CIJELU državu šokirao je krvavi pohod 19-godišnjaka u Osnovnoj školi Prečko. Ubio je sedmogodišnje dijete iz prvog razreda. Ozlijeđeni su učiteljica i troje djece. Učiteljica je u životnoj opasnosti.

>> Dijete (7) ubijeno nožem u školi u Zagrebu. Ljudi plaču, priprema se prosvjed

Ovaj čin nasilja sigurno će ostaviti posljedice na mentalno zdravlje učenika i njihovih obitelji te svih onih koji su svjedočili događaju ili su mu bili na neizravan način izloženi. Na sve njih ovo će djelovati traumatski.

Rajhvajn Bulat: Nakon traume se javljaju neobične reakcije

Izv. prof. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članica tima za psihološke krizne intervencije za Index je rekla da smo svi zapravo kolektivno u stanju šoka.

"Ovaj događaj je bio traumatski i za djecu i odrasle u školi. Postavlja se puno pitanja na koja nema odgovora, a imamo ih potrebu postavljati da bismo imali osjećaj kontrole nad svojim životom i situacijom. Kad se dogodi trauma, kao da nam se prodrma tlo pod nogama, kao da se izmakne tepih na kojem stojimo, javljaju se tu neobične reakcije.

To su emocionalne reakcije, prije svega strah za nas i za naše bližnje, kao i tuga za osobama koje smo izgubili. Česte su i reakcije ljutnje, koju sebi lakše priznajemo jer kao društvo nismo dovoljno otvoreni da bismo pričali o strahu i tuzi, ali često su upravo ove emocije u pozadini ljutnje", govori.

"Normalno je da organizam reagira drugačije"

"Osim emocionalnih reakcija uobičajene su i one misaone, poput rastresenosti, nemogućnosti koncentracije, pitanja koja si postavljamo o umiranju, smrti, smislu života... Moguće su i poteškoće sa spavanjem, noćne more, gubitak apetita ili pojačani apetit, mučnine... Meni je danas, recimo, bilo muka kad sam pročitala što se dogodilo.

Moguće je osamljivanje, razdražljivost, kod djece pretjerana ovisnost o odraslima, ponašanja poput mokrenja u krevet. Treba znati da je to normalno i da organizam reagira drugačije i tako se prilagođava na traumu koja se dogodila", rekla je.

"Bitno je djeci koja su doživjela traumu iskazivati ljubav više nego inače"

Pitamo je kako pomoći djeci. Govori da roditelji trebaju biti svjesni mogućih reakcija koje spominje i da se one neće kod svih javljati odmah, tj. da će ih u nekim slučajevima biti nakon mjesec, dva ili kad se djeca vrate u školu.

"Kod djece je normalno izmjenjivanje tuge i veselja. Roditelji i odrasli mogu pomoći tako da budu strpljivi, da pokažu da su tu za djecu, da ih vole i iskazuju ljubav više nego inače. Da slušaju pitanja djece, da odgovore što znaju, da na ono što ne znaju kažu da ne znaju.

Da ljube i grle svoju djecu, da ih ne ostavljaju same, tj. normalno je da se dijete nekad želi osamiti, ali treba imati nadzor nad djetetom. Osnovna poruka jest: tu smo za tebe, spremni smo te saslušati. Ne treba umanjivati njihove strahove ili tuge.

Bitno je da čuju da smo tu za njih. Potrebno je raditi zajedničke ugodne aktivnosti, nešto što dijete voli, poput odlaska u šetnju ili gledanja toplog, obiteljskog filma. Treba biti i strpljiv ako se dogode agresivniji ispadi, ali i poticati odlaske na sport, crtanje...

I trebalo bi dijete što manje izlagati medijima. Sad svi pričaju o tome, nema potrebe da djeca budu izložena medijima u većoj mjeri. Ona ni razvojno ne mogu predugo biti u jednoj te istoj temi, potreban je odmak od vijesti", rekla je.

