DIO GRAĐANA koji otplaćuju kredite uz promjenjive kamatne stope već početkom srpnja dobit će prve povećane rate kredita, potvrdili su za RTL iz Hrvatske narodne banke. Riječ je o kreditima vezanim uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i odnosi se na oko 76.000 stambenih kredita te oko 110.000 gotovinskih kredita.

"Kretanje kamatnih stopa na postojeće stambene kredite razlikuje se od stopa na nove kredite. Naime, među referentnim parametrima koji se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama dominira nacionalna referentna stopa (NRS), koja je počela rasti krajem prošle godine. 

Tako je šestomjesečni NRS1, koji je najzastupljeniji referentni parametar, u prvom tromjesečju 2024. iznosio 0.34 posto, odnosno bio je za 0.3 postotna boda viši nego u trećem tromjesečju lani. Taj porast odražava tendenciju rasta troška izvora financiranja banaka u uvjetima rasta udjela oročenih u ukupnim depozitima", kažu iz HNB-a.

HNB očekuje da će NRS i dalje rasti, zato će i kamatne stope kredita koje ga imaju u svojoj bazi rasti i to se očekuje u drugoj polovici ove godine.

Svaka banka za sebe odlučuje kad će povisiti kamate, ali novi NRS je objavljen krajem svibnja, a prva povećanja vjerojatno se mogu očekivati od početka srpnja, navode iz HNB-a. Postupno će do kraja godine to učiniti sve banke.

Povećanje rata od pet posto

U HNB-u su napravili i simulaciju koliko će rate porasti. "U scenariju porasta NRS-a za 70 baznih bodova (koliko je krajem 2023. iznosila razlika prosječne kamatne stope na kredite ugovorene uz NRS i zakonskog ograničenja), za 80 posto kreditnih partija stambenih kredita ili njih oko 76 tisuća kamatna stopa može se promijeniti u idućih godinu dana, te za 99 posto partija nestambenih kredita ili njih oko 110 tisuća trošak otplate kredita bi porastao manje od 5 posto", navode u HNB-u.

Kada se to prevede u eure, nestambeni krediti porast će za tri eura, a stambeni krediti do 7 eura.

"S obzirom na to da se do sada NRS povećao za manje od polovice simuliranog porasta kamatnih stopa, rate navedenih kredita mogle bi porasti proporcionalno tome", ističu u HNB-u.

Osvrnuli su se i na postojeće kredite uz promjenjivu kamatnu stopu vezane uz Euribor, kojih je znatno manje. "Te kamatne stope nisu za sada uopće rasle zbog primjene zakonskog ograničenja. Pa kada bi Euribor i pao, ne može se očekivati smanjenje kamatnih stopa. Upravo suprotno, ako se zakonska granica poveća, ti bi krediti mogli nešto i poskupjeti", ističu u HNB-u.

Dakle, i tu slijedi povećanje rata.

Dodaju i to da je HNB posljednjih godina radio na što većoj zaštiti klijenata od rizika kamata te su banke proširile ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama koje donose sigurnost da se rate kredita neće mijenjati. Zato danas dvije trećine stambenih kredita ima neki oblik zaštite - fiksne stope ili promjenjive stope s ugovorenim početnim razdobljem fiksiranja (3 ili 5 godina, ponekad i 10 godina).