MJESTO predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata preuzeo je 1. srpnja Darije Hanzalek.

Naslijedio je Krešimira Severa, koji je s te čelne pozicije otišao nakon 25 godina. O položaju radnika u našoj zemlji, planovima za četverogodišnji mandat i izazovima koji ga čekaju govorio je za HRT.

Do imenovanja čelnikom NHS-a Hanzalek je vodio Sindikat grafičara i medija. Zanimljivo je, ističe, da je riječ o najstarijoj sindikalnoj organizaciji u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, osnovanoj 1870. Na osnivačkoj skupštini bio je i August Šenoa, a prvi predsjednik bio je mladi tipograf Dragutin Kale. Samo dvije godine kasnije proveli su prvi štrajk kojim su se radnici u zagrebačkim tiskarama borili za svoja prava.

"U revoluciju se ne ide punog želuca"

Nezavisni hrvatski sindikati uređena su sindikalna središnjica u kojoj je 50 sindikata s oko 80 tisuća radnika. Stanje je dobro, struktura čvrsta i nakon promjene čelne osobe nastavit će se raditi u istom smjeru, s istim ciljem - čuvati interese radnika u Hrvatskoj.

"Položaj radnika u Hrvatskoj vjerojatno je bolji nego u nekim prošlim godinama, ali očekivanja radnika s pravom su veća. Moramo se uspoređivati s Europskom unijom i u tom smislu - možda smo napredovali, ali i ljestvica se podignula, moramo je pratiti. Sindikalne akcije poput velikih prvosvibanjskih prosvjeda više nemaju smisla i to je dobro jer, kako se kaže - u revoluciju se ne ide punog želuca", kaže Hanzalek i dodaje da se sindikalna borba odvija svakodnevno.

"Najveći izazovi su podizanje plaća i zaustavljanje odlaska radnika u inozemstvo"

"Veće plaće u razvijenijim europskim zemljama poput magneta privlače naše radnike i tome bi trebalo stati na kraj. Plaće bi trebale pratiti i rast produktivnosti, a ne samo inflaciju. Rast minimalne plaće iznimno je dobar, ali niže i srednje plaće ne povećavaju se dovoljno. Dvije trećine radnika i dalje imaju primanja niža od prosječne hrvatske plaće, koja iznosi 1323 eura i to nije dobro", smatra predsjednik NHS-a.

"Imamo i velike demografske izazove. Moramo spriječiti takozvanu utrku prema dnu - naši poslodavci ne plaćaju dovoljno domaće radnike, na njihova mjesta dolaze strani radnici i razina plaće za određena radna mjesta pada. Istovremeno radnici iz Hrvatske odlaze u inozemstvo i rade na lošim poslovima", dodaje.

"Za nas će biti pogubno ako nastavimo obrazovati ljude koji će liječiti ili graditi u drugim zemljama", kaže Hanzalek.

Smatra da bi trebalo pokrenuti organiziranu stanogradnju kako bi mladi te mlade obitelji mogle kupovati te stanove. Potrebne su nam i duboke i dugoročne promjene u poticanju nataliteta i osiguravanju dobrog standarda za mlade.

"Mlade bi trebalo pripremati za tržište rada i razmišljamo kako ih poučiti abecedi rada. Prije prvog zapošljavanja bilo bi dobro da nauče svojevrsnu abecedu radnih odnosa, da znaju koja su im prava, ali i obveze", naglašava Hanzalek.