Debakl francuske desnice, Macron odbio ostavku premijera. Le Pen u Orbanovom savezu
DRUGI krug parlamentarnih izbora u Francuskoj donio je velika iznenađenja. Savez lijevih stranaka osvojio je najviše mandata u Nacionalnoj skupštini, a krajnja desnica i Marine Le Pen doživjeli su težak poraz.
Pobjeda ljevice, uvjerljiv poraz krajnje desnice
Ovo su službeni rezultati (Parlament ima 577 mjesta, 289 potrebno je za većinu):
- Nova narodna fronta (NFP) 182 mandata
- Savez za Republiku (Macron) 163 mandata
- Nacionalno okupljanje (RN) 143 mandata
Iako su ankete predviđale pobjedu i najviše mandata za krajnju desnicu, situacija se okrenula u drugom krugu izbora. S obzirom na to da Francuska koristi većinski izborni sustav u 577 okruga, ljevica i centristički savez Emmanuela Macrona dogovorili su da će kandidati sa slabijim rezultatima u prvom krugu odustati kako bi u drugom krugu izolirali krajnju desnicu te kako ne bi međusobno dijelili glasove. Taj se recept pokazao uspješnim pa se čak 216 kandidata ljevice i Macrona povuklo prije drugog kruga.
Iako je Macronov centristički savez osvojio 80 mandata manje, i dalje ima više mandata od krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, koje je doživjelo debakl.
DRUGI krug parlamentarnih izbora u Francuskoj donio je velika iznenađenja. Savez lijevih stranaka osvojio je najviše mandata u Nacionalnoj skupštini, a krajnja desnica i Marine Le Pen doživjeli su težak poraz.
Pobjeda ljevice, uvjerljiv poraz krajnje desnice
Ovo su službeni rezultati (Parlament ima 577 mjesta, 289 potrebno je za većinu):
- Nova narodna fronta (NFP) 182 mandata
- Savez za Republiku (Macron) 163 mandata
- Nacionalno okupljanje (RN) 143 mandata
Iako su ankete predviđale pobjedu i najviše mandata za krajnju desnicu, situacija se okrenula u drugom krugu izboru. S obzirom na to da Francuska koristi većinski izborni sustav u 577 okruga, ljevica i centristički savez Emmanuela Macrona dogovorili su da će kandidati sa slabijim rezultatima u prvom krugu odustati kako bi u drugom krugu izolirali krajnju desnicu te kako ne bi međusobno dijelili glasove. Taj se recept pokazao uspješnim, pa se čak 216 kandidata ljevice i Macrona povuklo prije drugog kruga.
Iako je Macronov centristički savez osvojio 80 mandata manje, i dalje ima više mandata od krajnje desnog Nacionalnog okupljanja koje je doživjelo debakl.
Francuskoj sada predstoje pregovori o sastavljanju nove vlade, koji bi mogli potrajati mjesecima. Jasno je da krajnja desnica neće biti dio nove vlasti, no to ne znači da će se ljevica i Macron lako dogovoriti. Razlike među njima postoje i one nisu male, stoga je veliko pitanje hoće li doći do potrebnog kompromisa, kao i tko će biti novi francuski premijer, nakon što je predsjednik vlade Gabriel Attal, član Macronove stranke Rennaisance, najavio da će podnijeti ostavku.
Jordan Bardella, vođa krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, rekao je da prihvaća svoj dio odgovornosti za jučerašnje rezultate.
Krajnje desno Nacionalno okupljanje Marine Le Pen pridružit će se savezu u Europskom parlamentu, koji predvodi mađarski premijer Viktor Orban, rekao je glasnogovornik mađarske vlade.
Savez Patrioti za Europu osnovali su prije nešto više od tjedan dana vladajući mađarski Fidesz, austrijska Slobodarska stranka i češki ANO.
Kao glavne ciljeve saveza navode ilegalnu imigraciju, kao i prijenos više ovlasti iz Bruxellesa natrag na države članice.
Formalno ju je priznao Europski parlament nakon što su se pridružile i desničarske stranke iz pet drugih zemalja: Belgije, Danske, Nizozemske, Španjolske i Portugala.
Nacionalno okupljanje pobijedilo je na europskim izborima u Francuskoj prošlog mjeseca, što je navelo Macrona da pokrene parlamentarne izbore.
Francuska ljevičarska koalicija, koja je nenadano pobijedila na izvanrednim parlamentarnim izborima održanim u nedjelju u Francuskoj, spremna je u roku od tjedan dana izabrati svojega kandidata za premijera, kao i ostale najviše dužnosnike, objavili su iz te koalicije pod nazivom Nova narodna fronta (NFP), koju čine socijalisti, zeleni, komunisti i Mélenchonova radikalna ljevica - stranka Nepokorena Francuska.
