GÖBEKLI Tepe u Turskoj jedno je od najveličanstvenijih arheoloških nalazišta. Radi se o svetištu iz kamenog doba, od prije više od 10.000 godina. Stručnjaci su sada ustanovili da bi rezbarija na zidu kompleksa mogla biti najstariji poznati kalendar putem kojeg se pratila smjena godišnjih doba.

Za sada nije poznato koje je sve funkcije imao Göbekli Tepe u drevnoj neolitičkoj zajednici. Najvjerojatnije su ga podigli lovci-sakupljači kao prvo trajno svetište na svijetu. Najnovija otkrića ukazuju na to da se, barem u nekom periodu, koristio i za promatranje noćnog neba, piše Science Alert.

Stup lešinara

U tom smislu je posebno interesantan takozvani Stup lešinara, na kojem je usred stiliziranih šara ugraviran lik ptice. Prethodno istraživanje, koje je vodio kemijski inženjer Martin Sweatmand sa Sveučilišta Edinburgh, pokazalo je da bi figure na stupu mogle predstavljati zviježđa, a druge rezbarije udar kometa od prije nekih 13.000 godina, odnosno događaj prije izgradnje spomenika. 

Spomenuti udar kometa se podudara s početkom mini ledenog doba (mlađeg drijasa), ali i periodom kada se stanovništvo sve više okretalo poljoprivredi; što je pak dovelo do neolitske revolucije.

Drevni kalendar 

Sweatman je sada napravio korak dalje u analizi simbola pronađenih na kompleksu. Smatra da bi oznake na stupovima u obliku slova V mogle predstavljati dane, a rezbarije druge kozmičke događaje. 

Naime, Sweatman je brojio i proučavao sve oznake u obliku slova V i ustanovio da, ako one predstavljaju jedan dan, jedan stup prikazuje godinu s 365 dana, koja se sastoji od 12 lunarnih mjeseci i 11 dodatnih dana koji čine solarnu godinu. 

Ptica grabljivica na Stupu lešinara ima simbol V oko vrata. Prema Sweatmanovoj analizi, ta bi ptica mogla predstavljati zviježđe povezano s ljetnim solsticijem, odnosno simbol V na ptici možda prikazuje sam solsticij. 

Druge figure na stupovima također imaju oznaku V na vratu, kao i kipovi i figure pronađeni na drugim mjestima. Ti bi simboli, smatra Sweatman, također mogli biti povezani s prolaskom i bilježenjem vremena. 

Kritike arheologa

Sweatman je tijekom prijašnjeg istraživanja pronašao poveznice između životinjskih figura na stupovima i precesije Zemlje, odnosno promjene orijentacije Zemljine osi rotacije. Nadalje, dva stupca u Göbekli Tepeu možda prikazuju godišnju kišu meteora Taurida, iz koje je možda i došao komet iz mlađeg drijasa.

Treba napomenuti da su arheolozi koji su provodili terenska istraživanja u Göbekli Tepeu osporili Sweatmanovo prethodno istraživanje te postoji mogućnost da se takva situacija ponovno dogodi. Kako god, njegove teorije privlače pažnju i zasigurno potiču daljnja istraživanja. 

"Izgleda da su stanovnici Göbekli Tepea pažljivo promatrali nebo, što je i za očekivati s obzirom na to da je njihov svijet u jednom trenutku opustošio komet. Možda je taj događaj potaknuo lovce-sakupljače da se zbog hladnije klime okrenu poljoprivredi", kazao je Sweatman.