SIRIJSKA vojska je priopćila da se povlači iz Hame, strateški važnog grada, što predstavlja drugi veliki poraz za vlasti u Siriji, jer je prošlog tjedna pobunjenička koalicija također zauzela Alep.

U izjavi koju je prenijela državna novinska agencija SANA, sirijska vojska je navela da su sukobi s "terorističkim" skupinama postali intenzivniji, što je dovelo do prodiranja tih skupina u nekoliko dijelova grada.

Alep, drugi po veličini sirijski grad, ponovo su zauzele pobunjeničke snage nakon što su nadjačale vojsku predsjednika Bashara al-Assada.

Strateški važan grad

Ofenziva pobunjenika bila je veliki udarac za sirijskog predsjednika Assada i njegove saveznike iz Irana i Rusije, ponovno aktivirajući građanski rat koji je godinama bio u stanju mirovanja. Hama, smještena na ključnom raskrižju u zapadnoj Siriji, ima strateški značaj jer osigurava opskrbne linije između Damaska i Alepa. Pobunjenici nisu uspjeli zauzeti grad od početka rata 2011. godine.

Abu Mohammad Al Jolani, vođa pobunjeničke skupine Hayat Tahrir Al Sham (HTS), izjavio je da su njegovi borci ušli u Hamu kako bi "očistili ranu staru 40 godina", aludirajući na masakr iz 1982. godine, kada je predsjednik Hafez al-Assad, otac trenutnog vladara, naredio vojsku da uguši pobunu, pri čemu su poginuli deseci tisuća ljudi.

Pobunjeničke snage sada planiraju napredovati prema jugu, prema Homsu, 165 kilometara od Damaska, a glasnogovornik pobunjenika, Hassan Abdulghani, pozvao je ljude u Homsu da se pridruže revoluciji protiv tiranije Asadovog režima.

Kako je došlo do ove situacije?

Građanski rat u Siriji započeo je 2011. godine tijekom Arapskog proljeća, kada je vlada ugušila ustanak protiv Assada, da bi se sukob rasplamsao duž cijele zemlje u kojem je sudjelovalo više frakcija i vojski, uključujući mnoštvo terorističkih skupina, poput Islamske države. Hama je bila jedno od prvih mjesta gdje su započeli prosvjedi protiv režima.

Randa Slim, suradnica na Institutu za vanjsku politiku Sveučilišta Johns Hopkins, rekla je za Vox da brz tempo trenutne ofenzive podsjeća na početne uspjehe pobunjenika iz 2012. i 2013. godine, kada su izgledali kao da će uskoro osvojiti Damask. Međutim, 2013. godine, situacija se mijenjati kada su pobunjenici poraženi u bitci kod al-Qusayra od strane Hezbollaha, libanonske milicije koja je podržavala Assada. Hezbolah, koji je pretrpio značajne gubitke u posljednjem sukobu s Izraelom, sada se povukao iz Sirije, a to je možda razlog zašto nisu uključeni u pokušaje režima da ponovno zauzme Alep.

Uloga Rusije

Rusija je također bila ključni saveznik Assada, a njezino zrakoplovstvo omogućilo je režimu da ponovno osvoji Alep 2016. godine i između ostalog potisne Islamsku državu koja je u jednom trenutku držala značajan dio sirijskog teritorija. No, od početka rata u Ukrajini, Rusija je premjestila značajnu vojnu opremu iz Sirije, a pitanje je hoće li biti voljna posvetiti iste resurse kao prije. S obzirom na kritičnu situaciju u Ukrajini, predsjednik Vladimir Putin možda neće biti spreman spasiti Assada na isti način kao ranije.

Mouaz Moustafa, izvršni direktor Syrian Emergency Task Force, naglasio je važnost međunarodnog konteksta i povezanost rata u Ukrajini i Siriji, ističući kako su Ukrajinci pomogli Sirijcima svojom borbom protiv Rusije, koja je smanjila prisutnost svojih zračnih snaga u Siriji. Robert Ford, bivši američki veleposlanik u Siriji, također je istaknuo da je sirijska vojska oslanjala na Rusiju i Iran zbog svoje iscrpljenosti nakon godina rata i prebjega.

Interes Turske i Izraela

Iako je situacija teška za Assada, on možda nije potpuno bespomoćan. Milicije koje podržava Iran, uključujući borce iz Iraka, navodno su prešle granicu i pridružile se borbama protiv pobunjenika. Sirija ostaje strateški važna država za Iran, koji je možda spreman ulagati u podršku Assadu kako bi zadržao kontrolu nad regijom.

Treba spomenuti i interes Turske, koja kurdističke skupine u Siriji smatra smrtnim neprijateljem i teroristima i kojoj odgovara nestabilnost sirijskog državnog vodstva u ovom trenutku, kao i Izraelu, koji je izvodio više udara protiv Hezbolaha, ali i ostalih skupina bliskih Asadovom režimu u Siriji.

Oprez SAD-a oko uspjeha pobunjenika

Sjedinjene Države zasad su oprezne u ocjeni pobunjeničkih uspjeha, unatoč strateškim porazima iranskih i ruskih saveznika, i to iz zabrinutosti zbog uloge koju u njima ima skupina Hay'at Tahrir al-Sham (HTS), koja je označena kao teroristička organizacija. HTS je, pod prijašnjim imenom Jabhat al-Nusra, bila podružnica al-Kaide, a njezin vođa, Muhammad al-Jolani, na tjeralici je SAD-a koji nudi nagradu od 10 milijuna dolara za njegovo hvatanje zbog sudjelovanja u napadima na američke trupe koje su ranije imale baze u Siriji.

Iako je HTS službeno raskinuo veze s al-Qaidom 2016. godine, promijenivši ime u HTS, i dalje promiče islamističku ideologiju. Ipak, promatrači ističu da se ponašanje grupe u posljednjim godinama promijenilo, uključujući toleranciju prema vjerskim manjinama i dopuštanje kršćanskih službi u područjima pod njihovom kontrolom. Neki aktivisti smatraju da je HTS evoluirao i razvio taktičko vodstvo i strategiju, no mnogi nisu skloni prihvatiti njihovu ideologiju.

Bidenova administracija i regionalne vlade, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, oprezno gledaju na ovu grupu, zbog straha od islamističkog zaokreta koji bi mogao ugroziti njihove političke i sigurnosne interese, osobito s obzirom na prošlu povezanost HTS-a s al-Qaidom.