>> Opširnije
Nakon jučerašnjih izbora manji je udio žena u Nacionalnoj skupštini, pokazuje analiza novinske agencije AFP.
Sada je 36% zastupnica, što je pad od 1.3 postotna boda u odnosu na 2022. Rekordna vrijednost još uvijek stoji na 38.8% u 2017.
Od većih blokova, AFP navodi da Nova narodna fronta, koja je osvojila najviše mjesta na izborima, ima najveći postotak žena u svojim redovima u skupštini, 41.7%.
Desničarski republikanci, pak, imaju najmanje s 30.8 posto.
Nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron odbio prihvatiti ostavku premijera Gabriela Attala, stranačkog kolege, "zbog stabilnosti zemlje", a unatoč gubitku većine u parlamentu na jučerašnjim izborima, postavlja se pitanje koliko će dugo Attal biti predsjednik vlade.
>> Opširnije
Olaf Scholz, njemački kancelar, rekao je da mu je laknulo nakon što je vidio rezultate izbora u Francuskoj, prenosi Reuters.
Rekao je kako se nada da će novi zastupnici uspjeti konstruktivno formirati novu koaliciju te da je EU koja dobro funkcionira moguća samo s Francuskom.
Francuski premijer Gabriel Atall danas je namjeravao podnijeti ostavku predsjedniku Emmanuelu Macronu, no na Macronov zahtjev ostat će premijer "zbog stabilnosti zemlje".
>> Opširnije
Francuski novinar Pierre Haski kaže da je Francuska sada u situaciji da je krajnja desnica izgubila, ali nije poražena.
Govoreći za BBC, Haski kaže da je ovo situacija koju nitko nije očekivao te da ljevičarski vođe nikada ne bi pomislili na ove izbore prije mjesec dana, a kamoli na postizanje "relativne pobjede". Ali kaže da je lijeva koalicija sada suočena s velikim pitanjima.
Uspoređujući situaciju s prošlotjednim općim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, on kaže: "Svi su očekivali pobjedu laburista. Postojala je vlada u sjeni, program (manifest) i vođa. Ovdje ne postoji nijedan od ova tri uvjeta za vladanje".
"Među ljevicom su kontradiktorne stranke i lideri", nastavlja. “Bili su u svađi i odjednom su sklopili ovaj savez, koji je bio vrlo učinkovit - ali čelnici imaju različite planove", tvrdi.
Nekima je cilj progurati javne politike te iznjedriti kvalitetnog kandidata za predsjedničke izbore 2027., a nekima je stalo samo do osobnog probitka.
"Jean-Luc Mélenchon je radikalni vođa i igra na duge staze. On želi biti predsjednik 2027., ali drugi lideri znaju da, ako ova koalicija propadne, izgubit će za tri godine", uvjeren je Haski.
Francuski premijer Gabriel Attal danas će ponuditi ostavku predsjedniku Emmanuelu Macronu, nakon što njihov centristički savez nije uspio zadržati većinu nakon parlamentarnih izbora. U Elizejskoj palači je objavio selfie.
Ljevičarski savez koji je pobijedio na francuskim parlamentarnim izborima, Nova narodna fronta (NFP) kaže da želi predložiti kandidata za premijera do kraja tjedna.
>> Opširnije
Sinoć je Jean-Luc Mélenchon, lider Nepokorene Francuske (LFI), proglasio pobjedu za lijevu koaliciju nakon što je koalicija koje je član, Nova narodna fronta (NFP), osvojila najviše mandata u parlamentu, iako joj je nedostaje apsolutna većina.
>> Opširnije
Bivši veleposlanik u Parizu Mirko Galić komentirao je za N1 rezultate izbora u Francuskoj.
>> Opširnije
Na pitanje bi li sljedeći premijer mogao doći iz civilnog društva, a ne iz političke stranke, Marine Tondelier iz Zelenih (dio lijevog saveza) nije odbacila tu ideju, ističući da je civilno društvo odigralo važnu ulogu u blokiranju krajnje desnice.
Kazala je kako bi budući premijer morao imati program usklađen s onim Nove narodne fronte, koji će biti ujedinjujući, temeljen na kompromisu, vještinama i političkom iskustvu.
Francuska je, umjesto očekivanog skretanja udesno, nakon izbora skrenula ulijevo i time spriječila dolazak Nacionalnog okupljanja na vlast, no slijede teški pregovori o formiranju nove vlasti te politička nestabilnost zbog razjedinjenog parlamenta.
