KADA je Iran u travnju lansirao projektile na Izrael, vlada Benjamina Netanyahua odlučila se za ograničeni odgovor, uzvrativši preciznim udarom na sustav protuzračne obrane u blizini Isfahana, što je pokazalo tehnološku moć Izraela, ali nije izazvalo eskalaciju. Ali nakon paljbe sa 180 projektila iz Irana u utorak navečer - za koju su izraelski dužnosnici rekli da je veća od očekivane - vjeruje se da će izraelski odgovor biti manje suzdržan. "Iran je napravio veliku pogrešku večeras. I platit će zbog toga", rekao je Netanyahu.

Sadašnji i bivši dužnosnici kažu da izraelske opcije uključuju napade u Iranu, poput napada na raketne lansere ili naftnu infrastrukturu. Neki su čak pozvali na ekstremniji scenarij napada na nuklearna postrojenja, piše Financial Times. Jedan od čimbenika koje je Izrael morao imati na umu kada je odgovarao na iransku vatru u travnju - koju je Teheran pokrenuo kao odmazdu za navodni izraelski napad na kompleks iranskog veleposlanstva u Damasku - bio je da bi Iran mogao navesti libanonsku militantnu skupinu Hezbolah da pokrene raketne napade na izraelske gradove.

Ali nedavna razorna ofenziva Izraela protiv Hezbolaha smanjila je njegovu sposobnost da nanese štetu. Posljednjih tjedana Izrael je ubio vođu Hezbolaha Hasana Nasralaha, desetkovao zapovjedni lanac i pokrenuo teško bombardiranje u Libanonu u kojem je ubijeno više od 1000 ljudi.

Čini se da SAD, koji je odigrao ključnu ulogu u obuzdavanju Izraela u travnju, ovaj put neće zadržavati svog saveznika. Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je da će se Iran suočiti s "teškim posljedicama" zbog posljednjeg napada, za koji Teheran kaže da je odgovor na ubojstva Nasralaha i političkog vođe Hamasa Ismaila Hanije u srpnju.

Početak nedavne izraelske ofenzive protiv Hezbolaha, kada su eksplodirale tisuće pagera i walkie-talkieja u rukama pripadnika Hezbolaha, pokazao je opcije koje su na raspolaganju izraelskoj vojnoj i obavještajnoj službi.

Izravni udari 

Izrael je više puta povezivan s tajnim operacijama u samom Iranu tijekom desetljeća dugotrajnog sukoba s Islamskom Republikom. U 2010. kibernetičko oružje nazvano Stuxnet izazvalo je kaos u nuklearnim centrifugama u zemlji uzrokujući njihovo okretanje bez kontrole. U drugom slučaju istaknuti nuklearni znanstvenik ubijen je 2020. nedaleko od Teherana mitraljezom na daljinsko upravljanje.

Ali s obzirom na razmjere iranskog napada, koji je bio usmjeren na vojne i obavještajne baze u blizini Tel Aviva, očekuje se da će Izrael odgovoriti izravnim udarima na iranske ciljeve.

"To ne isključuje druge opcije, ali sigurno bi trebao postojati kinetički element u izraelskom odgovoru", rekao je Yaakov Amidror, bivši Netanyahuov savjetnik za nacionalnu sigurnost i suradnik na Židovskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike u Washingtonu. Osoba upoznata sa situacijom rekla je za Financial Times da se razmatraju razne opcije, ali izvjestan je napad koji bi ekonomski pogodio Iran, primjerice gađanje pogona za proizvodnju nafte.

Izrael je u nedjelju izveo sličnu operaciju protiv jemenskih Huta, pobunjenika koje podržava Iran. Izraelski borbeni zrakoplovi, potpomognuti obavještajnim službama i zrakoplovima za dopunu gorivom u zraku, preletjeli su 1800 km - dalje nego što bi im bilo potrebno za napad na Iran - kako bi bombardirali elektrane i luku koja se koristi za uvoz nafte i vojne opreme.

Amidror je rekao da bi ta operacija mogla biti "prototip" za napad na Iran, iako bi napad na Islamsku Republiku bio "složeniji". Također je malo vjerojatno da će ta opcija pridobiti naklonost američke administracije, koja je oprezna s poremećajem tržišta nafte u tjednima prije predsjedničkih izbora.

Napad na lansere projektila

Alternativa, kojoj su skloniji zapadni saveznici, bila bi da pogodi iranske lansere projektila. To bi se smatralo simetričnim odgovorom i manje je vjerojatno da bi izazvalo novu odmazdu.

Izrael bi također mogao gađati visoke dužnosnike u Iranu umjesto infrastrukture. U svom odgovoru na iranski raketni napad Netanyahu je spomenuo imena nekoliko čelnika Hamasa i Hezbolaha koje je Izrael nedavno usmrtio, poput Mohammeda Deifa i Nasralaha, upozoravajući da nisu razumjeli "izraelsku odlučnost da se brani".

"Očigledno u Teheranu postoje neki koji ni to ne razumiju, ali razumjet će", rekao je izraelski premijer.

Beni Sabti, istraživač u iranskom programu na Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu, rekao je kako sumnja da će Izrael učiniti nešto tako eskalirajuće kao što je napad na iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija. No rekao je da bi dužnosnici u Iranskoj revolucionarnoj gardi ili savjetnici vrhovnog vođe mogli biti meta.

Napad na nuklearni program?

Ratoborniji među Izraelcima pozvali su da se iskoristi prilika stvorena slabošću Hezbolaha i cilja na nuklearni program Islamske Republike, koji Izrael smatra svojom najozbiljnijom strateškom prijetnjom.

"Izrael sada ima svoju najveću priliku promijeniti lice Bliskog istoka u posljednjih 50 godina. Moramo djelovati sada kako bismo uništili iranski nuklearni program, njegova središnja energetska postrojenja i smrtno narušili ovaj teroristički režim", napisao je na X-u bivši premijer Naftali Bennett.

Ipak, unatoč izraelskom napadu na Jemen, udar na iranski nuklearni program - koji je raspršen po cijeloj zemlji, s ključnim elementima u ojačanim postrojenjima duboko pod zemljom - bio bi daleko veći zadatak. Nekoliko promatrača misli da bi Izrael mogao pokrenuti takav pothvat bez potpore SAD-a, kako za izvođenje napada tako i za obranu od iranskog odgovora.

Amidror tvrdi da bi, bez obzira na opciju koju Izrael odabere, najvažnija trebala biti poruka: "S moje točke gledišta, nije važno što će napasti. Ali treba biti vrlo precizan i vrlo odlučan. Nećemo time rješavati povijesne probleme Izraela, ali želimo pokazati Irancima da će platiti veliku cijenu ako nastave napadati Izrael."