MUNJEVIT ukrajinski upad u rusku regiju Kursk mogao bi značajno utjecati na odnose Ukrajine i Sjedinjenih Država, piše BBC. Američki dužnosnici i dalje pokušavaju procijeniti kako bi upad mogao preoblikovati političku i vojnu dinamiku rata, ali i implikacije koje će imati na stavove Washingtona o tome kako Ukrajina može koristiti oružje koje isporučuje Amerika.

Upad nije iznenadio samo Ruse nego i Zapad

Zapanjujući napad, koji je iznenadio i ruske i zapadne čelnike, stavio je u prvi plan jednu od ključnih dilema za obranu Ukrajine koju Zapad svesrdno podržava. Naime, američki predsjednik Biden dosljedno je pokušavao pomoći Kijevu da odbije rusku invaziju, ali u isto vrijeme htio je umanjiti opasnost od dramatične eskalacije odnosa SAD-a i Rusije.

S obzirom na to da je ruski predsjednik Vladimir Putin od početka pokušavao prikazati sukob kao rat između Rusije i Zapada, Biden je nastojao postaviti jasna ograničenja kako bi ublažio taj narativ i spriječio eskalaciju.

Upad u Kursk nameće hitna pitanja Bijeloj kući

No ukrajinski napad na Kursk, najveći upad strane vojske u Rusiju od Drugog svjetskog rata, po mišljenju vojnih analitičara nametnuo je nekoliko hitnih pitanja za Bijelu kuću.

Mijenja li upad ograničenja koja je Washington postavio Ukrajini o korištenju američkog oružja? Postoji li rizik od prelaska tzv. ruskih crvenih linija zbog uplitanja Zapada u rat? Ako ne postoji, je li predsjednik Zelenski pokazao Washingtonu da je Putin definitivno blefer?

Unatoč rizicima i neizvjesnosti, dio dužnosnika u Washingtonu impresioniran je potezom Zelenskog. BBC je pregledao komentare američkih dužnosnika u zadnjih desetak dana, koliko traje ukrajinska ofenziva, te sažeo američku poziciju.

"Washington nema ništa s tim"

Kao prvo, Bidenova administracija inzistira na tome da je Ukrajina nije unaprijed upozorila na napad. Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da Washington "nema ništa s tim".

Što se tiče upotrebe američkog oružja, Bijela kuća, Pentagon i State Department neće službeno potvrditi koristi li se ono u Kursku, ali BBC navodi da je to vrlo izgledno s obzirom na ukrajinsku ovisnost o oružju SAD-a i drugih saveznika iz NATO-a.

Vladislav Seleznjov, bivši glasnogovornik glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga, rekao je za Glas Amerike da su američki višecijevni raketni bacači Himars bili ključni za ukrajinsku ofenzivu.

U Rusiji se smije koristiti američko oružje, ali...

Odobrenje SAD-a za upotrebu oružja za upad u Kursk svakako je implicitno dano. Glasnogovornik Pentagona Patrick Ryder rekao je ovaj tjedan: "Procjenjujemo da su unutar granica politike koju smo postavili. Te se politike nisu promijenile jer se posebno odnose na korištenje američkog oružja."

Američki dužnosnici kažu da je napad "u skladu sa stavom SAD-a od samog početka", koji glasi: "Ukrajina se može obraniti od napada koji dolaze preko granice. No uz jednu bitnu ogradu."

"Ponavljam, ne podržavamo dalekometne napade na Rusiju", rekla je glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh.

Amerika je u početku odbijala slati napredno oružje. Svaki put se predomislila

SAD je najveći pojedinačni dobavljač oružja Ukrajini. Ta činjenica čini odnos s Amerikom itekako važnim za Ukrajinu. Upravo prošli tjedan Pentagon je odobrio svoju 63. tranšu opreme u tri godine, uključujući rakete Stinger i topničke granate.

Ali od početka ruske invazije pristup predsjednika Bidena karakteriziralo je odbijanje slanja naprednijeg oružja - uključujući Himarse, obrambene sustave Patriot i borbene zrakoplove F-16. Oko svakog tog sustava Biden se s vremenom predomislio i odobrio slanje.

