U VRIJEME kada su društvene mreže i digitalni mediji neizbježan dio svakodnevice, sve više tinejdžera izloženo je opasnostima poput krađe podataka, hakiranja i širenja dezinformacija. No, koliko su mladi svjesni tih opasnosti i jesu li dovoljno educirani kako bi se zaštitili?

Izvješće o sigurnosti na internetu među tinejdžerima u EU

Santander banka u Poljskoj naručila je istraživanje o sigurnosti na internetu među poljskim tinejdžerima. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 1.500 ispitanika, podijeljenih u dvije dobne skupine: 12-15 i 16-18 godina. Rezultati su pokazali da znanje o sigurnom pretraživanju interneta među najmlađim korisnicima nije na zadovoljavajućoj razini. Iako su mladi generacijski vezani uz tehnologiju i društvene mreže, to ne znači da su dovoljno svjesni rizika kojima su izloženi dok surfaju mrežom.

Jedan od ključnih problema o kojima izvješće govori odnosi se na krađu podataka i phishing napade koji se najčešće odvijaju putem društvenih mreža. Primjerice, čak 80% ispitanika u dobi od 16 do 18 godina priznalo je da su primili poruku s računa svog prijatelja koji je prethodno bio hakiran. Što je još alarmantnije, 31% njih kliknulo je na poveznicu koja je bila priložena u toj poruci, izlažući se opasnostima. U mlađoj skupini (12-15 godina), 43% ispitanika primilo je slične poruke, a gotovo polovica njih kliknula je na potencijalno opasnu poveznicu.

Previše povjerenja na internetu

Jedna od najozbiljnijih spoznaja iz ovog istraživanja jest činjenica da mnogi mladi previše vjeruju informacijama i porukama koje primaju na internetu. Iako bi se očekivalo da će nove generacije, odrastajući uz tehnologiju, biti prirodno skeptične prema prijetnjama poput prijevara, rezultati pokazuju da je upravo suprotno. Mnogo mladih, posebno iz mlađih skupina, nema razvijen kritički odnos prema informacijama koje primaju, što ih čini lakim metama za online napade.

Društvene mreže poput TikToka i YouTubea postale su glavni izvori informacija za starije tinejdžere o sigurnosti na internetu. Ove platforme, iako popularne, nisu uvijek najpouzdaniji izvor za učenje o složenim temama kao što su privatnost podataka, prepoznavanje prijevara i zaštita osobnih podataka. S druge strane, mlađa skupina (12-15 godina) svoje znanje o sigurnosti na internetu najčešće dobiva od roditelja ili učitelja. No, pitanje je koliko su roditelji i nastavnici sami upućeni u moderne internetske opasnosti i tehnologije kojima su mladi izloženi.

Nedovoljna provjera informacija

Jedan od ključnih zaključaka izvješća odnosi se na način na koji tinejdžeri provjeravaju informacije koje pronalaze na internetu. Samo 55% mlađih tinejdžera (12-15 godina) redovito provjerava vjerodostojnost informacija na internetu. U starijoj skupini (16-18 godina), taj postotak blago raste na 61%. Ovi podaci pokazuju da većina tinejdžera još uvijek ne provjerava dovoljno informacije koje konzumira putem digitalnih medija, što može dovesti do širenja lažnih vijesti ili pogrešnog razumijevanja stvarnosti.

Kada je riječ o metodama provjere informacija, tinejdžeri u dobi od 16 do 18 godina najčešće provjeravaju vjerodostojnost informacija u popularnim medijima ili istražuju izvor iz kojeg dolazi određena vijest. S druge strane, mlađa skupina (12-15 godina) češće se oslanja na savjete članova obitelji ili prijatelja prilikom provjere informacija, što ukazuje na manjak autonomnog kritičkog razmišljanja i povjerenja u vlastitu sposobnost procjene.

Zašto mladi nisu dovoljno educirani?

Jedan od razloga zbog kojih mladi nisu dovoljno svjesni rizika na internetu je nedostatak sustavne edukacije o digitalnoj pismenosti. Iako se sve više govori o sigurnosti na internetu, nastavni planovi i programi u školama često zaostaju za brzim razvojem tehnologije. Osim toga, roditelji, koji bi trebali igrati ključnu ulogu u obrazovanju svoje djece o sigurnosti na internetu, često sami nemaju dovoljno znanja ili su nesvjesni opasnosti kojima su njihova djeca izložena.

Što se može učiniti?

Postoje brojne strategije koje se mogu primijeniti kako bi se poboljšala razina digitalne pismenosti i sigurnosti među mladima. Edukacija je ključna – kako u školama, tako i kod kuće. Nastavnici i roditelji moraju biti bolje informirani o rizicima na internetu i naučiti mlade kako prepoznati prijevare, hakiranje i lažne vijesti. Osim toga, potrebno je ulagati u promicanje kritičkog razmišljanja kod mladih, potičući ih da sumnjaju u informacije koje vide online i da ne prihvaćaju sve zdravo za gotovo.

Društvene mreže također bi trebale igrati aktivniju ulogu u zaštiti mladih korisnika. Iako TikTok i YouTube mogu biti korisni izvori informacija, važno je da takve platforme postanu sigurniji prostori s jasnijim smjernicama o tome kako prepoznati i izbjeći internetske prijetnje.