EKSTREMNO desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen pobijedila je u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora, pokazale su izlazne ankete, ali nepredvidivi konačni rezultat ovisit će o izbornim savezima koji će se sklapati prije drugog kruga idućeg tjedna.

RN je osvojio oko 34 posto glasova, pokazale su izlazne ankete Ipsosa, Ifopa, OpinionWaya i Elabea.

To je rezultat koji tu stranku smješta ispred ljevičarskih i centrističkih suparnika, uključujući alijansu Zajedno predsjednika Emmanuela Macrona, čiji je blok osvojio 20.5-23 posto. Ankete su predviđale da će Nova narodna fronta, na brzinu okupljena lijeva koalicija, osvojiti oko 29 posto glasova, što pokazuju i izlazne ankete.

Iz rezultata glasanja, koji su ostvareni uz visoki odaziv, a koji su u skladu s anketama uoči izbora, teško je predvidjeti hoće li antiimigrantsko, euroskeptično Nacionalno okupljanje uspjeti formirati vladu uz proeuropskog Macrona.

Kako će izgledati drugi krug izbora?

Francuzi biraju Parlement français (francuski parlament) na vrlo specifične načine. Parlament se sastoji od dva doma - Sénata (senata) i Assemblée nationalea (narodne skupštine). Sénat se bira posrednim glasovima (zastupnike biraju najviša predstavnička tijela), a predstavlja teritorijalne jedinice la région (regije) i pokrajine te građane Francuske koji žive u prekomorskim posjedima. Regija ima 18, kao i pokrajina (13 se nalazi u europskoj Francuskoj, a 5 su francuski prekomorski posjedi).

Zastupnici se u Assemblée nationale biraju izravno na izborima. Macron je raspustio samo Assemblée nationale te Francuzi u prvom i drugom krugu (7. srpnja) biraju 577 zastupnika po principu da se u svakoj izbornoj jedinici bira jedan zastupnik.

Oni će biti izabrani po jedinstvenom izbornom sustavu, koji primjenjuje jedino Francuska - apsolutno većinskom izbornom sustavu. Iako se teoretski izbori mogu održati u samo jednom krugu, za biranje novog zastupnika uvijek su potrebna dva. Pravila prvog kruga su relativno jednostavna. Pobjednik je onaj kandidat koji osvoji više od 50% glasova uz uvjet da je to najmanje 25% od registriranih glasača u toj izbornoj jedinici.

Kako je natpolovičnu većinu nemoguće ostvariti, mora se ići u drugi krug. Za razliku od drugih demokratskih država, u kojima u drugi krug idu dva kandidata s najviše osvojenih glasova, u apsolutno većinskom izbornom sustavu u drugi krug idu svi koji su osvojili više od 12.5% glasova u prvom krugu.

S obzirom na brojnost stranaka i rascjepkanost izbornog korpusa, u izbornom zakonu čak postoji odredba - ako nijedan od kandidata ne uspije prijeći prag od 12.5%, u drugi krug idu dva kandidata s najviše osvojenih glasova u prvom krugu. Teoretski u drugi krug može ući čak osam kandidata, no u praksi ih bude najčešće tri ili četiri. Mnogi mogu odlučiti povući se i podržati drugog kandidata, zbog čega će rezultat drugog kruga izbora u Francuskoj ovisiti o političkim dogovorima i reakciji glasača.

Kako se ne bi išlo u treći krug, u drugom pobjeđuje kandidat koji dobije najviše glasova - relativna većina. Po tome je drugi krug sličan britanskim parlamentarnim izborima, no Britanci sve rješavaju u jednom krugu.

Brojne mogućnosti za koalicije

Činjenica da pobjeđuje kandidat s relativnom većinom otvara mnoge mogućnosti za principijelne i neprincipijelne koalicije. Srodne političke stranke prisiljene su sklopiti koaliciju prije drugog kruga i istaknuti zajedničkog kandidata kako ne bi pobijedila suprotna politička opcija. Tako apsolutno većinski izborni sustav prije drugog izbornog kruga reducira broj kandidata.

Kako bi se to ostvarilo, izborni zakon omogućava kandidatima da do drugog kruga odustanu od sudjelovanja na izborima, što onda jako mijenja odnos snaga. Najčešće odustane onaj kandidat koji je dobio manji postotak glasova, no nema pravila.