>> Opširnije
Nova narodna fronta trebala bi tijekom tjedna predstaviti kandidata za premijera, rekao je jutros Olivier Faure, glavni tajnik francuske Socijalističke stranke, koja je dio pobjedničkog lijevog saveza na ovim izborima.
Zastupnica lijevog saveza (NFP) Mathilde Panot rekla je da čelnik LFI-a, najveće stranke u savezu, "apsolutno nije diskvalificiran" da bude mogući novi francuski premijer. Rekla je da će ljevica predložiti premijera i vladu ovaj tjedan.
Fabrice Leggeri, član krajnje desnog Nacionalnog okupljanja RN-a u Europskom parlamentu, za izborni poraz krivi "republikansku frontu", odnosno udruživanje drugih stranaka kako bi blokirale RN.
Leggeri kaže da je zemlja sada "u mrtvoj točki" u Nacionalnoj skupštini, što, kaže, znači da "izgleda da nijedan premijer ne može biti siguran da će sada upravljati zemljom".
Upitan misli li da bi njegova stranka mogla imati koristi od toga što je zemljom teško upravljati, kaže da "ne možemo biti sretni što Francuska neće napredovati".
A o budućnosti svoje stranke, Leggeri kaže kako vjeruje da "samo Nacionalno okupljanje može riješiti" zabrinutosti građana - za koje kaže da su povezane s gospodarstvom, sigurnošću i migracijom. "Znamo da većina francuskih građana čeka našu pobjedu", kaže.
Jugozapadna regija Francuske imala je ključnu ulogu u sprječavanju krajnje desnice da dobije većinu u parlamentu, izvještava BBC.
Tradicionalno je ova regija bila socijalističko uporište, no posljednjih je godina krajnja desnica porasla, osobito u ruralnim dijelovima.
U prvom krugu parlamentarnih izbora krajnja desnica je dobila čak 35% glasova, no u drugom krugom dogodio se veliki preokret. Teško je reći zašto su se birači promijenili mišljenje i masovno glasali za ljevicu u drugom krugu, ali u regiji sa stotinama tisuća francuskih državljana španjolskog i talijanskog podrijetla, plan krajnje desnice da se osobama s dvojnim državljanstvom zabrani obavljanje određenih poslova vjerojatno je imao poguban utjecaj za ambicije Nacionalnog okupljanja.
Politički analitičar Berto Šalaj i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač komentirali su za HRT rezultate parlamentarnih izbora u Francuskoj, na kojima je pobijedio savez lijevih stranaka (NFP), a krajnja desnica doživjela neočekivani i težak poraz.
>> Opširnije
Danas bi se francuskoj javnosti trebao obratiti i predsjednik Emmanuel Macron. Iako njegov centristički savez nije doživio toliki poraz kako se predviđalo, aktualni premijer iz njegove stranke Gabriel Attal najavio je da će danas dati ostavku. Pred Macronom su sada pregovori s ljevicom oko sastavljanja nove vlade, a oni bi mogli potrajati mjesecima.
Lider lijevog saveza i mogući kandidat za novog premijera,Jean-Luc Melenchon rekao je sinoć nakon pobjede na izborima da bi Francuska trebala priznati palestinsku državu. "Ljevičarska vlada će što prije priznati Palestinu, moramo zaustaviti genocid i strahote koje se događaju u Gazi", poručio je.
Nakon uspjeha ljevice, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima, ali bez dobivanja apsolutne većine, Emmanuel Macron "trebao bi danas službeno pozvati Novu narodnu frontu da mu da ime premijera", rekla je čelnica Zelenih Marine Tondelier, koja je dio lijevog saveza. "To je institucionalna logika”, rekla je.
Kao i prije izbora, naglasila je "da dobar premijer mora umiriti zemlju i ujediniti se u vlastitom taboru te da stoga to sigurno neće biti Jean-Luc Mélenchon".
No naglasila je da novu većinu mora činiti najveća stranka u savezu, Melenchonov LFI.
Španjolski socijalistički premijer Pedro Sanchez izrazio je zadovoljstvo izborima u Francuskoj na kojima je pobijedila lijeva fronta.
"Ovog su tjedna dvije najveće zemlje (UK, op. a.) u Europi izabrale isti put koji je prije godinu dana odabrala Španjolska: odbacivanje ekstremne desnice i odlučno opredjeljenje za socijalnu ljevicu koja probleme ljudi rješava ozbiljnim i hrabrim politikama", napisao je Sanchez na X-u.