"Ako se iscrpite, potražite stručnu pomoć"

Pitamo je kad zatražiti stručnu pomoć.

"Oporavak traje u valovima. Sad su na početku obično jače reakcije, one će postepeno slabjeti. Individualno je koliko vremena treba za oporavak, ali može se očekivati da nakon nekog vremena bude bolje, uz javljanje određenih reakcija ako dijete nešto podsjeti na događaj. Ako djetetu ne bude bolje ili mu bude gore, poželjno je da se pronađe stručnu pomoć.

To vrijedi i za roditelje. Ako se roditelji iscrpe u davanju podrške, poželjno je da za sebe ili dijete pronađu stručnu pomoć. Važno je i da si roditelji osiguraju ugodne trenutke i da također ne gledaju baš svaki dnevnik i ne čitaju sve vijesti o tome. Treba s te strane biti nježan prema sebi", objasnila je.

"Trebalo bi smanjiti stalno praćenje vijesti"

Pitamo je više o kolektivnom stanju šoka jer je većinu ljudi ova vijest duboko potresla.

"Kad se suočimo s ovakvim događajima, pitamo se zašto se to dogodilo, kreće puno pitanja na koja nema jasnog odgovora. Sve je to zato da imamo kontrolu i da predvidimo da se takvo nešto ne dogodi. No, ovakvo nešto se događa i događat će se. Bitno je osvijestiti ono nad čim imamo kontrolu i raditi na tome da imamo osjećaj svoje sigurnosti i sigurnog svijeta za sebe.

I oni koji nisu bili svjedoci događaja, odnosno nisu uključeni u njega, također bi trebali smanjiti čitanje o tome, stalno gledanje vijesti. To ne znači da nam nije stalo, već da nam treba odmak.

Treba brinuti o sebi, o bližnjima i iskoristiti blagdansko doba koje dolazi da širimo tu bliskost jedni među drugima. Osjećat ćemo se sigurnije i bolje ako se okružimo onima koje volimo", zaključila je za Index Linda Rajhvajn Bulat.

Psihološka komora: Važno je pravovremeno reagirati na znakove mentalnih poteškoća

>> Psihološka komora se oglasila o tragediji u Prečkom

Podsjetimo, Hrvatska psihološka komora se oglasila povodom nezapamćenog napada u zagrebačkoj osnovnoj školi u kojoj je ubijeno dijete. Naglasili su važnost prepoznavanja i pravovremenog reagiranja na znakove mentalnih poteškoća.

"Rana psihološka intervencija i dostupnost stručno vođenih programa podrške ključni su u prevenciji eskalacije psihičkih problema i pojave nasilnih ponašanja", napisali su između ostalog.

"Ova tragedija dodatan je poziv na promišljanje o odgovornosti društva za mentalno zdravlje i dobrobit svih građana. Odgojno-obrazovne institucije, zdravstveni sustav, strukovne organizacije i cjelokupna zajednica moraju zajedničkim naporima podupirati djecu i mlade te pravodobno reagirati na upozoravajuće signale", napisali su.

Kontakti za psihološku pomoć, podršku i savjetovanje koju pružaju gradske ustanove:

• Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar  

Telefon: (01) 4696 162

• Centar za zdravlje mladih Doma Zdravlja Zagreb Istok

Telefon: (01) 6468 333

E-mail: info@czm.hr

Adresa: Heinzelova 62a

• Centar za mentalno zdravlje u zajednici Doma zdravlja Zagreb Zapad

Telefon: (01) 3667 – 546

E – mail: czmz-bastijanova@dzz-zapad.hr

Adresa: Baštijanova 52

• Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Telefon: (01) 64 719 40

E-mail: narucivanje@poliklinika-djeca.hr

Adresa: Đorđićeva 26

• Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež

Hitna ambulanta: (01) 4862-503, (01) 4862-511