VOJNI analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Robert Barić analizirao je za N1 ukrajinsku ofenzivu na ruski teritorij.

Prije nešto više od tjedan dana, ukrajinske su snage prodrle u regiju Kursk i ostavile Ruse bez odgovora, potpuno iznenađene. 

"Zauzeto je između 500 i 1000 kilometara, ali teško je reći jer nema jasne linije bojišta. I to je namjerno urađeno. Može se reći da je dužina oko 60 kilometara, a dubina do 20 kilometara. Riječ je o ukrajinskom manevarskom ratovanju. I operacija se nastavlja", kaže Barić.

"Rizična operacija koja neće donijeti trenutni preokret, ali može u idućim mjesecima"

"Ruska propaganda je da ne postoje jasni ciljevi, da operacija nema smisla, da je to ofenziva koja će propasti… Ovo je rizična operacija koja neće donijeti trenutni preokret, ali u mjesecima koji dolaze može utjecati posredno na cijeli rat. Nije to velika operacija, prema posljednjim podacima, angažirano je oko sedam brigada ili pet do deset tisuća jako dobro pripremljenih vojnika. Dakle, operacija ima strateški cilj", dodao je.

Na samom početku operacije Rusija je pokušala odgovoriti 7. kolovoza, ali bezuspješno.

"Uništena su im brojna vozila, a riječ je o samo jednoj koloni koja je desetkovana. Ukrajinci su se dobro pripremili jer su napokon mogli izvesti takvu operaciju. Ali treba gledati širu sliku, a to je politika Washingtona. Nije se znalo što bi, pomoć je dolazila u komadićima, s brojnim ograničenjima, kao da se američko oružje ne smije koristiti u Rusiji. I ruska strana je to shvatila, zato se doslovno ispraznila cijela sjeverna granica s Ukrajinom i 90 posto kopnene vojske je u Ukrajini. Praktički ništa nije ostavljeno za obranu teritorija. Ukrajinci su to vidjeli i pripremali se, no prepreka je i dalje bila američka politika, koja strahuje od nuklearne eskalacije", tvrdi Barić.

Tvrdi Barić i da je to sve bilo pretjerivanje s američke strane. "Kad je dopušteno korištenje oružja na ruskom teritoriju, odmah su krenuli i time pokazali nekoliko stvari. Nastavili su nanositi gubitke Rusima, uz povoljnije uvjete. Što ne prolazi idealno tamo gdje su Rusi postavljeni. Ali oni nisu tamo gdje se trenutačno odvija ofenziva", govori.

"Patit će i ruska ekonomija"

Osim osvajanja teritorija, Ukrajinci su zarobili brojne ruske vojnike.

"Otprilike ih je zarobljeno oko 2000 i za njih će se tražiti razmjena. Rusija već dogovara tu razmjenu jer je zarobljeno mnogo FSB-ovaca, koji su bili angažirani za čuvanje granice. Ukrajinci su u tome vidjeli fantastičan cilj za udar. A drugi cilj je pokazati da je Rusija ranjiva na cijeloj sjevernoj granici s Ukrajinom, ne samo kod Kurska. Stoga, Putin će morati poslati dodatne snage, što znači povlačenje dijela snaga iz Ukrajine", tvrdi Barić

Kaže da je opća mobilizacija realna jer dobrovoljno novačenje je u ovom periodu ispunilo samo trećinu plana. "Čak i ako mobilizirate sve one koji vam trebaju, to traje godinu dana, a strah je da bi mogla patiti ruska ekonomija, koja si i ovo već teško može priuštiti", objašnjava.

Prednost ofenzive nije samo stvoriti Rusima probleme s ljudstvom ili pokazati ranjivosti, velika stvar je što su Ukrajinci uzeli mnogo ruske opreme. "I vratili su se mobilnom ratovanju. Protivnik nema vremena jer ne zauzima se teritorij, cilj je uništiti protivnika, oslabiti ga i krenuti dalje", pojasnio je Barić. Ruse dodatno treba zabrinuti činjenica da su Ukrajinci imali toliko detaljnih i provjerenih informacija, bez kojih ofenziva ne bi uspjela na ovaj način.

Barić: Putin će morati povući dio vojnika iz Ukrajine da bi obranio Kursk

Ovako dugotrajno ratovanje, koje nije bilo očekivano 2022., dovest će do toga da bi s krajem 2025. mogle biti iscrpljene sve zalihe vojne opreme koje su ostale nakon raspada SSSR-a. Što onda možemo očekivati u ovom ratu općenito?

"Primarne su tri osi ruskog napada, kod Časiv Jara, Torecka i prema Pokrovsku. Rusi svakako žele doći do Pokrovska, koji je ključna komunikacijska točka. Rusi napreduju zbog pogreške koju su Ukrajinci napravili 2023. Problem je, za što? U najgorem slučaju, granica će se vratiti na ono gdje je bila u jesen 2022. Što poslije? Neka Putin i osvoji Pokrovsk, što ovim tempom može biti moguće najranije u listopadu. Morat će stati ako želi osigurati sjevernu granicu s Ukrajinom.

Ova taktika kojom se koriste već neko vrijeme je dobivanje na vremenu, čekanje američkih predsjedničkih izbora. Ali, tamo se za njih događaju nepovoljne stvari jer Kamala Harris vodi po anketama i to nije više na razini statističke pogreške. Putin je računao na Donalda Trumpa, a to se polako raspada. Uz to, Ukrajinci su pokazali da ne ovise toliko o Amerikancima kao što se vjerovalo", objasnio je Barić.

"Nuklearno oružje? Prazne prijetnje"

Ističe i da su Rusi šokirani, ovako nešto nisu očekivali od Ukrajinaca, ali unutarnji revolt građana još uvijek ne dolaze u obzir.

"Represivni aparat je još presnažan, ali cijena ratovanja se sve više može vidjeti u Rusiji. Cijene hrane u Rusiji bi mogle skočiti za 40 posto. Tako nešto neće odmah oboriti Putina, ali polako se stvara nezadovoljstvo. Riječ je o procesu, kao što su ekonomske sankcije proces. Zato se pokušava prijetiti nuklearnim oružjem, kao 2022. i 2023. No, to su prazne prijetnje", tvrdi.

Kaže da je operacija na ruskom teritoriju rizična i bez obzira na što se zasad isplatila, može se obiti o glavu Ukrajincima.

"Vrijeme će pokazati, ukrajinski cilj bio je izvesti operaciju uz što manje gubitaka i zasad to ide u tom smjeru. Jer, Putin ima imidž strongmana i pokušat će sve da ga obrani, uslijedit će reakcija. Ne može si dopustiti ništa ne napraviti, a istovremeno želi osvojiti što više ukrajinskog teritorija. Vidjet ćemo već ove jeseni što će se događati", zaključio je Robert Barić.