Francuska ukida feudalizam
FEUDALNI sustav razvio se tijekom srednjeg vijeka i proširio na područje cijele Europe. U takvom su sustavu najbogatiji plemići davali zemlju svojim vazalima. Vazal bi bio dužan plaćati porez svom feudalnom gospodaru, a gospodar je imao obavezu štititi svojeg vazala. Takav sustav održao se sve do ranog novog vijeka, a u 19. stoljeću polako je ukinut. Prva zemlja koja je to napravila bila je, naravno, Francuska, koja je odbacila mnoge aspekte "starog režima" usred perioda Francuske revolucije.
Propast starog sustava
Feudalizam u Francuskoj na kraju 18. stoljeća već je djelomice bio mrtav. Mnogi Francuzi u gradovima prestali su se baviti zemljom i poljoprivredom te počeli zarađivati od obrta i prvih tvornica. Za takve je feudalizam bio beskoristan, a njima je isto tako smetao režim u kojem nemaju nikakvu političku moć samo zbog svojeg porijekla.
14. srpnja pao je zatvor Bastille i bilo je jasno da će ovaj ustanak potrajati. U Parizu su zapaljene aristokratske vile, raskošna imanja bogatih plemića, a opljačkane su i crkve. Ljudi su osjećali veliki prijezir prema svemu što je bilo povezano s kraljem ili Crkvom jer su plemići i svećenici uživali u gozbama, dok narod nije imao što jesti.
Revolucionari su napravili svoj parlament i proglasili se političkim tijelom koje nadilazi kraljevu riječ. Njihova popularnost davala im je dodatan legitimitet, a kralj nije znao što da radi s njima, osim da im zabrani sastanke u državnim institucijama. Ovi su to zaobišli tako da su jednostavno pronašli drugu zgradu u kojoj su mogli donositi odluke.
4. kolovoza 1789. objavili su da službeno ukidaju feudalni sustav u Francuskoj. Crkvi su oduzete feudalne povlastice i smanjeni su joj prihodi. Plemići nisu više mogli zadržati kmetove na svom posjedu i oni su legalno mogli pokupiti svoje stvari i preseliti se u grad. Sudstvo je također reorganizirano te su se novi sudci birali po stručnosti, a ne po porijeklu. Sveukupno devetnaest stavaka izrecitirano je u prostorijama gdje se okupio parlament.
Početak novog vremena
Francuska revolucija potrajala je još deset godina. U državi je vladao toliki kaos da mnoge od ovih odluka nisu bile implementirane. Ipak, kada je uzde preuzeo Napoleon, nastavio je ukidati feudalne povlastice plemićima i Crkvi. Strane novine pisale su kako će Francuska propasti jer je feudalizam značio stabilnost, a u Francuskoj je vlada anarhija.
Međutim, Francuska nije propala. Dapače, porazila je vanjske neprijatelje u gotovo svakoj bitci sve do Napoleonove ekspedicije u Rusiju. Sustav je zamijenjen protokapitalističkim te je izdan zakonik koji je vrijedio jednako za svakoga. Izradio ga je sam Napoleon uzorivši se na stare galske zakone, no zakone koji se tiču zemlje i feuda je izbacio.
Premda je Francuska monarhija restaurirana, a Napoleon protjeran, povratak feudalizma nije se dogodio. Francusku su uskoro popratile i ostale zemlje Europe te ukinute stari sustav. U revolucijama 1848. godine mnogi će pobunjenici tražiti ukidanje feudalizma. U to vrijeme ban Jelačić ukinut će stari sustav u Hrvatskoj.
Njemačke zemlje ukinule su ga neposredno prije 1848., kao i Španjolska, a do 1850. godine ukinut je u većini Zapadne i Srednje Europe. Rusija će, kao i uvijek, malo kasniti za ostatkom Europe te stari sustav ukinuti tek 1861. godine. Kina ga je ukinula tek u 20. stoljeću.
S ukinućem feudalizma dolazi novo doba. Počinju se organizirati prve političke stranke, pojavljuju se mediji kao relevantan politički faktor, kao i javno mnijenje. U vremenu prije Francuske revolucije kraljevi su radili što su htjeli, u 19. stoljeću to više nije bilo moguće. Feudalizam nije bio samo ekonomski sustav već općedruštveni. Njemu više nije bilo mjesta u svijetu nakon Francuske revolucije.