STRANKE i nezavisni kandidati čije su liste sudjelovale na lipanjskim izborima za Europski parlament ukupno su na promidžbu potrošili 1.4 milijuna eura, pokazuje nadzor Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji u financiranju izborne promidžbe nije našao većih nepravilnosti.

Potrošilo se manje nego prije pet godina, no treba imati na umu da su se 2019. za mjesto u Europskom parlamentu natjecale 33 kandidacijske liste, osam više nego ove godine, kada ih je bilo 25, a izborni su sudionici, preračunato, tada potrošili oko 2.2 milijuna eura.

Na medijsko oglašavanje 308 tisuća eura

U odnosu na nadzor od prije pet godina, DIP-ov je ovogodišnji nadzor detaljniji, uz ostalo, u njemu se vidi koliko su stranke, odnosno koalicije i nezavisni kandidati, potrošili na medijsko oglašavanje, a koliko na oglašavanje na društvenim mrežama.

Na medijsko, odnosno oglašavanje na radiju, televiziji, portalima i u novinama, 25 listi i 300 kandidata potrošeno je 308 tisuća eura, što je 22 posto ukupnih izbornih troškova.

Kandidati su se najviše predstavljali na radiju (35.6 posto), pa na portalima (32.7) i televiziji (29 posto), a najmanje u novinama (2.6 posto) za što je potrošeno niti osam tisuća eura. Za oglašavanje na radiju potrošeno je 110 tisuća eura, za ono na portalima 100 tisuća, a za televizijsko oglašavanje 90 tisuća eura.  

 Na društvene mreže 218 tisuća eura

Na oglašavanje na društvenim mrežama stranke, koalicije i nezavisni kandidati su potrošili 218 tisuća eura, što čini 15.6 posto njihovih ukupnih troškova.

DIP-ov nadzor je otkrio niz zanimljivosti, primjerice, da neki izborni sudionici, poput Ričarda nezavisnog i Umirovljenika zajedno, nisu imali ni primitaka ni troškova za promidžbu.

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) nije pak trošila na oglašavanje na društvenim mrežama, a Republika na medijsko oglašavanje.

Na društvenim mrežama malo se oglašavala i stranka Pravo i pravda (PIP) Mislava Kolakušića, na to je potrošila samo 0.5 posto od 12.500 eura koliko je ukupno potrošila. U strukturi njenih troškova medijskog oglašavanja, najviše je bilo zastupljeno oglašavanje na elektroničkim portalima.

Mjeri li se samo postocima, na oglašavanje na društvenim mrežama najviše je potrošio Most, 32 posto od ukupno potrošenih 120 tisuća eura. Možemo je na društvene mreže potrošio gotovo petinu od oko 75 tisuća eura, SDP-ova koalicija 16 posto od 335 tisuća eura, a HDZ-ova 14 posto od 523 tisuće eura, koliko je potrošila za izbore za EP.  

DIP je nadzorom utvrdio da su izborni sudionici za promidžbu raspolagali s ukupno 1.4 milijuna eura te da su glavninu sredstava činila njihova vlastita sredstva (oko 1.2 milijuna), a da su manji dio dobili od donatora (203 tisuća eura), mahom fizičkih osoba. 

Prije pet godina, 33 izborna sudionika za izbore su imali oko 2 milijuna eura, 286 tisuća eura donacija, ostatak su bila njihova vlastita sredstva.

"Grešaka" manje nego prije pet godina

Iako je i na ovim izborima DIP pronašao "greške" u financiranju izborne promidžbe, njih je, u odnosu na prije pet godina, bitno manje.

Nadzorom je tako utvrdio da mu Most u zakonskom roku nije dostavio cjeloviti Financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe, a da je u dostavljenom kao troškove naveo iznos od 213 eura, iako se oni ne odnose na izbore, a propustio je prikazati trošak od 2.65 eura.

Utvrdio je da mu stranke Odlučnost i pravednost (OIP) i Agrarna stranka – Pokret za Hrvatsku poljoprivredu nisu u zakonskom roku, sedam dana prije izbora, dostavile izvješća o primljenim donacijama, o troškovima te o iznosu cijene i ostvarenog popusta za medijsko oglašavanje, a da su izvan tog roka to učinile stranke Dalmatinska akcija, Javno dobro, Zelena alternativa – ORaH te lista nezavisnog Ladislava Ilčića.

O utvrđenim povredama zakona, za koje je propisana prekršajna sankcija, DIP će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.