Čestitku Novoj narodnoj fronti uputila je i nedavno novoizabrana predsjednica Meksika, ljevičarka Claudia Sheinbaum. "Čestitamo dan demokracije u Francuskoj i pobjedu Nove narodne fronte. Organizacija, jedinstvo i nada pobijedili su strah", poručila je.
Javio se i američki senator, demokratski socijalist Bernie Sanders. "Evo jednostavne činjenice, ako političari stanu uz radničke obitelji, radničke obitelji će stati uz vas. Kako se pokazalo, snižavanje dobi za odlazak u mirovinu i povećanje minimalne plaće vrlo su popularni. Čestitam francuskoj ljevici što se uhvatila ukoštac s desničarskim ekstremizmom i pobijedila", napisao je Sanders na X-u.
Mapa izbora u prilogu zorno pokazuje kako se situacija preokrenula u drugom krugu izbora. Tome je najviše kumovalo već spomenuto odustajanje više od 200 kandidata ljevice i Macronovog saveza, kako bi spriječili raslojavanje glasova te osigurali da krajnja desnica ne osvoji najviše mandata.
Smeđa boja predstavlja Nacionalno okupljanje, žuta Macronov centristički savez, a crvena ljevičarsku Novu narodnu frontu.
Kao što je poznato, brojni kandidati ljevice ili Macronovog saveza povukli su se u drugom krugu izbora kako bi zaustavili krajnje desno Nacionalno okupljanje da osvoji najviše mjesta u parlamentu, a jedan od njih je Noé Gauchard, iz ljevičarskog saveza Nova narodna fronta.
Gauchard je rekao da njegova protivnica - bivša premijerka Élisabeth Borne, "nikada ne bi pobijedila" da on nije odustao.
Gauchard, čija je koalicija osvojila najviše mjesta u drugom krugu izbora, sretan je zbog pobjede ljevice “Svatko kome je stalo do vladavine prava i ljudskih prava mogao je ponovno disati nakon tjedana tjeskobe”, kaže.
Upitan o budućnosti krajnje desnice u Francuskoj, Gauchard kaže: "Danas ne možemo reći da smo je zaustavili... ali još uvijek je možemo zaustaviti ako ćemo vladati kako treba".
Najvjerojatniji ishod izbora je djelomična blokada vlasti, bez "brzog rješenja" u nadolazećim danima, prema ekonomistu i profesoru međunarodnog prava Arminu Steinbachu s poslovne škole u Parizu.
"Francuska nema političku kulturu sklapanja koalicija i kompromisa, kao Njemačka ili Italija. Predviđam krizu", rekao je. Francuska zaista nema tradiciju sklapanja koalicija, s obzirom na to da je godinama sastav parlamenta podrazumijevao jednu stranku ili grupaciju kao vodeću i onu s najviše mandata, dok je ostatak činio oporbu. Ovaj put nijedna opcija samostalno nema većinu.
Steinbach kaže da postoje dvije opcije, prva je vladu na čelu s ljevičarskim premijerom, koja vodi do "kohabitacije", u kojoj predsjednik i premijer dolaze iz suparničkih tabora. Sugerira da bi NFP mogao predložiti umjerenog ljevičarskog kandidata poput prilično nepopularnog bivšeg predsjednika Françoisa Hollandea.
"Mnogo ovisi o tome hoće li NFP ostati ujedinjen i hoće li se raspasti u unutarstranačkim sukobima kao prije nekoliko godina", kazao je..
Drugi scenarij mogao bi biti da Macronov centristički savez i republikanci formiraju koalicijsku manjinsku vladu.
"To bi bilo vrlo nepopularno i moglo bi izazvati prosvjede jer je jasno da je Macron izgubio izbore", zaključuje Steinbach.
Predsjednik Emmanuel Macron prema ustavu može imenovati koga god želi za sljedećeg premijera, ali u praksi mora izabrati nekoga tko je prihvatljiv parlamentu, a to je obično čelnik stranke ili grupacije s najviše mandata.
Jean-Luc Mélenchon, vođa najveće stranke (LFI) u ljevičarskom bloku NFP koji je pobijedio na izborima, kaže da premijer Gabriel Attal "mora otići" i da je francuska ljevica "spremna vladati".
Ali nije jasno tko bi bio kandidat ljevičarskog saveza za premijera, s obzirom na to da je Mélenchon figura koja izaziva podjele čak i unutar vlastite stranke. Melenchon je također bio vrlo kritičan prema NATO-u i politici prema Ukrajini, što je u velikoj suprotnosti s Macronovim stavovima.
