BITKA kod Poitiersa, poznata i kao bitka kod Toursa, odigrala se u listopadu 732. godine između franačkih snaga pod vodstvom Karla Martela i muslimanske vojske predvođene Abd al-Rahmanom, guvernerom al-Andalusa. Bitku se smatralo velikom prekretnicom u povijesti Europe jer je zaustavila napredovanje muslimanskih snaga i oformila Franačku kao glavnog igrača europskog ranog srednjeg vijeka.

Kako je došlo do bitke?

U prvoj polovini 8. stoljeća muslimanska vojska iz al-Andalusa, pod dinastijom Umajada, provodila je osvajanja diljem Iberijskog poluotoka,prešavši Pireneje u pokušaju proširenja svojih teritorija prema sjeveru. Ovaj prodor uključivao je niz pljačkaških pohoda po južnoj Francuskoj, a muslimanske snage dotad su bile osvojile nekoliko važnih gradova, uključujući Narbonne i Bordeaux.

Vojvoda od Akvitanije Odo Veliki pretrpio je nekoliko poraza prije nego što je zatražio pomoć od Karla Martela, majordoma Franačkog Kraljevstva, koji je dotad bio poznat po vojnim sposobnostima. Martel je okupio vojsku i postavio svoje snage između Toursa i Poitiersa kako bi presreo muslimansku vojsku.

Tijek bitke i panika među muslimanima

Bitka je trajala nekoliko dana, pri čemu su obje strane oprezno čekale pravo vrijeme za napad. Karlo Martel koristio je defenzivnu taktiku postavljajući svoje pješaštvo u čvrst red kako bi odbio napade muslimanske konjice, koja je bila ključna snaga muslimanske vojske. Prema izvorima, Martelove snage, sastavljene od lokalnog stanovništva, pokazale su se otpornima na napade konjanika, čime su osigurale stratešku prednost.

Smrt muslimanskog zapovjednika Abd al-Rahmana tijekom sukoba izazvala je kaos u redovima muslimanske vojske, što je dovelo do njenog povlačenja. Prema nekim izvorima, glasine o pljački njihovih zaliha dodatno su poljuljale disciplinu među muslimanskim snagama, a franačka pobjeda postala je neizbježna.

Značaj bitke

Iako se bitku često slavi kao ključni trenutak u obrani kršćanske Europe od muslimanskog osvajanja, mnogi povjesničari danas preispituju njenu stvarnu važnost. Ona je zaustavila muslimanski prodor u tom trenutku, no muslimanske snage nastavile su provoditi vojne operacije u južnoj Francuskoj u godinama koje su uslijedile, uključujući pohode 734. i 736. godine.

Nakon toga muslimansko-kršćanska granica bila je na Pirenejima sve dok u kasnom srednjem vijeku nije nastupila španjolska reconquista kad su kršćani ukinuli muslimanske države i protjerali islamsko stanovništvo. 

Bitku kod Poitiersa nije samo vojna pobjeda učinila povijesno važnom već i reputacija koju je stekao Karlo Martel kao "spasitelj kršćanstva". Ova bitka postavila je temelje za uspon Karolinške dinastije, što će kasnije kulminirati krunidbom njegova unuka Karla Velikog kao cara Svetog Rimskog Carstva. Bitka je, dakle, ojačala franačku dominaciju u zapadnoj Europi i pomogla u konsolidaciji moći unutar Franačkog Kraljevstva.

Krucijalne posljedice na razvoj Europe

Dugoročno, bitka kod Poitiersa imala je simboličan značaj u povijesti Europe. Unatoč nastavku muslimanskih pohoda, unutarnje političke nestabilnosti u kalifatu, uključujući pobunu Berbera u sjevernoj Africi, ograničile su muslimansku sposobnost daljnjih osvajanja u Europi. To je franačkom vladaru Karlu Martelu omogućilo da konsolidira moć i učvrsti svoj utjecaj, što je u konačnici rezultiralo oblikovanjem srednjovjekovne Europe kakvu poznajemo.

Iako su bili poraženi, muslimani su samo privremeno neutralizirani. Već idućeg stoljeća počele su nove pljačke, no njih nisu predvodile kopnene vojske i bande pljačkaša na konjima, već pirati Sacareni koji su sa sjevera Afrike pljačkali mnoge mediteranske gradove. 

Bitka kod Poitiersa možda nije bila presudna u vojnom smislu, no postala je važan simbol otpora protiv islamskog širenja u zapadnoj Europi. Dugotrajno je utjecala na europsku političku scenu i pridonijela usponu kršćanskih vladara, što je definiralo politički i kulturni krajolik kontinenta u narednim stoljećima.