KADA je Hamas napao južni Izrael 7. listopada prošle godine, rezervist Yotam Vilk nije bio pozvan u vojnu službu – dobrovoljno se prijavio za borbu. Od tada je proveo više od 230 dana služeći u izraelskoj vojsci u Gazi. A sada odbija ponovo služiti.

"7. listopada nisam oklijevao jer su moji sunarodnjaci bili ubijeni i shvatio sam da postoji potreba da ih se spasi. Još uvijek postoji potreba da ih se spasi, što izraelska vlada ne smatra hitnim", rekao je za CNN u telefonskom intervjuu.

Nakon što je ovog ljeta završio svoj drugi krug rezervističke dužnosti u Gazi, odlučio je da se više neće javljati na pozive. Vjerovao je da je vojna akcija opravdana u nekim slučajevima, ali da bi se trebala koristiti samo kao sredstvo za postizanje diplomatskih rješenja koja idu prema miru. Nije vjerovao u volju izraelske vlade da to postigne, unatoč tome što razaranja u Gazi postaju sve teža, što utječe i na živote Palestinaca i na živote izraelskih talaca.

Odbijaju se boriti

Dana 9. listopada Vilk je zajedno sa 130 drugih izraelskih rezervista potpisao otvoreno pismo premijeru Benjaminu Netanyahuu i ministru obrane Yoavu Gallantu kojim odbijaju služiti ako se ne potpiše sporazum o okončanju rata i vraćanju 101 talaca koji su još u Gazi.

"Za neke od nas crvena linija je već prijeđena, a za druge se ubrzano približava: dan kada ćemo se slomljena srca prestati javljati na službu", stoji u pismu.

Vilku je dosta ratovanja, ali odluku nije bilo lako donijeti. S jedne strane, odbijajući služiti, osjećao se kao da napušta taoce i omogućava Hamasu da upravlja Gazom, za što vjeruje da pogoršava živote Palestinaca. S druge strane, ako se javi na poziv, bojao se da će sudjelovati u ratu koji će završiti još jednom izraelskom okupacijom Gaze, s kojom ne želi imati ništa.

Unatoč tome što je Netanyahu izjavio da neće biti naseljavanja u Gazu, Vilk kaže da vladina podrška širenju naselja na okupiranoj Zapadnoj obali izaziva sumnju u prave namjere. Netanyahuov kabinet uključuje ekstremno desničarske ministre koji su pozvali na stvaranje izraelskih naselja u Gazi.

"Stavili su me u užasnu situaciju. Osjećam se izdanim od vlastite vlade", rekao je Vilk. I nije usamljen u tome.

Ekstremna stajališta

Max Kresch služio je na granici Izraela s Libanonom 66 dana nakon 7. listopada. Neprijateljstva u pograničnom području su se intenzivirala jer je libanonska militantna skupina Hezbolah obećala podršku Hamasu u Gazi. Kresch kaže da mu je sada dosta. Kad se krajem prosinca vratio u svoj dom u Jeruzalem, teško se prilagodio i pao u duboku depresiju.

Služenje u vojsci mu je bilo vrlo teško, rekao je Kresch, jer je atmosfera bila vrlo "religiozno militaristička". "Vrlo značajan broj ljudi s kojima sam služio osjećao se vjerski nadahnuto boriti se u ovom ratu, što je za mene bilo krajnje neugodno", rekao je Kresch.

Prisjetio se kako mu je jedan vojnik rekao kako vjeruje da je mitzvah, židovska vjerska dužnost, ubijati Palestince u Gazi, uključujući djecu, jer će izrasti u teroriste. Izraelski krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir izrazio je slične osjećaje. Kresch je rekao kako smatra zastrašujućim to što Ben Gvir ima utjecajan glas u zemlji koji odjekuje kod mnogih ljudi.

Unatoč tome što su neki njegovi suborci imali ekstremna stajališta koja je bilo teško tolerirati, Kresch je vjerovao da su dobri ljudi, zbog čega je njegova odluka bila vrlo teška i samotna. Potpisivanjem pisma ne želi obeshrabriti druge da služe, rekao je Kresch, već podržati one koji su već odlučili da neće.

