MARIJAN Derenčin bio je hrvatski književnik, pravnik i političar koji je djelovao u Hrvatskoj tijekom druge polovice 19. stoljeća. Bio je zagovaratelj hrvatske nacionalne ideje i oštri protivnik mađarizacije, a takav stav natjerao ga je da prijeđe iz narodnjaka u drugu hrvatsku nacionalnu stranku.

Rodio se u Rijeci te tamo završio srednju školu. Nakon toga odlazi u Beč gdje je studirao pravo. Nakon studija vraća se u Hrvatsku i radi kao javni bilježnik, a za vrijeme Mažuranića bio je zadužen za pravosuđe punih sedam godina. U to vrijeme mijenja zakone te iz njih izbacuje feudalne elemente, čineći ih modernijima. Kao narodnjak, zastupao je hrvatske nacionalne interese te bio veliki ljubitelj domaće umjetnosti.

Član nove generacije narodnjaka

Međutim aktualna Narodna stranka se krajem stoljeća sve više razvodnjuje, a ponekad i surađuje s unionistima radi privatnih interesa. U takvom ozračju, Derenčin napušta stranku te zajedno s ostalim razočaranim narodnjacima osniva novu Neovisnu narodnu stranku. Među građanstvom su bili poznati kao obzoraši, najviše radi časopisa u kojem su objavljivali svoje tekstove.

Neovisna narodna stranka nikada nije postigla opću popularnost u zemlji, premda su oštro osuđivali mađaronsku politiku bana Khuena Hedervaryja. Po ideji su bili bliski pravašima, pa su od 1894. godine s njima bili u stalnoj koaliciji.

Derenčin je bio dio nove generacije narodnjaka. Oni su se u kasnom 19. stoljeću susretali s jednakim izazovima koji su dolazili iz Budimpešte, no shvatili su da je stara Narodna stranka tek relikt prošlosti te da će se hrvatska budućnost ostvariti putem djelovanja manje korumpiranih stranaka. Marijan Derenčin branio je hrvatske studente koji su 1895. godine spalili mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića, osobno vjerujući u njihove ciljeve.

Ulice u centru Zagreba i Rijeke

Ondašnjoj javnosti bio je poznat ne samo po političkom djelovanju već i po svojim djelima. Derenčin je slobodno vrijeme provodio pišući dramska djela putem kojih je komentirao aktualno stanje u društvu. Djela su mu gotovo uvijek sadržavala elemente satire, a pored umjetničke i odvjetničke djelatnosti, uređivao je riječki tjednik Pravnik.

Derenčin je umro 1908. godine u Zagrebu, a Rijeka i Zagreb imaju ulicu u centru grada nazvanu po njemu. Marijana bismo lako mogli pomiješati s drugim poznatim Hrvatom Emerikom Derenčinom, koji je poginuo u Krbavskoj bitci 1493., no njih dvojica ipak ne dijele obiteljsko stablo.