Isto vrijedi i za politiku Bijele kuće prema ukrajinskim napadima na ruski teritorij. Mjesecima je predsjednik Zelenski molio za dopuštenje za napad na vojne ciljeve u Rusiji s kojih se napada Ukrajinu.

Što je s udarima na Rusiju iz Ukrajine?

U svibnju je Biden konačno odobrio upotrebu američkog oružja za napade preko granice u Rusiji, ali samo u ograničenom dometu iz regije Harkiv - koja je bila pod ruskim napadom. Bijela kuća opisala je dopuštene akcije Ukrajine kao "mjere protuudara".

"Dopušteno im je koristiti takve udare u blizini granice kada se ruske vojne mete koriste s druge strane granice za napad na određene ciljeve u Ukrajini", rekao je Biden u lipnju. "Ne odobravamo udare 300 kilometara u Rusiju i ne odobravamo napade na Moskvu, na Kremlj", dodao je.

Zelenski uporno moli Ameriku da "odveže ruke" Ukrajini

Nekoliko tjedana kasnije ta ista dozvola proširena je na bilo koju točku duž granice gdje su se ruske snage spremale napasti Ukrajinu.

Od tada je Zelenski, zajedno s nekim europskim saveznicima i demokratima u Washingtonu, apelirao na SAD da dodatno "odveže ruke" Ukrajini.

Točnije, ukrajinski čelnik želi dozvolu za korištenje američkih projektila ATACMS za napade duboko u Rusiju kako bi uništio lokacije za lansiranje bespilotnih letjelica ili raketa. Washington je to odbio.

Zlokobne Putinove prijetnje

Nad svim takvim odlukama zlokobno lebde upozorenja predsjednika Putina, koji je prethodno zaprijetio da će upotrijebiti "sva raspoloživa sredstva" ako teritorijalni integritet Rusije bude ugrožen. Treba podsjetiti i na njegovo neumorno zveckanje nuklearnim oružjem bude li smatrao da Zapad preko ukrajinskog rata Rusiji predstavlja prijetnju koju ne može tolerirati.

U konačnici, stav predsjednika Bidena mogao bi se sažeti na sljedeći način: Ukrajina može odlučiti kako će se najbolje braniti korištenjem američkog oružja, uključujući udare preko granice, ali unutar vrlo jasnih ograničenja, u što spada i nekorištenje projektila dugog dometa.

Riječi koje je upotrijebio u lipnju sugerirale su da su ograničenja Ukrajine "u blizini granice".

Nova dilema pred Bidenom

Ofenziva Kursk odvela je Bidenovu dilemu na neočekivan teritorij - doslovno i figurativno. Upad Ukrajine je prekogranični kopneni napad, u koji je navodno uključeno između 5000 i 12.000 vojnika. Neki nepotvrđeni izvještaji sugeriraju da su ukrajinske snage napredovale do 30 km u Rusiju.

Kijev je, podsjetimo, prije nekoliko dana rekao da ukrajinske snage kontroliraju 1000 kvadratnih kilometara ruskog teritorija, uključujući više od 70 sela i gradova, te da su zarobile stotine ratnih zarobljenika. Ruski dužnosnici rekli su da je oko 132.000 ljudi evakuirano iz svojih domova, a planira se evakuacija još nekoliko desetaka tisuća civila.

S obzirom na to da američki dužnosnici još uvijek oklijevaju javno iznositi bilo kakve detalje, čini se da i dalje pokušavaju shvatiti što upad u Kursk znači za stanje na bojnom polju, budućnost rata, ali i za Putinove kalkulacije.

Ako je Zelenski bio frustriran preopreznim ili sporim donošenjem odluka predsjednika Bidena oko odobrenja za korištenje oružja, možda mu pokušava pokazati da može izvršiti pritisak i na njega, baš kao i Vladimira Putina. To je prilično smjelo kockanje, zaključuje BBC u analizi.