radnici iz Hrvatske zaposleni u Srbiji. 

Srbija ekonomski napreduje, ali još jako zaostaje za Hrvatskom

Neosporno je da se Srbija nalazi u višegodišnjoj fazi ekonomskog oporavka i rasta plaća. Prosječna neto plaća 2015. još nije dosegla 400 eura, a prva tri mjeseca ove godine je oko 800 eura. Ali prosječna plaća u Hrvatskoj 2015. nije prelazila 800 eura, a prva tri mjeseca ove godine je narasla na više od 1200 eura. 

Iako je postotno rasla brže, razlika je još uvijek slična u apsolutnom iznosu, 400-tinjak eura. Okvirno, prosječni radnik u Srbiji za šest mjeseci zaradi koliko prosječni radnik u Hrvatskoj zaradi za četiri mjeseca. 

To nije jedina razlika. Nezaposlenost u Srbiji je puno veća nego u Hrvatskoj, 9.4 posto u odnosu na 5.3 posto. Dio razloga zašto toliko radnika iz Srbije odlazi na rad u Hrvatsku zadnjih nekoliko godina je isti kao razlog za odlazak radnika iz Hrvatske nakon ulaska u EU: veća plaća i lakše zaposlenje. 

Hrvati su u razvijenim državama EU popunjavali mjesta za koje nije bilo dovoljno domaćih radnika u tim državama, a isto sada radnici iz Srbije popunjavaju radna mjesta za koje nema dovoljno radnika u Hrvatskoj, primarno u turizmu i građevinskom sektoru. 

Srbi značajno useljavaju u Hrvatsku

Iz Srbije se ne dolazi samo na sezonski rad u Hrvatsku. Mnogi se iz Srbije useljavaju u Hrvatsku na duži rok. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2018. je 2161 osoba doselila iz Srbije u Hrvatsku, a samo 294 osobe odselile su u suprotnom pravcu.

2022. je bilo 3948 doseljenih iz Srbije, a 2261 odseljeni iz Hrvatske u Srbiju. Također je Srbija jedna od rijetkih država iz Europe prema kojima Hrvatska ima snažan pozitivan migracijski saldo nekoliko uzastopnih godina, što znači da više ljudi useljava u Hrvatsku iz nje nego obratno. 

Sama Hrvatska je iseljenička država iz koje su generacije radnika odlazile na rad u inozemstvo. Isto vrijedi i danas pa su osobne doznake iz inozemstva prema Hrvatskoj 2022. bile jednake 7.6 posto BDP-a, što je uvjerljivo najveća razina u EU (druga je Latvija s 3.9 posto BDP-a). 

Međusobno korisna "razmjena"

Činjenica da Hrvati masovno odlaze na rad u inozemstvo, a iz siromašnijih država, poput Srbije, dolaze radnici na rad u Hrvatsku ne treba iznenađivati. Ljudi cijelu povijest iseljavaju "trbuhom za kruhom", u potrazi za boljim plaćama, boljim uvjetima rada, boljim životnim standardom, boljom političkom situacijom itd. 

Za Hrvate su Njemačka, Irska, Austrija, Italija i ostale bogate države EU "obećana zemlja", ali za stanovnike nekih država slabijeg standarda je Hrvatska "obećana zemlja". Prema podacima Narodne banke Srbije, Hrvatska je peta po redoslijedu država iz kojih dolazi najviše doznaka u Srbiju, nakon Njemačke, Švicarske, Austrije i Francuske. 

U konačnici je to na uzajamnu korist. Srbija kao država ima korist od milijuna eura koje u nju ulaze iz Hrvatske, radnici iz Srbije imaju priliku ostvariti veći dohodak, a turizam u Hrvatskoj donekle nadomjesti manjak radnika.