LFI-ova zastupnica Clementine Autain pozvala je ljevičarski savez da se okupi kako bi odlučili o prikladnom kandidatu za premijera. Savez, "u svoj svojoj raznolikosti", treba "odlučiti o točki ravnoteže kako bi mogla vladati", rekla je, dodajući da ni bivši socijalistički predsjednik François Hollande ni Mélenchon to nisu u stanju.
Čelnik Socijalističke stranke (PS) Olivier Faure pozvao je na "demokraciju" unutar lijevog saveza kako bi mogli raditi zajedno. "Da bismo zajedno išli naprijed, potrebna nam je demokracija u našim redovima", rekao je.
"U Parizu oduševljenje, u Moskvi razočaranje, u Kijevu olakšanje. Dovoljno da budemo sretni u Varšavi", tako je francuske izbore komentirao poljski premijer Donald Tusk na X-u. Podsjetimo, krajnje desno Nacionalno okupljanje bilo je skeptično oko nastavka pružanja vojne pomoći Ukrajini, a neki su ih optuživali i za otvoreno proruske stavove.
Bivši predsjednik François Hollande vratio se u parlament, izabran u svojoj izbornoj jedinici Corrèze kao dio ljevičarskog NFP saveza s 43% glasova.
Bivši socijalist pobijedio je krajnje desničarskog kandidata Maïteya Pougeta, kao i desničarskog republikanskog zastupnika u odlasku Francisa Duboisa, koji se odbio povući iz utrke unatoč tome što je bio treći u prvom krugu.
Hollande, koji je napustio dužnost 2017. s rekordnom razinom nepopularnosti, iznenadio je zemlju i svoju bivšu stranku objavom svoje kandidature prije tri tjedna.
Govoreći nakon izbora, Hollande je rekao da je rezultat "dao zadovoljstvo jer smo osigurali da krajnja desnica bude manjina u Nacionalnoj skupštini, ali i veliku odgovornost prema francuskom narodu".
Lider saveza ljevice Jean-Luc Mélenchon rekao je da Macron "mora pozvati Novi narodni front da vlada". "Volja naroda mora se strogo poštovati", rekao je.
Raphael Glucksmann iz Socijalističke stranke, koja je dio lijeve fronte, pozvao je svoje partnere u savezu da se ponašaju kao "odrasli". "Mi smo u prednosti, ali smo u podijeljenom parlamentu", rekao je. "Morat ćemo razgovarati, raspravljati, uključiti se u dijalog", kazao je, najavivši pregovore s centrističkim savezom predsjednika Emmanuela Macrona.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nalazi se u "neodrživoj" situaciji, rekla je Marine Le Pen iz francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje (RN), nakon što je ljevičarski savez neočekivano na izborima osvojio najviše mandata u parlamentu.
Marine Le Pen , koja se namjerava kandidirati za predsjednicu 2027., rekla je da će se uspon njezine stranke na vlast nastaviti. Rekla je: "Plima raste. Ovaj put nije porasla dovoljno visoko, ali nastavlja rasti i naša je pobjeda samo odgođena."
Čelnik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella nazvao je suradnju između ljevice i Macrona protiv RN-a "sramotnim savezom" koji će paralizirati Francusku.
S obzirom na novu raspodjelu mandata u francuskom parlamentu, postavlja se pitanje tko će činiti novu većinu. Očekuje se da će Macron ući u koaliciju s ljevicom koju predvodi kontroverzni Jean Luc-Melenchon, spominjan kao kandidat za novog premijera. No pregovori neće biti lagani s obzirom na velike razlike između ta dva bloka, stoga je moguće da Macron predloži i novog premijera iz svoje stranke.
Francuski premijer Gabriel Attal najavio je jučer navečer svoju ostavku nakon što centristički tabor nije uspio zadržati većinu.
Attal, član stranke Renesansa predsjednika Emmanuela Macrona, rekao je da Macronov izborni savez Ensemble nema većinu za upravljanje te da će svoju ostavku podnijeti u ponedjeljak ujutro.
Macron može zatražiti od Attala i vlade da privremeno ostanu na dužnosti dok se ne stvori većina za novu vladu.
Birači u Francuskoj ponovno su se mobilizirali kako bi spriječili dolazak Marine Le Pen i njezine krajnje desnice na vlast. Što sada?
>> Opširnije
Mnogi francuski saveznici odahnuli su jer je najgore izbjegnuto nakon što krajnje desna stranka Marine Le Pen nije uspjela pobijediti na prijevremenim izborima.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
