MUKOŠE su arheološka zagonetka - i dalje.

Lokalitet su 1985. otkrili šibenski muzealci. A, svjedoče istraživači, nakon uklanjanja površinskog sloja zemlje i kamena, "izronio" je složan i grandiozan tlocrt, za koji ističu da je jedini takav u nas.

Građevinu impozantnih dimenzija krije arheološki lokalitet Goriš, u zaleđu Šibenika. Struka još nije sigurna iz kojeg vremena potječe i koja joj je bila namjena, što će, kažu, saznati tek kad istraže njezine temelje. Kako bi se došlo do njih, treba ukloniti sloj kamenja i zemlje debeo 2 metra.

"Neki dijelovi su iz kasne antike"

Tko je, kada i zašto podignuo ovaj impozantni objekt tek treba utvrditi.

"Imamo neke elemente za koje možemo reći da se radi o kasnoj antici, ali zasad o tome nećemo. Što se tiče važnosti samog ovog lokaliteta, recimo tlocrtno, on je u promjeru svome 2 metra veći nego Sveti Donat u Zadru", naglasio je Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenik za HRT.

Vrijedan arheološki materijal

Ključni nalazi s odgovorima traže se peti put. Prikupljen je opet vrijedan arheološki materijal.

"Ovo su ulomci neke posude za koju stručnjaci za to razdoblje kažu da je keramika iz kasnoantičkog vremena, i to lokalnog romanskog stanovništva, znači nije uvezena", rekao je dr. sc. Juraj Belaj iz Instituta za arheologiju.

Tijekom prijašnjih kampanja pronađeni su na lokalitetu i grobovi. Ukupno 74, iz 16. stoljeća.

Groblje je nastalo tek nakon urušavanja objekta. A posmrtni ostaci išli su na analizu, koja je rekla nešto više o onima koji su ovdje našli vječni mir.

"Tragovi teškog rada i siromašne prehrane su uočljivi na ostacima. U ta 74 groba našli smo jednu malu perlicu, tri željezne igle i potkove za jedne cipele. Znači, skoro pa ništa. Vrlo, vrlo ekstremno siromašno groblje", dodao je Belaj.

"Ti majstori koji su radili su zaista bili od najvišeg stupnja meštrije, ako smijem tako kazati. To je, znači, riječ o zaista ozbiljnom zdanju", istaknuo je prof. emeritus Josip Belamarić, povjesničar umjetnosti.