"Prošla je godina dana, a još uvijek nismo sklopili dogovor o taocima, ali sklapanje dogovora neće značiti da sam odjednom spreman vratiti se. Potrebno je puno više da se problemi zaliječe", rekao je Kresch.

"Ne mislim da će nove vojne akcije promijeniti situaciju"

Još jedan 28-godišnji rezervist, koji je tražio da ostane anoniman jer nije želio da se obitelji poginulih vojnika osjećaju izdanima njegovom odlukom, služio je u Gazi više od 130 dana. I on je osjetio težinu obljetnice. "Vojni pritisak je ogroman već nešto više od godinu dana i ne mislim da će nove vojne akcije promijeniti situaciju", rekao je za CNN.

Kao Kresch i Vilk, vjerovao je da je potrebno boriti se protiv Hamasa 7. listopada, ali s kojim ciljem?

"Uvijek možemo nastaviti s bombardiranjem Gaze. Neću ni govoriti o civilnoj cijeni, jer ljudi u Izraelu zašute kad govorimo o tome. Nema smisla voditi rat koji bi mogao trajati vječno", rekao je ovaj izraelski vojnik.

"Vječni rat" postao je slogan kojim se koriste Netanyahuovi protivnici kako bi opisali njegovu navodnu želju da nastavi ratovati radi vlastite političke dobiti. Netanyahu je obećao da će se Izrael nastaviti boriti sve dok njegovi neprijatelji ne budu poraženi, taoci ne budu oslobođeni i Izraelci se ne budu mogli vratiti svojim domovima na jugu i sjeveru.

U rujnu su izraelske snage pokrenule invaziju na južni Libanon kako bi započele sljedeću fazu rata protiv Hezbolaha.

Ovaj 28-godišnji rezervist je iz grada u sjevernom Izraelu koji je prošle godine bio pogođen raketama Hezbolaha. Čvrsto je uvjeren da Izrael mora napasti libanonsku militantnu skupinu koju podržava Iran, ali se boji da se time udaljava fokus od Gaze i vraćanja talaca.

Kresch je služio na granici prošle godine i vjerovao da je Hezbolah prijetnja koju je trebalo odvratiti. Ali sada misli da je Netanyahu iskoristio izraelsku kolektivnu traumu za političku korist.

Ovo nije prvi put od napada Hamasa da su rezervisti izjavili da odbijaju služiti. U svibnju je više od 40 rezervista potpisalo pismo nakon što su izraelske snage izvršile invaziju na grad Rafah na jugu Gaze. Ali sada se broj potpisnika više nego udvostručio, a ulozi su puno veći jer Izrael vodi rat na više frontova.

"Ovo se ne može popraviti pod Netanyahuom"

Nekoliko dana nakon što je pismo objavljeno, Kresch je za CNN rekao da je primio poziv od časnika odgovornog za pozivanje rezervista. Zamolio ga je da povuče ono što je napisao i obećao da ga neće pozvati natrag u pričuvu.

"Rekao sam da ostajem pri onome što sam potpisao. Što se mene tiče, ovo se ne može popraviti pod Netanyahuom. Tko god dođe nakon njega, imat će puno posla u popravljanju narušenog povjerenja", rekao je Kresch.

Vilk kaže da ga je tjedan dana nakon objave pisma nazvao zapovjednik njegove brigade, prijeteći da će ga smijeniti s položaja. Služio je kao zamjenik zapovjednika satnije u Gazi i unatoč tome što je odbio služiti, još uvijek je na toj poziciji. Zapovjednik brigade tvrdio je da ne smije govoriti protiv vlade jer je to kršenje vojnih zapovijedi.

"Nisam zabrinut zbog posljedica, nego za svoje moralne odluke i svoju dobrobit i svoju sposobnost da se osvrnem unatrag i vjerujem da sam pravilno odlučio i da sam bio na pravoj strani povijesti", rekao je Vilk.

Izraelski 28-godišnji rezervist rekao je da se osjeća isto. Nije očekivao da će pismo dobiti zamah: "Moj sukob uopće nije s ljudima koji odluče otići u vojsku. Radi se o izvršavanju naredbi kada to pomaže našoj zemlji i spašava živote, a ne izvršavanju naredbi koje su štetne i opasne. Rat je loša stvar. Trebamo nastojati da bude što kraći. Čini se da rat više ne služi ničemu, da je sam sebi svrha."